Čak 33,5% mladih ne zna ko je predsjedavajuća Vijeća ministara, dok 37,8% zna. Zanimljivo, 16,2% vjeruje da je to Zoran Tegeltija, a 10,1% misli da je Fadil Novalić, koji je trenutno u zatvoru.
U FBiH, 32,8% mladih ne zna ko je premijer, dok 42,8% zna da je to Nermin Nikšić. U RS, 15,4% nije upoznato s tim ko je premijer, dok 27,4% pogrešno vjeruje da je to Milorad Dodik, iako je to Radovan Višković.
Pokazalo je ovo istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT o političkoj pismenosti mladih u Bosni i Hercegovini i otkrilo zabrinjavajuće činjenice koje ukazuju na duboke izazove u političkom obrazovanju mladih generacija.
U zemlji koja prolazi kroz složene političke i društvene procese, rezultati ovog istraživanja jasno naglašavaju potrebu za unapređenjem političke pismenosti, posebno među najmlađim građanima.
Anketa provedena među više od 1.000 mladih u dobi od 15 do 30 godina pokazuje da je većina informacija koje mladi konzumiraju dolazi iz neprovjerenih izvora poput društvenih mreža i internetskih portala, dok im nedostaje kritički pristup provjeri tačnosti tih informacija. U vremenu kada je dezinformacija sveprisutna, ova činjenica otvara pitanje koliko su mladi uistinu spremni da donose informirane odluke koje direktno utječu na njihovu budućnost i društvo u kojem žive.
Alarmantno je da većina mladih nije upoznata s ključnim političkim figurama i institucijama u zemlji. Neznanje o tome ko vodi državu i entitete ne predstavlja samo problem političke pismenosti, već i širi društveni problem jer ukazuje na slabu uključenost mladih u političke procese. Politička apstinencija, o kojoj su mnogi mladi govorili u istraživanju, uzrokovana je nepovjerenjem u političke stranke i lidere. Mladi, s pravom, ističu da političari ne ispunjavaju svoja obećanja, što vodi osjećaju nemoći i ravnodušnosti prema političkom životu.
Međutim, ono što istraživanje također otkriva jeste da mladi razumiju osnovne pojmove poput građanskih prava, Ustava i slobode govora, ali je zabrinjavajuće to što postoji pogrešna percepcija tih pojmova. Na primjer, trećina ispitanika smatra da sloboda govora znači mogućnost iznošenja mišljenja bez ikakvih ograničenja, što ukazuje na potrebu za dubljim i kvalitetnijim obrazovanjem u ovoj oblasti.
Pozitivno je to što su mladi pokazali interes za evropske integracije, a većina ih podržava ulazak BiH u Evropsku uniju i NATO. Ovi rezultati ukazuju na to da mladi ipak vide svoju budućnost unutar evropskih i globalnih okvira, ali je važno raditi na daljnjem jačanju njihovog razumijevanja ovih procesa kako bi bili aktivni sudionici u donošenju odluka koje oblikuju budućnost zemlje.
Ono što je ključno u zaključcima ovog istraživanja jeste potreba za reformom obrazovnog sistema. Politička pismenost mora biti dio formalnog obrazovanja, a mladi u svim vrstama škola trebaju imati pristup informacijama koje će im pomoći da bolje razumiju političke i društvene procese. Ovo istraživanje jasno pokazuje da postoji veliki potencijal među mladima, ali da je potrebno usmjeriti ih ka informiranijem, kritičkom razmišljanju i aktivnijem sudjelovanju u društvenim dešavanjima.
Dokle god mladi ne preuzmu aktivniju ulogu u političkom životu i ne razviju dublje razumijevanje političkih procesa, demokratija u BiH će ostati krhka, a budućnost zemlje nesigurna. Edukacija je ključna, a politička pismenost mladih temelj je za izgradnju stabilnijeg i pravednijeg društva.