Davor Bunoza (HDZ), ministar pravde BiH, rekao je da je opšte načelo demokratije da jedan narod ne bira drugom narodu predstavnike.
“To je jedan od razloga zbog čega je Ustavni sud BiH utvrdio da predloženim Izbornim zakonom iz 2017. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda”, napisao je Bunoza na društvenoj mreži X.
On je naveo da su pojedini mediji nastojali pokazati da to načelo demokratije nije stav Ustavnog suda BiH nego je stav aplikanta, što nije tačno, a istovremeno je citirao i neke odredbe iz odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bariše Čolaka, tadašnjeg predsjedavajućeg Doma naroda iz 2017. godine na postojanje ili nepostojanje ustavne osnove za proglašenje Izbornog zakona BiH.
Podsjećanja radi, tada, te 2017. godine, Ustavni sud BiH odlučivao je o zahtjevu Kluba delegata bošnjačkog naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH o destruktivnosti po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, a u vezi sa prijedlogom izmjena Izbornog zakona BiH. Tada, Ustavni sud BiH odlučio je da nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka, a taj stav Ustavnog suda BiH u “političkim obračunima” pokušao se predstaviti kao da je Ustavni sud BiH već odlučivao o ustavnosti samog zakona.
“Ustavni sud BIH nije odlučivao o pitanju iz svoje nadležnosti propisane članom VI.3 a) Ustava BiH, tj. nije ocjenjivao ustavnost zakona koji je tek bio u proceduri donošenja, odnosno nije bio na pravnoj snazi, tako da niko ne može govoriti da je Ustavni sud zauzeo stav o ustavnosti Prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH iz 2017. godine”, saopšteno je nedavno iz Ustavnog suda BiH.
Inače, u Federaciji BiH već danima traju prepucavanja u vezi sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, odnosno da li je Prijedlog izmjena Izbornog zakona koje je u proceduru uputio HDZ ustavan ili nije. Bošnjaci kažu da se radi o neustavnom Izbornom zakonu, dok s druge strane Hrvati tvrde da je Izborni zakon koji su predložili u skladu sa Ustavom.
Izmjene Izbornog zakona BiH pred delegatima Doma naroda naći će se 29. maja, a pitanje je da li će Bošnjaci “dati kvorum” održavanju te sjednice s obzirom na to da, kako su rekli, ne žele da razmatraju nešto što je neustavno.
Inače, samim izmjenama Izbornog zakona BiH, koje je predložio HDZ, omogućava se da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva BiH, a ne kao što je sada slučaj da im Bošnjaci biraju predstavnika u Predsjedništvu BiH.