Odlukom
od 20.03.2017. godine Skupština Srednjobosanskog kantona je usvojila
odluku o formiranju srednje škole u Jajcu u kojoj bi se nastava izvodila
po federalnom planu i programu. Osim što je takva odluka protivna
zakonu, međunarodnim konvencijama i potpisanim sporazumima (Okvirni
zakon o osnovnom i srednjem obrazovanje u BiH, Privremeni sporazum o
zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika, Zakon o
zabrani diskriminacije BiH, Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH iz
2014., preporuke Vijeća Evrope i UN-a u vezi sa međunarodnim
protokolima i konvencijama, kao sto je „Evropska konvencija o osnovnim
ljudskim pravima i slobodama“ ili „Konvencija UN o pravima djeteta“,
Preporuka koordinacije ministara obrazovanja i nauke u
Federaciji BiH za „eliminisanje segregirajućih i podijeljenih struktura u
odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH“, 2012.), ona također znači razdvajanje djece po etničkom principu.
Vijeća učenika srednjih škola iz Jajca usprotivila su se podjelama.
Prve proteste učenici su organizovali u junu 2016. godine istovremeno
uputivši pismo protesta Ministarstvu obrazovanja SBK i ministrici Katici
Čerkez na koje se spomenuto Ministarstvo i ministrica nisu oglasili. U
periodu koji je uslijedio, učenike je podržao određeni broj profesora,
građana, medijskih, javnih i međunarodnih institucija.
U znak podrške učenicima formirala se i grupa ”Bolja škola” iza
koje ne stoji nikakva politička partija niti se rukovodi ikakvim
interesima, osim humanističkim, a čiji je motiv prvenstveno vjera u
bolji i pravedniji obrazovni sistem,
Osim što su se učenici protivili razdvajanju, bilo je potrebno i da
shvate nedostatke školskog sistema koji su pohađali i osvijeste pogubne
posljedice koje podijeljen obrazovni sistem ima za BiH. Zbog toga bi
jedino pravo rješenje bilo stvaranje alternative postojećim nastavnim
planovima i uvođenje jedinstvenog nastavnog plana i programa. O tome smo
se osvrnuli u tekstu pod nazivom: Ni podjela ni zadržavanje stanja status quo – za obrazovanje u Jajcu postoji bolje rješenje.
U saradnji sa Školegijumom – magazinom za pravednije
obrazovanje, u periodu od novembra 2016. do februara 2017. godine,
organizovali smo predavanja i radionice na kojima su nastupili Snježana
Kordić, Nenad Veličković, Dejan Ilić, Drago Bojić i Namir Ibrahimović.
Cilj im je bio potaknuti razvoj kritičke svijesti kod učenika i
profesora koja može voditi samo reformi postojećeg obrazovnog sistema.
Eksperimentalni plan i program u Srednjoj strukovnoj školi ”Jajce”
Prema članku 37. Zakona o srednjem školstvu Srednjobosanskog kantona,
radi utvrđivanja novih oblika i sadržaja rada, Ministarstvo može jednu
ili više škola proglasiti eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalnu
srednju školu. Sami učenici su svojom pobunom i nepristajanjem na
nametnutu podjelu, pokazali da teže novim oblicima i sadržajima rada.
Rezultate potvrđuje i anketa koja je provedena među učenicima,
roditeljima i nastavnicima u Srednjoj strukovnoj školi ”Jajce”. Na
pitanje da li su za postojeći sustav (hrvatski plan i program), podjelu
postojećeg sustava (formiranje škole po bosanskom planu i programu) ili
formiranje jedinstvenog nastavnog plana i programa, većina se izjasnila u
korist JEDINSTVENOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA (59% roditelja, 51%
učenika i 77% nastavnika). Smatramo da nam ovi podaci također daju
legitimitet za korištenje Srednje strukovne škole ”Jajce” kao pilot
škole koju bi Ministarstvo proglasilo eksperimentalnom i u kojoj bi
uvelo jedinstven nastavni plan i program (naročito jer je ova srednja
škola već bila izabrana kao pilot škola za provođenje inkluzivnih
obrazovnih politika i praksi na projektu Evropske unije i Vijeća Evrope „Regionalna podrška inkluzivnom obrazovanju“,
zbog čega i ima prefiks inkluzivna škola). Njime bi se spriječilo
razdvajanje učenika, a također i postiglo uvažavanje identitetske i
kulturološke posebnosti.
Nastojali smo ponuditi konkretne korake kojim bi takva
eksperimentalna škola mogla zaživjeti od početka naredne školske godine.
Ponuđeno rješenje predstavlja privremeno rješenje koje bi moglo biti
implementirano odmah, dok bi se paralelno trebalo raditi na trajnom
rješenju koje se ne bi odnosio samo na spomenutu školu, nego i na druge
škole u Bosni i Hercegovini. Eksperimentalni period i privremeno
rješenje bi se mogli odrediti na period od tri ili četiri godine –
ovisno od trajanja školovanja jedne generacije u stručnoj školi
(trogodišnje i četverogodišnje škole) s početkom od prvog razreda
generacije 2017/2018.
Koraci:
1) Formalni preustroj škole koja ide po hrvatskom planu i programu u
školu koja ide po BHS jeziku, jeziku konstitutivnih naroda BiH
2) Uspostavljanje multinacionalne uprave škole
3) Uvođenje grba grada Jajca na svjedodžbu umjesto postojećeg grba
Herceg-Bosne (škola je na općinskom nivou, bez obzira na obrazovanje
koje je na kantonalnom)
4) Davanje izbora učeniku da se na svjedodžbi nacionalno ne
opredijeli ili se opredijeli kao manjina koja ne pripada u jednu od tri
konstitutivne kategorije
5) Uvođenje nacionalne grupe predmeta po izboru učenika (BHS jezici,
historija, geografija) kao privremeno rješenje; nacionalna grupa
predmeta su predmeti na kojima bi se dalje trebalo raditi da bi postali
zajednički svima i prihvatljivi u skladu sa načelima inkluzije i
interkulturalnosti (formiranje zajedničkih udžbenika)
5.1. Zaposliti nastavnike nacionalnih predmeta koji do sada nisu bili
uključeni u nastavni plan škole (neovisno od etničke pripadnosti
nastavnika, samo u skladu sa stručnom kompetencijom)
5.2. Dati mogućnosti postojećim nastavnicima nacionalnih predmeta da
predaju nacionalne predmete prilagođene federalnom nastavnom planu i
programu
5.3. Senzibilizirati nastavnika za potrebe učenika koji ne potpadaju u
dvije dominantne kategorije (uvažavanje karakteristika ostalih i
manjina)
6) Uvođenje izborne grupe predmeta (vjeronauk, kultura religije) – predmeti koji ne bi trebali ulaziti u prosjek
7) Otvaranje škole prema daljoj inkluziji učenika sa različim profilima i potrebama
Zaključak ili put ka trajnom rješenju
Iz navedenih koraka privremenog rješenja koje predlažemo ispred Bolje
škole jasno je da je potrebno još mnogo toga uraditi da bi se došlo do
trajnog rješenja. Međutim, trajno rješenje nije problem jajačkih
srednjoškolaca i Jajca, ono je problem cijele Bosne i Hercegovine. To
rješenje bi podrazumijevalo postojanje jednog jedinstvenog nastavnog
plana i programa za sve učenike, bez obzira na njihovu vjersku, etničku i
svaku drugu pripadnost. Na tom putu je krucijalno formiranje udžbenika
koji bi sadržajno bili prihvatljivi svima, a što bi se moglo postići
kroz radove radnih grupa koje bi činili stručnjaci, predavači svih
nacionalnih programa. Taj cilj bi trebao biti krucijalan za obrazovnu
politiku Bosne i Hercegovine jer postojeći, podijeljeni obrazovni sistem
može voditi samo daljem produbljivanju razlika i još crnjoj budućnosti.
Naposlijetku, pogubne posljedice prisutnog segregacijskog sistema već
osjećamo i zato trebamo raditi na njegovoj reformi, a ne na daljem
utvrđivanju i odobravanju. Ambasador OSCE-a Jonathan Moore je govoreći o
ovome također istaknuo da su postojeće podjele u obrazovnom sistemu
štetne za djecu i državu, te se moraju ukloniti. On tvrdi da je od
suštinskog značaja zagovarati toleranciju, suživot i pomirenje, kako bi
se odgojile uspješne buduće generacije građana i lidera BiH.
Trajno rješenje bi također značilo da se u zajednici gdje imamo jednu
dominantnu etničku skupinu, etničke skupine koje su u manjini ne
trebaju prilagođavati dominantnoj kulturi (na primjer, djeca Srbi
opredijeliti da li da pohađaju školu po federalnom ili hrvatskom planu).
Ono znači da se u obrazovne ustanove treba uvesti princip
interkulturalnosti koji je posljedica složene kulturne raznolikosti
društvene zajednice jer jedino on vodi afirmaciji svačije različitosti i identiteta nedominantnih društvenih skupina. (Spajić-Vrkaš i sur, 2004)
Uvođenje eksperimentalnog privremenog rješenja u Srednju strukovnu
školu ”Jajce” bi predstavljalo prvi korak koji vodi u tom smjeru
(utoliko više što su sami učenici, profesori i građani koji ih
podržavaju pokazali da ŽELE da idu u tom smjeru). Koncept podijeljenog
obrazovanja u Srednjoj strukovnoj školi ”Jajce” nije u skladu sa
željama učenika, njihovih roditelja i zaposlenih u toj školi i oni se
umjesto njega zalažu za ideje multikulturalnosti i zajedništva.
Obrazovanje bi trebalo biti najvažnije pitanje jednog društva. Dobro i
kvalitetno obrazovanje je garancija pozitivnog društvenog razvoja i
napretka. Zato molimo nadležne da ovom problemu pristupe gledajući u
budućnost i uviđanjem katastrofalnih posljedica koje postojeća obrazovna
politika rukovođena političkim interesima, a ne humanističkim
vrijednostima, može voditi.
Ideju za nacrt ponudilo je nekoliko članova Bolje škole od kojih su većina zaposlenici Srednje strukovne škole ”Jajce”.
NAPOMENA: Spomenuti koraci predstavljaju prijedlog otvoren za dalje
izmjene i dopune. Članovi Bolje škole su otvoreni za sve potencijalne
sugestije, kritike i rješenja, te pozivaju sve one koji smatraju da im
mogu pomoći da im se pridruže.
Kontakti:
email: [email protected]
Članovi Bolje škole:
Iva Ištvanić, prof. hrvatskog jezika
Nestor Ruiz, socijalni radnik
Sabina Ruždijić, prof. matematike i fizike
Josipa Kulenović, prof. engleskog jezika
Amela Kavazbašić, prof. bosanskog jezika
Josipa Bogić, prof. hrvatskog jezika
Emina Žuna, prof. psihologije
Nacrt je upućen na sljedeće adrese:
n/p: ministrica Katica Čerkez
Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Kantona Središnja Bosna
Stanična 43, Travnik
n/p: načelnik Edin Hozan
Općina Jajce
Nikole Šopa, Jajce
n/p: Školski odbor i ravnatelj škole
Srednja strukovna škola ”Jajce”
Berte Kučere 3, Jajce