Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prisustvovaće do sada najvećem Samitu šefova država BRIKS-a koji počinje danas i trajaće do 24. oktobra. Republika Srpska pozvana je na Samit kao posmatrač.
Dodik će se na Samitu, sastati sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i drugim liderima.
Tema približavanja RS (BiH) geopolitičkom bloku BRIKS sve više se pojavljuje u javnosti, osobito u kontekstu dugotrajnog procesa pristupanja EU. Ali, ako se pitanje analizira kroz ekonomske i trgovinske pokazatelje, prednosti održavanja i jačanja veza s EU postaju očigledne, usprkos tvrdnjama Milorada Dodika.
On je u Kazanu izjavio kako je važno da se sa članicama BRIKS-a uspostavi dobra saradnja, te da će koristiti kanale da sve prijatelje svijeta obavijesti o, kako je rekao, torturi koju Zapad vrši prema Republici Srpskoj sa željom da formira unitarnu BiH.
Podsjetimo on je prošle godine izjavio kako Bosna i Hercegovina treba da se prijavi za ulazak u BRIKS, gdje bi imala veće šanse da postane članica nego u Evropskoj uniji.
Na njegove tvrdnje da BRIKS predstavlja jedinu stabilnu alternativu trenutnom svjetskom uređenju, reagovali su i iz Partije demokratskog progresa. Predsjednik PDP-a, Branislav Borenović, istakao je da ekonomski podaci pokazuju suprotno.
„Gotovo 70% izvoza iz Republike Srpske ide prema zemljama Evropske unije, 16% u Srbiju, dok samo 0,43% odlazi u zemlje članice BRIKS-a. Ovi podaci jasno govore da nije opravdano tvrditi kako bi strateški prioritet trebao biti BRICS umjesto EU i saradnje s regionom“, poručio je Borenović.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić postavio je ključna pitanja o ekonomskoj perspektivi Bosne i Hercegovine nasuprot dugotrajnim naporima za ulazak u Evropsku uniju. U svom statusu na Facebooku, Hadžić je prikazao jasne brojke koje ukazuju na neupitnu važnost EU kao ključnog trgovinskog partnera BiH.
U 2023. godini, BiH je ostvarila izvoz vrijedan 16,7 milijardi KM, od čega je čak 73% bilo usmjereno na zemlje EU. Nasuprot tome, izvoz u zemlje BRIKS-a iznosio je samo 1,34%. Sličan trend zabilježen je i u uvozu, gdje je 59% uvoza došlo iz EU, dok je iz BRIKS-a stiglo 14,5%.
Hadžić je naglasio da je trgovinska razmjena s EU daleko uravnoteženija i korisnija za BiH. Na svakih 100 KM uvoza iz EU, BiH uspije izvesti proizvode u vrijednosti od 74 KM. Nasuprot tome, iz zemalja BRIKS-a, na 100 KM uvoza, BiH vraća samo 5,5 KM kroz izvoz.
Ovi podaci pokazuju koliko bi ekonomski štetno bilo udaljavanje od EU i fokusiranje na BRIKS. EU nije samo najveći trgovinski partner BiH, već i ključni izvor investicija i ekonomske stabilnosti. Hadžić poziva političare i javnost da razmotre ove podatke i ekonomske implikacije prije nego što se opredijele za alternativne saveze koji mogu donijeti više štete nego koristi.
Hadžićev zaključak je jasan: bilo kakvo udaljavanje od EU i približavanje BRIKS-u moglo bi dovesti do ozbiljnog ekonomskog nazadovanja zemlje.
Šta je to taj BRIKS?
BRIKS je engleska skraćenica i ekonomski pojam koji se odnosi na rastući razvoj ekonomskog potencijala Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike (Brazil, Russia, India, China, South Africa). Implicitno govoreći, tiče se ekonomskog savezništva ovih komplementarnih ekonomija. Pojam je uveo Džim O’Nijl iz korporacije za globalna finansijska istraživanja Goldman Saks, a vrlo brzo je prihvaćen u javnosti, naročito u medijima, do te mjere da ga većina izvora vijesti iz globalnih finansija koriste bez mnogo objašnjenja.
Sastanak zvaničnika ovih država, održan na ljeto 2008. godine u Jekaterinburgu, nazvan je samit Brik.
Tada su imale 40 % svjetskog stanovništva, odnosno 25 % kopnene teritorije.
13. aprila 2011. je u članstvo organizacije primljena Južnoafrička Republika nakon čega se za nju koristi engleska skraćenica BRIKS. (South Africa – Južna Afrika )
Zaključak rasprave o pristupanju BRIKS-u ili ostanku na putu prema Evropskoj uniji jasno pokazuje, na osnovu trenutnih ekonomskih parametara, da bi ekonomski interes Bosne i Hercegovine, kao i Republike Srpske, bio znatno ugrožen udaljavanjem od EU. Prema dostupnim podacima, većina trgovinske razmjene, kako za BiH, tako i za RS, odvija se s EU, dok je razmjena s BRIKS-om gotovo zanemariva.
Iako politički centri poput Milorada Dodika vide BRIKS kao potencijalnu alternativu, ekonomski pokazatelji govore u prilog jačanju veza s EU, gdje je trgovinska razmjena i ekonomska integracija daleko dublja. U konačnici, fokus na BRIKS bez osiguranih trgovinskih koristi mogao bi donijeti više štete nego koristi za ekonomiju BiH.