Nakon Novalićevog zahtjeva: Treba li mijenjati Zakon o pomilovanju?

 Kako je presuda pravosnažna, ostala mu je opcija odgode izvršenja ili da ga Predsjedništvo Bosne i Hercegovine pomiluje. Novalić je pokušao da iskoristi obje mogućnosti. Prva opcija ne znači da neće u zatvor, već će se izvršenje samo prolongirati, dok bi druga opcija mogla Novalića spasiti zatvora. Iz Ministarstva pravde BiH za Fokus su rekli kako je stigao zahtjev Fadila Novalića za pomilovanje. No, sudeći prema izjavama članova Predsjedništva od toga nema ništa, ali još ništa nije gotovo budući da data riječ u bh. politici ne znači puno.

Urednik BIRN-ovog portala Detektor.ba Semir Mujkić za Buku kaže da nije iznenađen što Novalic pokušava sve da odloži ili izbjegne odlazak u zatvor.

„Bio bih iznenađen da ga Predsjedništvo pomiluje. Pomilovanja su zamišljena kao mogućnost da se da prilika osobama koje su već odslužile dio kazne da se vrate u zajednicu kada pokažu pokajanje i iskrenu promjenu u ponašanju. Novalić još nije ni počeo izdržavati kaznu niti je pokazao bilo kakvo kajanje za štetu koju je nanio građanima“, kaže Mujkić.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Kako se donose odluke o pomilovanju?

Da bi Novalić dobio pomilovanje nije potreban koncezus članova Predsjedništva BiH. Advokatica Emina Zahirović Pintarić za Buku pojašnjava da Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH nije propisano da se odluka za donošenje odluke o pomilovanju donosi konsenzusom.

„Stoga proizlazi da se odlučuje prostom većinom, tj. većinom od dva člana“, pojašnjava Zahirović Pintarić.

Prema Zakonu o pomilovanju BiH, pomilovanje se ne može dati za krivična djela genocida, ratnih zločina ni zločina protiv čovječnosti. To otvara pitanje da li ima potrebe da se doda još nekoliko krivičnih djela za koja ne važi pomilovanje poput političke korupcije i slično?

„Kao svaki drugi institut, pomilovanje ima svoje prednosti i nedostatke, s tim što je nedostataka daleko više. Ranije je to bio mnogo značajniji i korisniji instrument, jer je kao jedini mogao da koriguje eventualne pogreške i zablude suda. Danas to više nije tako“, kaže Zahirović Pintarić.

Dodaje da je nesporno da institut pomilovanja hitno treba promjene, prvenstveno zbog smanjenja mogućnosti zloupotrebe ovlaštenja i zbog motivirajućeg dejstva na osuđena lica i neophodno je detaljnije propisati uslove i definitivno uvesti niz dodatnih ograničenja, te uključiti djela kao što su politička korupcija kako bi se izbjeglo slanje motivirajuće poruke, ne samo pravosnažno osuđenim učiniteljima teških krivičnih djela, nego i onima kod kojih se svijest za kriminalitetom tek formira, pa se da zaključiti da djeluje podstrekavajuće.

“Ako je pravilo krivičnog prava da svaki krivično odgovoran učinitelj krivičnog djela mora biti adekvatno procesuiran i kažnjen, onda pomilovanje po logici stvari predstavlja izuzetak od tog pravila, ali u slučaju da osuđenici za političku korupciju budu pomilovani, to šalje jasnu poruku građanima da zakon vrijedi samo za obične ljude i djelovat će samo poticajno na svepristunu nekažnjivosti u BiH“, dodaje sagovornica Buke.

Sličnih razmišljanja je i urednik BIRN-a.

„Mislim da je vrijeme da se uopšte preispita mogućnost pomilovanja jer smo imali jako puno loših odluka u prošlosti. Vrijedi razmisliti o ukidanju u slučajevima visoke korupcije“, kaže Mujkić.

U modernim demokratijama pomilovanje kao živi fosil

Zahirović Pintarić pitamo i da li pravo Predsjedništva BiH za pomilovanja, što u praksi znači poništavanje odluka sudova, derogira i unižava poziciju pravosuđa i je li to dobra pravna praksa.

Kaže da je pomilovanje u savremenim pravnim sustavima nešto poput živog fosila ili relikta uloge apsolutnog suverena u području pravosuđa.

“Ovlaštenje za pomilovanje je potpuno suprotan načelu podjele vlasti te načelima zakonitosti i jednakosti (strano tijelo u pravnom sistemu primjene sudske odluke) i predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudsku i predstavlja „grubo“ kršenje temeljnog načela podjele vlasti. Prema političkoj teoriji vlasti ovlaštenje pomilovanja je antidemokratska, jer suđenje i kažnjavanje u pravnim državama demokratskog ustrojstva su isključivo područje sudske vlasti“, dodaje naša sagovornica.

Smatra da je pomilovanje nefunkcionalan instrument, jer današnje krivično pravo poznaje olakšavajuće okolnosti, ublaživanje kazne, oslobođenje od kazne, obnovu postupka, izvanredno ublaživanje kazne, uvjetni otpust, amnestiju te rehabilitaciju, čime se smanjuje uloga pomilovanja i njegovo područje djelovanja.

“Na ovaj način se uvodi još jedan nivo „prava na žalbu“ od strane izvršne vlasti i nedvojbeno ima iznimno moćan pravni učinak jer je „jače“ od sudske presude i potencijalno je moćno oružje i postavlja se pitanje zbog čega i u ime čega pravni sistem predviđa i toleriše ovlast pomilovanja. Naposlijetku, svodi se na lične sklonosti šefa/ice države primijenjene prema njegovom/njenom ličnom konceptu milosti ili pravde. Jedini mehanizam kontrole primjene predsjedničke ovlasti jeste obaveza objavljivanja svih odluka o pomilovanjima, što je nedovoljno“, kaže Zahirović Pintarić.

Hrvatska: Svaki treći pomilovani osuđenik postao povratnik

Primjećuje da se na primjeru Hrvatske pokazalo da pomilovanje nema uticaja na resocijalizaciju i da je svaki treći pomilovani osuđenik postao povratnik i da su pomilovani osuđenici za teška krivična djela, čak i za ratne zločine, čime se šalje poruka građanima da su ostavljeni na milost šefu/ici države.

„Većina zemalja koristi ovo ovlaštenje, samo sa različitim modelima. U SAD-u je to model predsjedničke egzekutive, u evropskim zemljama je to parlamentarna egzekutiva i postoje podijeljena mišljenja o potrebi zadržavanja ovog instituta, ali ono što je neophodno jeste uvođenje veće kontrole, strožijih uslova za primjenu, proširenja krivičnih djela na koja se ne može primjenjivati“, zaključuje Zahirović.

Šanse za pomilovanja Novalića su male budući da je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović rekao da neće glasati za pomilovanje, dok je mnogim medijima iz kabineta člana Predsjedništva Željka Komšića potvrđeno da ni on neće glasati za pomilovanje, iako DF i SDA usko sarađuju, bili su u istoj koaliciji i grade slične narative. Apsurdno, najveće šanse Novalić ima kod članica Predsjedništva BiH Željke Cvijanović budući da je njen stranački šef Milorad Dodik prije dva dana u intervjuu za Klix rekao kako smatra da je Novalić nevin. 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije