Iznad najhladnije rijeke na svijetu, Neretve, osmanlijski mimar Hajrudin sredinom 17. stoljeća podiže 20 metara visok most.
Kroz historiju nazivan “Novi”, “Sultan-Sulejmanov”, “Veliki”, a na kraju ostao i postao svjetski poznat kao Stari most u Mostaru. Svjedok arhitekture i života jednog vremena, vječni simbol Mostara srušili su pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane 9. novembra 1993. godine.
Nedugo nakon završetka rata pokrenuta je priča o obnovi.
“Sulejman Demirel je došao ljutito kao predsjednik Turske i rekao kad je vidio razvaljen most rekao je Turska će ponovo napraviti Stari most. Safet Oručević u to vrijeme gradonačelnik je rekao vi možete biti prvi graditelj ali cijeli svijet ćemo pozvati da obnavlja, jer je cijeli svijet šutio i gledao kako se Most bombarduje”, priča nam danas novinar Alija Behram.
I skoro cijeli svijet i jeste pomogao. Donacije su dolazile iz Italije, Nizozemske, Turske, Hrvatske, a pomogle su i domaće vlasti, UNESCO, te je po prvi put i Svjetska banka donirala novac za obnovu kulturnog spomenika. 23. jula 2004. godine obnova je završena. Stari most vraćen Mostarcima, samim tim i tradicija skokova.
Lorens Listo, osvajač 13 titala Mostarske laste, tog dana bio je među prvim skakačima koji su skočili sa obnovljenog Starog mosta.
“Za mene je to bio nekako najdraži i najstrašniji skok. Taj mi je skok sigurno više značio nego sve pobjede koje sam imao karijeri”, ističe nam Listo.
Danas je Stari most, kažu Mostarci, isto što je bio i prije rušenja. Simbol Mostara, ali i mnogo više. Sada ih podsjeća na ljubav i spajanje. A svi se 23. jula prije 20 godina sjećaju po vraćanju nade u bolje sutra.
“Spomenik mira, spomenik tolerancije, ljubavi, spajanja. Stari most je jednostavno jedna simbioza i spajanje svega dobrog što bi trebalo bit i što se dešava kako u Mostaru, tako u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu”, naglašava predsjednik Gradskog vijeća Mostara, Salem Marić.
“Najveći simbol Mostara bio i ostao. Čak i kad je bio srušen je bio najveći simbol Mostara”, podcrtava novinar Boris Čerkuč.
Mostu smo, dodaje Čerkuč, stavili prevelik teret smatravši da nas on treba pomiriti. Iako je vratio nadu, Mostarce boli što je i dalje predmet političkih rasprava, a i to što broji drugi simboli grada i skoro tri decenije od kraja rata čekaju obnovu.