Skupštinski Kolegijum, na telefonskoj sjednici odlučio je danas da se sjednica Narodne skupštine Republike Srpske održi sutra sa početkom u 10.30 časova. Kolegijum je utvrdio Prijedlog dnevnog reda 27. posebne sjednice Narodne skupštine, na kojem će se naći prijedlog odluke o privremenom obavljanju poslova iz nadležnosti predsjednika Republike Srpske. Prijedlog poslanika skupštinske većine biće da ih obavlja Željka Cvijanović.
Željka Cvijanović, trenutno je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a predsjednica Republike Srpske bila je od 19. novembra 2018. do 15. novembra 2022. godine.
Davor Trlin, profesor ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu Burch za BUKU govori šta znači odluka Narodne skupštine RS da Cvijanović bude v.d. predsjednika RS i šta to znači za njenu funkciju u Predsjendištvu BiH.
Profesore Trlin, šta konkretno znači prijedlog da Željka Cvijanović obavlja poslove iz nadležnosti Republike Srpske? Da li će ona morati da odstupi sa mjesta u Predsjedništvu BiH, i može li obavljati obje funkcije (v.d. predsjednika RS i član Predsjedništva BiH)?
Koliko shvatam, ovaj prijedlog Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske podrazumijeva da bi Željka Cvijanović privremeno preuzela nadležnosti predsjednika RS, uključujući predstavljanje RS, potpisivanje zakona i koordinaciju sa institucijama entiteta, do izbora novog predsjednika (zakazanih za 23. novembar 2025. godine). Međutim, ovaj prijedlog, ne samo što nema jasnog pravnog osnova za imenovanje v.d. predsjednika RS u slučaju trajne spriječenosti za obavljanje funkcije (sada zbog pravosnažne sudske odluke kojom je Miloradu Dodiku prestao mandat) dolazi u sukob sa državnim propisima Bosne i Hercegovine.
Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, funkcija člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao organu izvršne vlasti je nekompatibilna sa drugim izvršnim funkcijama na svim nivoima vlasti, uključujući i na entitetskom nivou. Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, onim danom kada bi gosp. Cvijanović bila izabrana ili imenovana na funkciju čije je vršenje nespojivo sa funkcijom izabranog člana određenog organa, njen mandat u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine bi prestao. Ovo bi nakon provedene procedure utvrdio CIK. Stoga, Cvijanović ne može legalno obavljati obje funkcije istovremeno – morala bi se opredijeliti za jednu i pravni, zakonit način bi bio npr. da u skladu sa Izbornim zakonom BiH da ostavku na funkciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ovim bi izbjegla pravne posljedice. Ako Narodna skupština Republike Srpske ipak usvoji odluku da se ona imenuje za v.d. Predsjednika RS dok je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, očekujem da će Centralna izborna komisija ili Ustavni sud Bosne i Hercegovine intervenisati.
Ukoliko Željka Cvijanović postane predsjednica RS do izbora novog predsjednika RS, znači li to da ona nakon izbora u RS gubi sve funkcije?
Ne nužno automatski i sve funkcije. Ako bi Cvijanović u ovoj konstelaciji bila imenovana za v.d. predsjednika Republike Srpske (što je, kao što sam naveo, sporno), njen privremeni mandat bi trajao samo do izbora i inauguracije novog predsjednika RS. Nakon toga, ona bi prestala obavljati dužnost v.d. predsjednika RS, ali bi zadržala funkciju člana Predsjedništva BiH, osim ako CIK BiH (što će sigurno uraditi s obzirom na odredbu Izbornog zakona koju sam naveo) ili sud ne oduzmu mandat zbog kršenja nekompatibilnosti tokom privremenog perioda. Gubitak “svih funkcija” ne bi bio automatski, već bi zavisio od eventualnih sudskih ili izbornih postupaka. Na primjer, ako se utvrdi kršenje zakona, mogla bi izgubiti mandat u Predsjedništvu, ali to bi zahtijevalo odluku nadležnih organa (kao što se desilo sa Dodikom). Još jedna bitna činjenica u cijelom ovom procesu je da ona bi trebala da manifestuje volju da ostane isključivo član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, budući da, u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, mandat pripada lično izabranom kandidatu (Željka Cvijanović), ne njenoj stranci (SNSD) ili koaliciji. Mandat ne može prestati osim u tačno definisanim slučajevima iz zakona (npr. smrt, ostavka, osuda za neko krivično djelo, ili nekompatibilnost funkcija). Ovo štiti volju birača – narod je izabrao konkretno lice, ne stranku. Ključni zaključak je da Izborni zakon BiH štiti Cvijanović od političkog linča (on to čini i kada zabranjuje opoziv članova predstavničkih tijela – u ovom slučaju izvršnog predstavničkog tijela), ali ne štiti od zakonske procedure za nekompatibilnost.
Ukoliko bi se Cvijanović istovremeno našla na dvije funkcije – člana Predsjedništva BiH i v.d. predsjednika Republike Srpske, da li bi to predstavljalo kršenje Izbornog zakona BiH, kao i kršenje Ustava BiH?
Da, to bi predstavljalo direktno kršenje Izbornog zakona BiH, koji zabranjuje kumulaciju izvršnih funkcija na različitim nivoima vlasti) i posredno Ustava BiH. Ustav BiH naglašava koordinaciju između entiteta i države, ali to ne znači da bi smio dopustiti sukob interesa koji bi ugrozio integritet institucija. Takvo imenovanje bi bilo neustavno i nezakonito, jer Predsjedništvo Bosne i Hercegovine predstavlja državu, dok predsjednik RS predstavlja entitet – njihova kombinacija bi dovela do konflikta lojalnosti i moguće blokade državnih institucija. Odluka Narodne Skupštine RS dovela do pravnog haosa i skoro pa sigurno zahtjeva za ocjenom ustavnosti pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine (mogućnost je i pokretanje spora između institucija Bose i Hercegovine i entiteta).
Šta je po Ustavu BiH moguće razrješenje u ovoj situaciji?
Ukupno gledano, situacija bi vjerovatno završila na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine gdje očekujem stavljanje odluke Narodne skupštine Republike Srpske van snage. Moguće je i oduzimanje mandata i ponovni izbori za Predsjedništvo BiH ako se kršenje zakona potvrdi i utvrdi nekompatibilnost. Takođe, moguća je i intervencija Visokog predstavnika. Najfleksibilnije je da gospođa Cvijanović ili podnese ostavku na funkciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i da ju onda Narodna skupština Republike Srpske imenuje za v.d. predsjednika (na osnovu nekog već formiranog ustavnog običaja kada su funkcije – zbog smjene odnosno smrti prestajale Nikoli Poplašenu i Milanu Jeliću) ili da , u skladu sa Izbornim zakonom BiH na neke od mogućih načina (npr. izlaskom iz SNSD) manifestuje da mandat člana Predsjedništva pripada njoj kao članu Predsjedništva i ostane u njegovom članstvu.