Reakcija Asocijacije arhitekata u BiH se nije svidjela načelniku Mandiću, a stanovnike Džidžikovca je nazvao “dežurnim zabrinutim građanima”
Sarajevska Općina Centar pokrenula je rekonstrukciju dječijeg igrališta u naselju Džidžikovac. Sredinom januara javnost je putem zvanične stranice obaviještena da su završeni radovi na demontaži, te da će poboljšanjem vremenskih prilika biti izvršeno uređenje igrališta, za šta su obezbijeđena sredstva iz budžeta općine u iznosu od 141.937 KM. Stanovnici pomenutog naselja nezadovoljni su što ih, kako kažu, niko ne obavještava o radovima koji se vrše.
Nidžara Ahmetašević, koja živi u ovom naselju, kaže da je općina zauzela znatno veću površinu od one na kojoj je ranije bilo igralište.
“Uništili su park. Ovo je inicijativa Savjeta Mjesne zajednice Džidžikovac, ne građana. Ovo je bio jedan od rijetkih sačuvanih parkova u centru Sarajeva, a također ovo je zaštićeni spomenik i ne smiju se vršiti ovakvi radovi”, ističe Ahmetašević.
Navodi kako je problem ovog naselja što se godinama ništa nije popravljalo.
“Zgrade nam propadaju. Ogromne su rupe između naših zgrada, u stanovima pucaju zidovi, plafoni, vodovod i kanalizacija. Ovdje, gdje sada planiraju betonirati park, svake godine barem jednom pukne kanalizacija”, ogorčena je Ahmetašević.
Arhitekte traže obustavu radova
U cijelu priču se uključila i Asocijacija arhitekata u BiH, koja je zatražila obustavu radova i donošenje alternativnog rješenja za uređenje dječijeg igrališta u okviru nacionalnog spomenika Stambeni kompleks Džidžikovac.
Mejrema Zatrić, članica Asocijacije arhitekata u BiH, kaže da radovi koji se izvode već na prvi pogled nisu u skladu s dobrom praksom u oblasti arhitektonskih radnji koje se poduzimaju na nacionalnim spomenicima.
“Ti radovi trebaju biti odmjereni, trebaju da uzmu u obzir sve vrijednosti koje se definišu tim odlukama koje donosi Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika. Zbog toga smo kontaktirali Općinu Centar i odgovorili su nam da nisu bili u kontaktu s federalnim Zavodom za zaštitu spomenika. Također, branili su se time da radnje koje poduzimaju nisu betoniranje. Međutim, mi smo im jasno stavili do znanja da nije samo betoniranje nagrđivanje prostora i degradiranje nacionalnog spomenika nego i ostale radnje”, ističe za Buku Zatrić.
Navodi kako su stručnjaci iz oblasti arhitekture zabrinuti zbog svega što se dešava na Džidžikovcu.
“Radi se o djelu koje je nastalo odmah nakon Drugog svjetskog rata i nekako u svom oblikovanju stoji između te dvije epohe – međuratne i poslijeratne. Mi znamo da je ta stambena arhitektura poslijeratnog perioda bila proizvodnja stanova na proizvodnoj traci. Da bi se zadovoljila ogromna potreba za stambenim prostorom projektovale su se zgrade jako brzo, najčešće tipski, istina kvalitetno izvodile u odnosu na današnje standarde, ali nisu to neka umjetnička djela. Međutim, ovo jeste umjetničko djelo. Ti umjetnički kvaliteti leže upravo u kontaktu zgrada i zelenila na padini. To definiše i odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika kojom je ovaj stambeni kompleks proglašen nacionalnim spomenikom. Striktno se navodi u odluci da je segment zelenila i njegovo preplitanje sa arhitekturom bitna estetska vrijednost spomenika”, naglašava Zatrić.
Adnan Pašić, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, kaže da je problematično kako se renovira park u centru Sarajeva.
“Stambeni kompleks Džidžikovac je dio našeg graditeljskog nasljeđa, nešto što je veoma vrijedno za ovaj grad ali i za cijelu državu kao veoma značajan doprinos arhitekata braće Kadić iz perioda 1947. godine. Ono zbog čega su se stanari pobunili jeste da se ovaj park radi u tehnologiji koja nije primjerena ovom kompleksu. Prije svega, to je park i svaka intervencija treba da ima u vidu i nacionalni spomenik”, govori za Buku profesor Pašić.
Spomenik iz perioda moderne arhitekture
Napominje da je na ovom mjestu bilo igralište koje je funkcionisalo savršeno.
“Sprave na dječijim igralištima kvare se vremenom i mogu se osavremenjivati, ali ovo čega smo sada svjedoci jeste da se velika travnata površina zauzima i posipa šljunkom. Prvobitno je Općina centar navela da će podloga biti betonska, a sada se ispravilo na web-stranici, sada se spominje samo gumena. Međutim, ni to nije uredu, jer se velika zelena površina zamjenjuje gumom. Sve se to može uraditi na puno primjereniji način, posebno jer se radi o nacionalnom spomeniku vrhunske važnosti iz perioda moderne arhitekture”, podvlači Pašić.
Konstatuje da struka samo pokušava pozitivno usmjeriti nastavak ovog procesa.
“Mi jesmo za dječije igralište, ali primjereno, projektovano kao dio šireg parkovskog prostora. Ovdje je problem jer nije bilo komunikacije između Mjesne zajednice koja je ovo organizirala i stanara ispred čijih se stanova ovo dešava. Svaka takva intervencija u javnom prostoru mora se komunicirati s lokalnom zajednicom. Mi nismo bili upoznati i nama je veliko iznenađenje ova intervencija koja po svojoj prirodi nije primjerena”, jasan je Pašić.
Bez uključivanja Zavoda za zaštitu spomenika
Zatrić ističe da je neprihvatljivo što je već nestala zelena površina na prostoru parka.
“Na lokaciji je zelena površina potpuno prekrivena tamponom i planiraju da polože neku gumenu oblogu koja je standardna za dječija igrališta. Ranije je na toj lokaciji bilo dječije igralište, ali su dječije igračke bile položene direktno na travu i igralište je bilo na četvrtini prostora koji su oni sada zauzeli. U neposrednoj blizini je veliki park i nije nam jasno zašto je neophodno da se baš na toj lokaciji nacionalnog spomenika izvede to dječije igralište u tom obimu koji je predimenzioniran. Mi ne sporimo dječije igralište, ali tražimo da se proces rada dešava u uskoj saradnji s ekspertima iz federalnog Zavoda za zaštitu spomenika. Ovaj zavod treba na terenu da se bavi eventualnim degradacijama i uređenjima. Dakle, Općina Centar je trebala prije početka ovih radova, kada su bili u fazi planiranja ovog igrališta, kontaktirati federalni Zavod za zaštitu spomenika, a oni to nisu uradili”, objašnjava Zatrić.
Općinu Centar smo kontaktirali kako bismo dobili odgovore na neka od pitanja koja muče građane i struku, ali ih do objave ovog teksta nismo dobili.
Ipak, načelnik Općine Centar Srđan Mandić oglasio se na društvenoj mreži Facebook. Tvrdi da “tekuće održavanje postojećeg dječijeg igrališta nije skrnavljenje nacionalnog spomenika”.
“Cijelu prošlu sedmicu par dežurnih “zabrinutih” građana/komentatora javno se zgražavalo radi radova na uređenju starog dječijeg igrališta na Džidžikovcu kao da je riječ o izgradnji tornja od 100 spratova. Niko, ali niko od njih nije došao na večerašnji zbor građana koji su sami zakazali kako bi čuli objašnjenje uz pripadajuću skicu”, napisao je Mandić, te objasnio kakvi se radovi vrše.
“Na predmetnoj lokaciji se izvode radovi na tekućem održavanju postojećeg dječijeg igrališta. Uklanja se dotrajali dječiji mobilijar i postavlja novi, sa gumenom antistres podlogom zbog bezbjednosti korisnika igrališta. Pored navedenog, postavlja se i novi parkovski mobilijar (parkovske kante i klupe). Što se tiče radova na iskopima, vrši se skidanje sloja humusa u sloju od 30 cm – 40 cm, kako bi se postavio tampon (nosivi sloj od drobljenog kamenog materijala), koji je podloga za sitni granulat, na koji će biti postavljena gumena antistres podloga. Ova vrsta iskopa ne može uzrokovati pomjeranje tla, jer se radi o površinskim iskopima, tako da tvrdnje o pomjeranju tla i puknuću na objektima nisu istinite. Još jednom Vas želimo upoznati sa činjenicom da se na predmetnom lokalitetu ne izvode betonski radovi, niti će se park betonirati, nego se izvode radovi na tekućem održavanju dječijeg igrališta, koji ne ugrožavaju predmetni lokalitet, te planirana intervencija podrazumijeva uklanjanje postojećeg dotrajalog dječijeg i parkovskog mobilijara i postavljanje novog”, napisao je načelnik Mandić.
Uz to, uputio je kritiku Asocijaciji arhitekata u BiH jer je upozorila na koji način se treba odnositi prema nacionalnim spomenicima.
“Meni je samo žao što se u cijelu priču uključila i eminentna akademska zajednica okupljena u Asocijaciju arhitekata BiH. Smeta im uređenje malog dječijeg igrališta od 200tinjak kvadrata a ćute o svim velikim i važnim temama vezanim za regulacione planove oko kojih se lome koplja posljednjih mjeseci i godina i čija će realizacija imati dalekosežne i dugoročne posljedice, bilo da su pozitivne ili negativne. Vi znate da ste u našoj opštini imali partnere i otvorena vrata. Imate ih i dalje, ali ako smo partneri, onda vas pozivam i molim da se tako ponašate. Ostavite društvene mreže onima manje stručnim od vas, a nama pomozite u neposrednom i otvorenom kontaktu da ne napravimo krupnije greške. Uređenje dječijeg igrališta, koje izvodimo na zahtjev Savjeta MZ Džidžikovac, to nije. Idemo dalje”, napisao je Mandić.
Dakle, umjesto da prihvati dobronamjernu kritiku, prije svega struke, načelnik Mandić “žali što su se arhitekte uopšte uključile u ovu priču”.
Umjesto da se referira na stavove arhitekata koji se uglavnom odnose na činjenicu da se radi o nacionalnom spomeniku, te da je prije svih trebalo uključiti institucije zadužene za zaštitu nacionalnih spomenika, načelnik Mandić ponavlja kako se radi o zahtjevu Mjesne zajednice Džidžikovac.