U posljednjih mjesec dana, Bosna i Hercegovina ostvarila je vidljive napretke u digitalizaciji.
Od 1. jula, 18 godina nakon donošenja Zakona o elektronskom potpisu, građanima je konačno omogućena ova usluga.
Takođe, prije nekoliko dana, stupio je na snagu novi sporazum između Notarske komore i Poreske uprave Republike Srpske, koji omogućava fizičkim i pravnim licima u Srpskoj da obave poslove prometovanja nepokretnostima kod notara, bez potrebe za dostavljanjem uvjerenja o stanju poreskih obaveza.
Na lokalnom nivou, u petnaest gradova i opština u BiH, građani više ne moraju vaditi uvjerenja o prebivalištu. Ovih dana pridružio im se i Zvornik.
Jedan od ključnih iskoraka bio je i omogućavanje online prijave PDV-a, što pojednostavljuje i ubrzava poreske obaveze za preduzetnike i preduzeća.
Međutim, ostaje još mnogo toga da bi se proces digitalizacije nazvao uspješnim.
Krenimo prvo od pozitivnih i do sada urađenih stvari.
Postignuća i prednosti
Digitalizacija u Bosni i Hercegovini donijela je prekretnicu u poslovanju, posebno u poreskom sektoru, potvrdila je za BUKU Dragana Marić, iskusna knjigovođa iz Banjaluke. Ističe kako je automatizacija poreskog sistema značajno pojednostavila obračun poreza i vođenje evidencija.
“Sada imamo brži pristup svim relevantnim informacijama, što nam omogućava da bolje pratimo usklađenost poslovanja naših klijenata sa poreskim propisima,” naglasila je Marić.
Iako je pohvalila sistem za predaju završnog finansijskog izvještaja u Apifu, Marić sugeriše da bi dodatna pojednostavljenja bila korisna.
Prelazak na digitalne platforme, ističe, omogućava knjigovođama da se više usmjere na strateško savjetovanje, što je od suštinske važnosti za uspjeh klijenata u savremenom poslovnom okruženju.
“Digitalizacija za UIO i Poresku upravu značajno je smanjila vrijeme potrebno za izradu dokumenata i njihovu verifikaciju. Sve je postalo mnogo jednostavnije,” istakla je Marić.
Operativni kapaciteti Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) značajno su unaprijeđeni kroz niz ključnih inicijativa i projekata u posljednjim godinama, zahvaljujući sredstvima Evropske unije.
Ova podrška, koja je uključivala sve od izgradnje graničnih prelaza do implementacije napredne IT opreme, donijela je konkretne rezultate u unapređenju efikasnosti i transparentnosti carinskih i poreskih operacija. “Izgradnja graničnih prelaza u Gradini, Šamcu, Karakaju, Klobuku i Zupcima omogućila je brži protok roba, ljudi i kapitala, dok su poboljšani uslovi rada za zaposlene na tim prelazima doprinijeli boljoj kontroli i smanjenju krijumčarenja. Modernizacija IT opreme, uključujući zamjenu dotrajale opreme, omogućila je efikasniji rad svih sektora UIO, što je rezultiralo smanjenjem troškova održavanja”, kažu za BUKU u Odjeljenju za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO.
Dodatno, novi sporazum o pristupu podacima između Notarske komore i Poreske uprave Republike Srpske donosi značajnu promjenu. Zahvaljujući njemu, fizička i pravna lica u Srpskoj više neće morati donositi uvjerenja Poreske uprave o stanju poreskih obaveza za nepokretnosti kod notara prilikom prometovanja nepokretnostima. Ovaj sporazum pojednostavljuje procedure i štedi vrijeme svim uključenim stranama.
U IDDEEA BiH za BUKU kažu da su postigli značajan napredak u oblasti digitalne transformacije, sa posebnim fokusom na unapređenje digitalnih kapaciteta.
Od 1. juna ove godine, omogućena je integracija kvalifikovanih certifikata za digitalno predstavljanje u lične karte građana, a najvažnija inovacija je uvođenje kvalifikovanog elektronskog potpisa za sve fizičke osobe, i to potpuno besplatno. Ova usluga dolazi uz podršku SIQ certifikata eIDAS 009/2023, važećeg do 3. novembra 2025. godine. IDDEEA je takođe sprovela aktivnosti i testiranja za udaljeno digitalno potpisivanje dokumenata, u skladu sa međunarodnim standardima.
Trenutno nije poznat tačan broj građana koji posjeduju kvalifikovani elektronski potpis nakon implementacije novih aplikacija za udaljeno potpisivanje, ali postoji rastući interes za ovu uslugu. IDDEEA takođe aktivno sarađuje sa drugim institucijama i privatnim sektorom kako bi ubrzala proces digitalizacije. Agencija je omogućila elektronsku razmjenu podataka sa javnim institucijama, opštinama i gradovima, smanjujući gužve na šalterima. Do sada je 15 opština i gradova primilo stalni pristup podacima putem web servisa, dok je nekoliko drugih u procesu obrade zahtjeva. Takođe, pružena je tehnička podrška Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike za implementaciju potpuno elektronske usluge e-Porodilja.
Iako BiH nema Zakon o zaštiti podataka, IDDEEA osigurava sigurnost podataka građana tokom procesa digitalizacije: “Koristimo napredne kriptografske metode i višestruke mehanizme potvrde identiteta. IDDEEA je obavezana na visoke standarde zaštite i osiguranje korisnika, a agencija je i međunarodno certifikovana, što dodatno potvrđuje usklađenost sa svim relevantnim standardima i propisima, osiguravajući pouzdanost i sigurnost svojih usluga.”
Izazovi i kritike
I pored postignuća, Bosna i Hercegovina suočava se sa značajnim izazovima u procesu digitalizacije. Toga su najviše svjesni privrednici u BiH.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, upozorava da nivo digitalizacije u domaćim kompanijama i javnom sektoru zaostaje za zemljama poput Češke, Slovačke i Slovenije. Spor napredak utiče na efikasnost i konkurentnost, posebno u javnom sektoru. Aćić ističe potrebu za primjenom SIGMA principa u javnoj upravi, što uključuje ubrzanu digitalizaciju.
“Da bismo ostvarili značajne napretke, ključno je da se depolitizuje upravljanje u javnim preduzećima i prevaziđe trenutna ‘socijalna uloga’ tih preduzeća. Potrebno je usmjeriti se na efikasnu valorizaciju prirodnih resursa s kojima raspolažemo. Efikasna uprava u javnom sektoru je preduslov za razvoj privatnog sektora, koji već sada ima mnogo uspješnih primjera u efikasnom upravljanju resursima”, ističe Aćić za BUKU dodajući da trenutno, komunikacija i podrška privatnom sektoru nisu na dovoljnom nivou.
Nužno je, pojašnjava, poboljšati balans između privatnog i javnog sektora kroz intenzivniji socijalni dijalog. Takođe, od ključne je važnosti da se značajnije podrži tehnološki razvoj i učine naši programi podrške konkurentnim onima u zemljama poput Češke i Slovačke, kako bi se osigurala konkurentnost u regionu jugoistočne Evrope.
Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca u FBiH, stavlja digitalizaciju na vrh prioriteta i trenutni nivo digitalizacije u javnom sektoru i privredi ocjenjuje lošim. On kaže da trenutni nivo digitalizacije nije u skladu sa potrebama i standardima modernog poslovanja, posebno za kompanije koje se bave izvozom, špedicijom i prevozom.
Nenadić dodaje da poslodavci sa vlastima na svim nivoima rade na mapi puta, odnosno strateškim ciljevima i okviru kako bi definisali neophodne propise i poboljšali uslove poslovanja generalno. UPFBiH već godinama predlaže izmjenu Zakona o fiskalnim sistemima FBiH, u smislu uvođenja elektroničkih naplatnih uređaja (online fiskalizacija) i “real-time izvještavanja”, te su ohrabreni najavama vlasti u FBiH da se radi na donošenju i implementaciji ovih rješenja.
Nenadić ističe da poslodavci i vlasti na svim nivoima intenzivno rade na razvoju strateških ciljeva i okvira kako bi definisali neophodne propise i poboljšali uslove poslovanja. Ključni propisi u ovom kontekstu uključuju Zakon o fiskalnim sistemima Federacije BiH, propise iz oblasti carinske politike, propise o PDV-u, podzakonske akte za provedbu postojećih zakona, propise o trgovini, e-trgovini, digitalnom potpisu i slično. UPFBiH već godinama predlaže izmene Zakona o fiskalnim sistemima Federacije BiH, uključujući uvođenje elektronskih naplatnih uređaja (online fiskalizacija) i „real-time izvještavanje“. Ohrabreni smo najavama vlasti u Federaciji BiH o donošenju i implementaciji ovih rešenja.
Implementacija digitalnog potpisa predstavlja izazovan proces, a ključni imperativi su povezivanje i saradnja između institucija. “Očekujemo unapređenje zakonodavnog okvira i njegovu što skoriju provedbu. Često naglašavamo da nas očekuju velike promjene i da već kasnimo s neophodnim rešenjima. Gubimo konkurentnost i suočavamo se s komplikacijama u izvozu roba i usluga ako ne pratimo savremeno digitalizovano tržište. Daćemo svaki neophodan doprinos aktivnostima nadležnih vlasti”, ističe Nenadić za BUKU.
Gubici zbog kašnjenja
Kašnjenje u digitalizaciji nanosi štetu svima, naročito građanima koji su suočeni sa zastarjelim procesima i procedurama. E-upravom se mogu automatizovati i pojeftiniti javne usluge, smanjiti korupcija, nepotizam i zloupotrebe, čime se štede sredstva i vreme.
Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje (CPU), objašnjava: “Digitalizacija i automatizacija javnih usluga značajno bi smanjila korupciju i ucjenjivanje, jer kada korisnici i pružatelji usluga nemaju direktan kontakt i komuniciraju pisanim putem, mogućnost korupcije je znatno smanjena. Online sistem ne samo da sprečava mito, već štedi vreme i novac. Kada se počne koristiti elektronski potpis, građani će uštedeti u svakodnevnim i poslovnim aktivnostima koje uključuju potpisivanje dokumenata. Ušteđeni novac će se koristiti za komercijalne aktivnosti i potrošnju – firme će stvarati novu vrednost, a građani će moći sebi priuštiti više ili investirati više. Ušteđeno vreme smanjiće troškove firmama, a građani će ga iskoristiti za svoje najbliže. Tako ćemo imati društvo s manjom javnom potrošnjom i većom privatnom investicionom potrošnjom. Veće zadovoljstvo poslom, privatnim životom i institucijama javne uprave dovodi do veće produktivnosti i poštovanja poreznih propisa, što pozitivno utiče na prihode privatnog i javnog sektora, plate, nova zapošljavanja i kupovnu moć. Takva država privlači strane investitore.”