Na samo pedesetak metara od spektakularnog vodopada u Jajcu, jednog od najljepših prizora na Balkanu, nalazi se Muzej II zasjedanja AVNOJ-a – prostor koji čuva sjećanje na 29. novembar 1943. godine, datum koji je obilježio političku i društvenu sudbinu jugoslovenskog prostora. Tokom protekle sedmice Jajce je bilo domaćin prvog AVNOJ Festa, nasljednika tradicionalnih Dana AVNOJ-a, festivala koji danas kroz savremene kulturne forme pokušava obnoviti razgovor o antifašističkom nasljeđu i njegovoj vrijednosti danas.
Danas je završni dan festivala. Na “Dan Republike” svi smještajni kapaciteti u Jajcu su popunjeni, posjetioci su stigli iz cijele regije, a grad je živnuo uoči koncerta kultnog slovenačkog benda Laibach, simbolično nazvanog “Četvrto zasjedanje AVNOJ-a”.
Ideja AVNOJ Festa nije da rekreira prošlost, nego da je prevede u savremeni kulturni jezik. Kako kaže Elvedin Imamović, direktor Muzeja i predsjednik organizacionog odbora festivala, ovo nije “novi festival”, već unaprijeđena verzija tradicionalnih Dana AVNOJ-a koji su se u Jajcu održavali od 2008. godine.
„AVNOJ Fest donosi novu energiju i savremeniji pristup. Želimo približiti antifašističke vrijednosti mlađim generacijama – kroz umjetnost, muziku, film, književnost“, rekao je Imamović. Dodaje i da Drugo zasjedanje AVNOJ-a predstavlja “jedan od najvažnijih događaja u historiji BiH”, te da festival ima i turističku vrijednost za grad.
Program ovogodišnjeg festivala obuhvatio je izložbe, prikazivanje filmova, promocije knjiga, panele i vrhunac – koncert Laibacha. Član benda, Ivan Novak, kazao je: „Nevjerovatno je da imate ovakav antifašistički festival, i da ste pozvali baš nas. Laibach je uvijek izazivao jake reakcije. Počašćeni smo.“
Načelnik općine Jajce, Edin Hozan, istakao je da grad želi iskoristiti istorijsku poziciju koju ima: „Možda bi se najlakše moglo reći da nam se AVNOJ posrećio. Želimo to promovisati i pretvoriti u prednost.“
Nedim Lipa iz organizacionog odbora rekao je da festival ima ambiciju da Jajce ponovo postane simbol antifašizma u Evropi: „Smatram da treba brendirati Jajce kao antifašističku prijestolnicu Evrope. To je bilo 1943. — ne vidim razlog da to ne bude i danas, barem u kulturnom i simboličkom smislu.“
Sociolog Mišo Nejašmić iz izdavačke kuće Jesenski i Turk, koji je u Jajcu promovisao knjigu Sutjeska: Pakao u raju, naglasio je da je 29. novembar trenutak koji je “dramatično obilježio istoriju, ali i sadašnjost ovog prostora”.
„To je prvi put u povijesti da su društva i države na ovim prostorima postale republike. Prvi put je napušten monarhistički i pseudomonarhistički sustav. To je toliko važno da to zaista svaki put treba naglasiti“, kaže Nejašmić.
Dodaje da su te činjenice decenijama bile ispričane kroz “ideologiziranu i mitološku priču”, ali da mit nije nastao slučajno: „Ono što se tada dešavalo stvarno je bila velika epopeja – revolucionarna, ispred svog vremena. U njoj su donesene odluke koje su radikalno mijenjale društvo, uključujući i to da žene po prvi put imaju politička prava i društveni status ravnopravan muškarcima. U mnogim evropskim zemljama ta prava došla su tek decenijama kasnije.“
Upravo zbog tog nasljeđa, kaže, Dan AVNOJ-a nije samo istorijska fusnota, već jedan od ključnih političkih trenutaka 20. vijeka na Balkanu.
Čuvati činjenice, promovisati dijalog i vrijednosti antifašizam
Atmosfera u Jajcu tokom festivala najbliže opisuje kontrast između onoga što ovaj datum znači i onoga što današnji grad živi. Jednog dana – puste ulice, zatvorene radnje i tmurna jesen. Drugog – pune sobe, turisti iz cijele regije, živa muzika, gužva pred muzejem i rasprave o prošlosti.
To je, na neki način, i metafora nasljeđa AVNOJ-a: nešto što se povremeno ponovo probudi, oživi i podsjeti da se na ovom prostoru nekada vjerovalo u ambiciozne, čak grandiozne političke projekte.
U vremenu u kojem se istorija sve češće prepričava kroz podjele, ovaj muzej pokušava raditi nešto jednostavno, ali danas rijetko: čuvati činjenice, promovisati dijalog i podsjetiti da je antifašizam temelj modernih evropskih društava.