Ukrajina i Moldavija, zemlje koje su dugo bile na istom nivou napredovanja ka Evropskoj uniji, sa Bosnom i Hercegovinom, započele su pregovore sa EU. Dok ove dvije zemlje napreduju nema naznaka kada bi Bosna i Hercegovina mogla zvanično otpočeti proces pregovaranja. Domaće vlasti umjesto da intenziviraju napore za ubrzavanje procesa, bave se pitanjima koja dodatno komplikuju cijeli proces.
Tako nema nade da će se glavni pregovarač Bosne i Hercegovine birati po kvalitetima već po etničkoj pripadnosti. Prvi koji je pokrenuo to pitanje je lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. On traži da glavni pregovarač bude Srbin, dok se u javnosti sve češće govori o tome da bi BiH mogla imati tri pregovarača.
Iz Delegacije Evropske unije na upit Buke nisu direktno odgovorili da li je za EU prihvatljivo da BiH ima tri pregovarača, ali kažu kako im je znanje i razumijevanje EU tokova.
„Nakon martovske odluke Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH, Ured EU u BiH unaprijed pozdravlja očekivano usvajanje odluke Bosne i Hercegovine o pregovaračkim strukturama za pristupanje EU. S tim u vezi, očekujemo da glavni pregovarač i pregovarački tim budu operativni, sa mandatom da efikasno predstavljaju svoju zemlju i detaljnim znanjem i razumijevanjem pitanja vezanih za EU“, rekao je za Buku glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Ferdinand Koenig.
Viši Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina Adi Ćerimagić za Buku kaže da se u ovom trenutku priča kako Evropska komisija iza zatvorenih vrata vlastima u BiH govori kako od njih očekuje usvajanje odluke o pregovaračkoj strukturi, i dogovor o ključnim pozicijama unutar te strukture, prije nego što BiH napravi naredni korak u procesu, tj. formalno otvori pregovore o članstvu u EU.
U slučaju drugih država kandidata, odluka o pregovaračkoj strukturi se donosila i nekoliko mjeseci nakon formalnog otvaranja pregovora, i najčešće je podrazumjevala odluku kojom se utvrđuje postojanje pozicije šefa pregovaračkog tima, pregovaračkih komiteta, ali i ovlasti šefa i komiteta, uloge direktorata za EU integracije, te hijerarhije između njih.
„Postojanje trojice šefova pregovaračkog tima u BiH nikada u javnosti nije detaljnije predstavljen kao zvanični koncept bh. vlasti, ili njenog dijela, pa i ne znamo stvarne povode i razloge zašto oni misle da bi bilo dobro da se ide u tom pravcu“, kaže Ćerimagić.
Koliko je za EU bitno da ima jednu osobu s kojom će pregovarati?
Ćerimagić pojašnjava da postoji pogrešna pretpostavka u BiH o tome šta su pregovori o članstvu u EU, i koja je uloga šefa pregovaračkog tima. U ‘pregovorima’ se ne pregovara o suštini i sadržaju onoga što će Evropska komisija i EU očekivati i tražiti od BiH.
“U njima EU objašnjava šta, kako i kada očekuje, a BiH eventualno objašnjava svoju specificnu situaciju i period do kada realno može ispuniti sve EU zahtjeve. Uloga šefa pregovaračkog tima je da olakša komunikaciju između EU i BiH, koordinira bh. pozicije i odgovore, i eventualno, ukoliko to vlasti odluče, bude lice pregovora prema bh. i EU javnosti“, kaže Ćerimagić.
Tako je pozicija glavnog pregovarača više koordinatorska, a ne šefovska u doslovnom značenju pojma. Ćerimagić navodi primjer Sjeverne Makedonije gdje su se vlasti odlučile za postojanje jednog šefa i jednog zamjenika.
“Šef je zamjenik premijera nadležan za EU pitanja, dakle politička pozicija, i on je do sada bio Makedonac. Njegova zamjenica dolazi iz javne uprave, stručna osoba, i pripadnica je albanske zajednice. Šef ima šire i jasno poredane ovlasti u odnosu na zamjenicu, koja ga u biti zamjenjuje samo kada on nije u mogućnosti. Europska komisija nije imala problema sa takvom strukturom“, kaže Ćerimagić.
Može li BiH prepisati rješenje od Sjeverne Makedonije?
Iz slučaja Sjeverne Makedonije jasno je da Evropska unija ima iskustva sa komplikovanim uređenjima i specifičnostima koje se tiču pregovarača. Stoga ne bi ni trebalo da bude problema oko potencijalnog rješenja za tri pregovarača. Odnosno jednog glavnog pregovarača i dva zamjenika.
„Dakle, ne bih isključio mogućnost da i BiH ima jednog šefa, nadam se i zašto ne šeficu pregovaračkog tima, i jednog, dva ili tri zamjenika. Naravno, ukoliko za to ima neko logično i funkcionalno opravdanje, kao u slučaju Sjeverne Makedonije“, kaže Ćerimagić.
Dragan Tilev, državni savjetnik za evropske integracije, Sekretarijat za evropske integracije Vlade Sjeverne Makedonije za Buku kaže da je za razumijevanje konteksta bitno znati da su pristupni pregovori izuzetno zahtjevni: po obimu tema koje se pregovaraju, potrebe za razumijevanjem procesa pregovora, sposobnosti za koordinaciju stotinjak institucija.
„Drugo, ne postoje dva ili tri pregovarača, to bi izazvalo konfuziju i potencijal za konfliktne situacije, postoji samo jedan pregovarač koji treba ispuniti uslove koje sam ve gore spomenuo. Glavni pregovarač može i treba imati i zamjenika, da bi se procesom lakše upravljalo. U našem slučaju, nije bio uslov da glavni pregovarač bude iz jedne etničke zajednice, a zamjenik iz druge, to je potpuno nevažno, iako se dogodilo da je glavni pregovarač iz jedne, a zamjenica iz druge zajednice. Pregovori se vode između Makedonije i Evropske unije, a s obje strane može biti samo jedan glavni pregovarač, po potrebi i zamjenik“, kaže Tilev za Buku.
Na naše pitanje može li BiH prepisati model Sjeverne Makedonije Tilev kaže da je važno da se BiH što prije opredijeli za model.
„Postavite glavnog pregovarača sa znanjem i iskustvom i zamjenika na istom nivou. Kad jednom izaberete model, nemojte ga mijenjati jer svaka promjena je gubitak vremena i energije. Još je važnije oformiti kompetentan pregovarački tim i što prije uvući vašu administraciju u proces pregovora i to najbolje i najsposobnije što imate, jer kako sam na početku vec naglasio proces je izuzetno zahtjevan i neće svakako biti kratak“, savjetuje Tilev.
Najznačajnija uloga šefa pregovaračkog tima je koordinacija različitih institucija vlasti u zemlji iz koje dolazi, ali i pregovaračkih tijela, kao i komunikacija pozicija zemlje koju predstavlja.
„U tom smislu, za BiH bi najbolje bi bilo da ta osoba bude izrazito diplomatična, sa iskustvom rada u kompleksnom bh. sistemu, sa stručnim poznavanjem EU procesa, ali i sa političkom pozadinom koja omogućava pristup svima koji donose političke odluke u BiH“, kaže Ćerimagić.
Na pitanje koja je tačno uloga glavnog pregovarača odgovara: „Ukoliko pogledate odluku o pregovaračkoj strukturi Sjeverne Makedonije, onda uz listu ovlasti šefa pregovaračkog tima ima devet konkretnih zadataka, od kojih je šest koordinatorskih, i po jedna u kojim se očekuje da komunicira, izvještava i definira pozicije“.
Bosna i Hercegovina još nema ni pregovarački okvir, a sudeći po dosadašnjoj dinamici rada, stvarne promjene i usklađivanje sa pravnim tokovima EU će doći tek na kraju, kad se riješimo unutrašnjih problema poput onog ko će, a ne kako „pregovarati“.