Mladi u regionu su prilično nepovjerljivi prema demokratiji, što podrazumijeva značajnu sklonost ka autoritarnim praksama, rečeno je to danas na prezentaciji dva značajna izvještaja, Regionalnog izvještaja Studija o mladima 2024 za jugoistočnu Evropu i Izvještaja za Bosnu i Hercegovinu, koji istražuju stavove, mišljenja i pozicije mladih.
Studija o mladima 2024 SEE predstavlja komparativni regionalni izvještaj zasnovan na podacima iz 12 zemalja regiona, pružajući sveobuhvatan pregled perspektiva mladih u jugoistočnoj Evropi, a radili su ih Friedrich Ebert Stiftung za Bosnu i Hercegovinu i Dijalog jugoistočna Evropa, u saradnji s Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Regionalna koordinatorica Ema-Džejna Smolo-Zukan kazala je da su provodili takvo istraživanje 2015., a zatim i 2018. godine.
Smatramo da su mladi zastupljeni kao tema, ali ih ne uključujemo dovoljno u donošenju odluka. Ovim želimo dati novu dimenziju o potrebama i mišljenjima mladih – istakla je.
Također je navela da je istraživanje obuhvatilo uzorak od skoro 9.000 mladih ljudi na području 12 zemalja jugoistočne Evrope te će danas predstaviti njihove reprezentativne stavove o politici, političkim vrijednostima, svakodnevnom životu, strahovima, zabrinutostima, željom za migraciju i još mnogo toga.
Glavni autor Studije o mladima jugoistočne Evrope, profesor Jasmin Hasanović kazao je da je teško generalizirati i naći opći parametar šta je to što objedinjuje sve te mlade ljude, jer se radi o mladima iz različitih političkih, socijalnih, kulturoloških i religijskih pozadina.
Ako bismo mogli pronaći jedan parametar koji je zajednički za sve te mlade, čak i za one koji su u EU i mladi koji su izvan EU, to je zapravo pitanja egzistencijalne prirode, odnosno socioekonomska pitanja i to je zapravo taj aspekt koji te mlade ljude ove regije najviše zabrinjava – istakao je.
Kao trend koji ga je zabrinuo, Hasanović je izdvojio tendenciju priličnog nepovjerenja u demokartiju, za razliku od prošle studije koju su proveli 2018. godine.
To podrazumijeva značajnu sklonost ka autoritarnim praksama. To može predstavljati korektiv postojeće demokratije, ako znamo iskoristiti taj potencijal i ako ga ne prepustimo desničarima – kazao je.
Kao zanimljivost, Hasanović je izdvojio trend zaokreta mladih prema online aktivizmu.
Ako ne glasaju i ne učestvuju u politici, najveći fokus im je online aktivizam, što je jako problematično, jer online aktivizam zapravo ne rješava ništa. Mislite da imate prostor u kojem ste slobodni, a zapravo je jako cenzurisan, kao u slučaju propalestinskog sadržaja – istakao je Hasanović.
Glavni autor Studije o mladima Bosne i Hercegovine, profesor Amer Osmić kazao je da mladi u BiH skloni skepticizmu u društveni sistem, počevši od obrazovanja, zdravstva i percepcije sigurnosti.
Studija pokazuje da mladi mnogo vremena provode koristeći dominantno društvene mreže i na taj način se informiraju. Mlade jako malo zanima politika, jer je percipiraju vrlo negativno, kao negativan aspekt koji je prekriven korupcijom, i žele biti što dalje od takve vrste procesa – kazao je.
Kada se uključuju u politiku, dodao je, to je najčešće da bi riješili svoj lični problem, kao što je zaposlenje.
Mladi misle da je bitnije imati neku vezu sa nekim ko je u politici, nego posjedovati kompetencije, vještine i znanja. Ne percipiraju obrazovanje kao jedan od najznačajnijih segmenata, ali isto tako žele da imaju adekvatno obrazovanje – kazao je.
Također je naglasio da mladi imaju značajnu želju za odlaskom iz BiH, ali da nisu spremni primiti migrante, bez obzira da li su ekonomski, socijalni, politički.
Očekuju gostoprimstvo, ali nisu gostoprimljivi u tom segmentu. Mladi u BiH su i dalje dosta konzervativni u BiH, da li da se radi o političkim stavovima ili odnosa prema drugom i drugačijem – zaključio je Osmić.