Odlukom Rijaseta Islamske zajednice, 7. maj se obilježava kao Dan džamija, koji simbolički podsjeća na stradanje, potpuno rušenje ili oštećenje više od 1.000 džamija, mesdžida i drugih vakufskih objekata tokom posljednjeg rata u BiH.
Pored toga, 7. maj podsjeća na tragično stradanje Cazinjanina Murata Badića 7. maja 2001. godine u Banjaluci, kada je zadobio smrtne rane od strane huligana i ektremista, koji su izazvali velike nerede i onemogućili polaganje kamena temeljca za obnovu Ferhadije džamije.
Centralni događaj manifestacije “Dani džemata i džamija” biće održan danas u kompleksu Arnaudija džamije u Banjoj Luci. Program će se odvijati unutar džamijskog prostora i u haremu, uz učešće četiri hafiza.
„Značaj svetog prostora i obrednih prostora muslimana u kojima oni čuvaju svetost ljudskog bića, te vrijednosti koje je Uzvišeni Bog označio značajnim za ljude, trebala bi biti naša tema i poruka iz Arnaudija džamije tokom današnje svečanosti”, rekao je muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović tokom najave programa.
Uz podsjećanje na odluku Rijaseta da Dan džamija bude obilježen 7. maja, na dan rušenja banjalučkih džamija, prvenstveno Ferhadije i Arnaudije, muftija Smajlović je podsjetio na to da je osuda zločina i zla prvenstveno pokazatelj ljudskosti.
„To je bio bolan čin, ali ne samo za muslimane, nego i za nemuslimane koji poštuju svetost Božijih kuća. Moram priznati da su u obnovi i ponovnoj gradnji ova dva objekta u Banjaluci, kao i drugih džamija, učestvovali i nemuslimani. Dakle, i danas se mnogi raduju što su one ponovno vraćene na svoja mjesta i što uljepšavaju ovaj grad, te smatram da je tu poruku i takav odnos potrebno nastaviti graditi”, poručio je muftija Smajlović.
Rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva banjalučkog Admir-ef. Blitović kazao je, da je programom je predviđeno učenje određenih odlomaka iz Kur'ana četvorice hafiza, te da će uz učenje Kur'ana, nastupiti i naratori koji će čitati prijevode proučenih ajeta i kratke eseje koje je za ovu priliku pripremio akademik Enes Karić.
Planirano je i prisustvo reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, koji će uputiti svoju poruku prisutnim vjernicima i vjernicama, kao i obraćanje muftije Ismail-ef. Smajlovića na početku programa. Programom je predviđeno da dovu prouči hafiz Mensur-ef. Malkić, direktor Rijasetove Uprave za vjerske poslove.
U Banjaluci su tokom ovog perioda postavljene i dvije izložbe. U haremu Ferhadije je izložba posvećena svim banjalučkim džamijama, dok je u haremu Arnaudije postavljena izložba posvećena upravo ovoj džamiji.
Obnova Ferhadije, koja je minirana, u noći 7. maja 1993. godine, nakon 414 godina postojanja, počela je 2006, a svečano je otvorena 6.maja 2016.godine.
Izrada projekta trajala je do maja 2002. godine.
Nakon prikupljenih informacija gdje bi se mogli nalaziti ostaci džamije, 2004. se pristupa traganju na lokaciji smetljišta “Ramići“ te se otkriva značajan broj fragmenata koji će kasnije biti ugrađeni u objekt.
Ferhat-pašina džamija je izgrađena 1579. godine i predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. vijeku.
Ferhadija je 1950. godine uvrštena u kulturnu baštinu BiH, a potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.
Međutim, Ferhadija je bila samo jedna od 16 banjalučkih džamija koje su tokom rata u BiH do temelja porušene.
Po podacima Islamske zajednice, tokom rata u BiH srušeno je 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.
Posljednja obnovljena džamija u Banjaluci, Arnaudija, obnovljena je prošle godine.