Od neobavezujućih zaključaka do usvojenih zakona, put je bio dug. Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zaključena je s naznakom da postane istorijska. Da li će tako biti, vrlo brzo ćemo vidjeti.
Ovako je, otprilike, glasila i odjavna špica Nenada Stevandića.
Vladajuća većina je dala glas, a opozicija gas. U njihovom odsustvu, Narodna skupština je usvojila zakone kojima se zabranjuje nadležnost Suda i Tužilaštva BiH, VSTS i SIPA, na teritoriji Srpske. Usvojen je i tzv. Zakon o stranim agentima.
Zakoni ne mogu stupiti na snagu sve dok zeleno svjetlo ne da Vijeće naroda.
Međutim, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda je već najavio da će staviti veto na zakone, zbog čega se dogovor tražiti na trećem stepenu – Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine i Vijeća naroda.
Ukoliko ni tu ne bude dogovora, o sudbini zakona odlučivaće Ustavni sud Republike Srpske. U ranijim slučajevima, većina pokrenutih vitalnih nacionalnih interesa bošnjačkog naroda bila je odbačena.
Tek tada bi zakoni mogli biti potpisani od stane predsjednika Republike Srpske i stupiti na snagu.
Nakon toga otvara se mogućnost podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH.
Da li će ova, posebna sjednica istorijska postati ili će, ipak, ni po čemu, posebna, ostati, niko ne može sa sigurnošću reći.
Valja podsjetiti da su institucije, koje je NSRS usvajanjem zakona zabranila (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, SIPA), formirane na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji su potvrđeni u Domu naroda, pa se postavlja pitanje da li NSRS može da ih poništi.
Intervencija
Profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić kaže da su postupci Narodne skupštine Republike Srpske narušavaju osnovne principe pravne i demokratske države.
Kaže da je nemoguće da zakoni nižeg nivoa vlasti budu u suprotnosti sa zakonima višeg nivoa vlasti.
– Kao što ne može sud donijeti zakon, isto tako ne može nijedno zakonodavno tijelo donijeti odluku kojom neće poštovati sudske odluke, jer to narušava princip podjele vlasti, vladavine prava i nezavisnosti suda. To je pravno nemoguće i neispravno. Očekujem da će se, pred Ustavnim sudom, od strane ovlaštenih predlagača pokrenuti postupak kako bi se ti zakoni proglasili neustavnim, jer ovdje je, pravno gledajući, stvar potpuno jasna i očekuje se, nažalost, jer smo u takvoj poziciji, intervencija međunarodne zajednice – kaže Bakšić.
Bakšić podsjeća na izjavu bivšeg visokog predstavnika u BiH Volfganga Petriča, koji je rekao da su i predstavnici Republike Srpske dali saglasnost za uvođenje Suda i Tužilaštva BiH, tako da se, samim tim, ne može tvrditi da su te institucije nelegitimne.
Smatra da će i ova, kako kaže, krizna situacija, završiti kao i svaka prethodna.
– Zategnuti odnosi, blokade, neučestvovanje u vlasti, a zatim se sve smiri. Ne očekujem eskalaciju, jer imali smo već jedan period intenzivnih skupova “Granica postoji”, a onda je to odjednom stalo – podsjeća Bakšić.
Istorija
Advokat Željko Bubić je, prije svega, izrazio ogorčenost u pravni sistem i u način na koji je vođen sudski postupak protiv predsjednika Republike Srpske. Kaže da je, za jednu pravnu državu, tužno da se takve odluke donose. I zato je, kako naglašava, sada sve moguće.
Mi, advokati, položili smo zakletvu na Ustav, kao najviši pravni akt, međutim, sa ovakvim odlukama, kršeći najviše pravne akte i sve međunarodne standarde koji se tiču zakonitog, pravednog i pravičnog postupka, sasvim je upitan i sam ustavni poredak u BiH. Očigledno je da je BiH zemlja koja ne poštuje evropske standarde. Ako ne poštujete standarde koje ste usvojili kroz međunarodne konvencije, pa i na neki način ne poštujete ni svoje najviše pravne akte, onda šta drugo preostaje zakonodavnom organu nego da preduzme odlučujuće korake. Mi smo sada u situaciji koju smo već imali kroz istoriju, ali ja se nadam da se istorija neće ponoviti, ne bih želio da se vraćamo na godine koje smo već vidjeli, to su rane devedesete. Vrlo dobro znamo šta su nam one donijele – kaže Bubić.
Kaže da je vrijeme da se dobije odgovor na pitanje šta je sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i da li on i dalje važi.
– Čini se da je odradio svoje i da je možda vrijeme za novu međunarodnu mirovnu konferenciju, ali to je već pitanje za politiku – zaključio je Bubić.