Koalicija za zaštitu rijeke Duboke upozorila je danas da je 15. februara najavljen početak gradnje male hidrocentrale na istoimenoj rijeci u kotorvaroškom selu Grabovica, a čemu se mještani žestoko protive. Zbog toga će 22. marta, na Svjetski dan voda, u Grabovici biti organizovan veliki protesni skup na kom se očekuje prisustvo više stotina mještana, ali i ekoloških aktivista iz cijelog regiona. Skup počinje simbolično u 11:55 časova na lokaciji Okretaljka.
”Prije tačno godinu dana u Grabovici smo organizovali proteste protiv najavljene izdradnje male hidrocentrale na Dubokoj i jasno poručili da ćemo, ako institucije zakažu, svojim tijelima braniti rijeku od devastacije. Planiramo da uskoro u Grabovici napravimo novi protesni skup, a potom ćemo se uputiti pred zgradu Vlade Republike Srpske u Banjaluci i tu nastaviti proteste”, izjavio je Tomo Dubočanin, predsjednik Koalicije za zaštitu rijeke Duboke.
On je istakao da je najavljena izgradnja male hidro-elektrane mobilisala ne samo mještane Duboke, nego kompletno stanovništvo opštine Kotor Varoš.
’’Ljudi ne mogu sa shvate da se da se biser nekatnute prirode, koji je turistički dragulj Republike Srpske i ogromna razvojna šansa opštine Kotor Varoš, može na ovakav način tretirati i da interes investitora može biti ispred interesa mještana i kompletne lokalne zajednice’’, rekao je Dubočanin.
On je potvrdio da su dolazak na protesni skup, osim građana opštine Kotor Varoš, najavili predstavnici brojnih udruženja koja okupljaju ekologe, lovce, ribolovce, planinare i ljubitelje prirode iz svih dijelova Republike Srpske i BiH.
’’Organizovan dolazak na proteste najavili i mještani Duboke i Grabovice koji žive Banjaluci, Laktašima, Čelincu, kao i iz Srbije i zemalja Zapadne Evrope’’, istakao je Dubočanin.
Prema njegovim riječima, mještani su informisani da je kotorvaroška šumarija dobila nalog da izvrši doznaku i prosjecanje trase za postavljanje cjevovoda.
”To bi značilo početak kraja rijeke Duboke, kao i kompleksa vodopada Skakavac, koji svakodnevno pohode brojni turisti iz Srpske, BiH i regiona i koji je jedan od turističkih dragulja kotorvaroškog kraja. Namjera investitora je jasna, a mi ćemo uskoro javnosti saopštiti i političku pozadinu ovog projekta i javno prezentovati imena iz političkog miljea Srpska koja stoje iza projekta uništenja rijeke Duboke”, rekao je Dubočanin.
On je podsjetio da su i predstavnici Centra za životnu sredinu obišli lokaciju na kojoj je planirana gradnja i uvidjeli da se građevinskim radovima, koji se spremaju u narednom periodu, može prouzrokovati devastacija rijeke, njenog korita, okolne šume i samog naselja u kojem je stanovništvo protiv izgradnje elektrane.
”Kanjon rijeke Duboka sa vodopadom Skakavac ima sve uslove da bude zaštićeno područje kako je i predviđeno izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine. Trasa cjevovoda je suludo planirana kroz obližnju šumu, što je takođe jedinstven slučaj kada je gradnja ovih objekata u pitanju. Ovo idilično mjesto bi zasigurno pretrpjelo ogromnu devastaciju ako bi se elektrana sagradila”, upozorava Dubočanin.
On je istakao da su ljudi koji su se okupili u Koaliciji pokrenuli brojne pravne procese da se dokumentacija koja je izdata investitoru za gradnju mini centrale poništi.
“Duboku, ovakvu kakva je sada, upamtili su naši očevi, djedovi, pradjedovi. Ni njih nećemo izdati”, rekao je Dubočanin.
On je potvrdio je da će biti zatražena odgovornost svih koji su učestvovali u kreiranju brojnih nepravilnosti koje su pratile proces izdavanja neophodnih dokumenata za gradnju male hidro-elektrane.
”Svi oni koji su u nezakonitim radnjama učestvovali i svi oni koji su se upustili u nezakonite radnje sada strahuju. A i trebaju strahovati”, poručio je Dubočanin.
Rijeka Duboka je poznata po vodopadu Skakavac, koji bi izgradnjom male hidroelektrane bio ugrožen. Kako ističe Petar Trivunović iz planinarskog društva “Mehanizam”, problem je što mještane niko nije pitao prije izdavanja dozvola za gradnju.
“Zašto da sve ovo prodamo za interes jednog pojedinca koji želi da se bogati? I da nam uništi ovo sve? Ima li logike da svaki dan niču hidroelektrane, a mi plaćamo sve više i više struju? Ne damo vodu u cijevi! To je nešto najgore što se može uraditi. Nama nekoliko hiljada turista dolazi svake godine”, podsjeća Trivunović.
U borbu protiv male hidroelektrane uključio se i Centar za životnu sredinu, a predstavnik te organizcaije Vladimir Topić ističe da se ovdje radi o velikoj šteti po prirodu i ljude, a sve u korist pojedinca.
“Male hidroelektrane nisu ni demokratske ni ekološke. Uništavaju životnu sredinu, stavljaju nam rijeke u cijevi, bogate se pojedinci, a narod i danas nema struju u svojim kućama. Mi dalje nemamo uredbu o ekološki prihvatljivom protoku, koja će nam reći koliko vode mora ostati u koritu, a koliko da ide u cijevi. Devedesetpet odsto bi trebalo da ostane u koritu, a pet odsto da ide u cijevi. Mi danas imamo situaciju da je to suprotno. U ljetnim mjesecima je korito potpuno prazno, što znači da 100 odsto vode ode u cijevi. Rijeke su na na taj način zarobljene. Naša korita su prazna, uništavaju se putevi, uništavaju se šume, živi svijet u vodi i oko vodi se uništava”, upozorava on.
Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske saopštilo je da je inicijativa za proglašenje zaštićenog područja Duboke opravdana.
Prema važećem prostorno-planskom dokumentu i izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine, područje Srpske Duboke je planirano za zaštitu u kategoriji spomenik prirode.
”Po osnovu terenskog obilaska, obavještavamo vas da se radi o području izrazitih prirodnih vrijednosti smještenih u kanjonskom dijelu rijeke Duboke”, saopšteno je iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske”.
U narednom periodu, kako je navedeno, potrebno je izvršiti multidisciplinarna istraživanja područja Duboke, kako bi se izradila Studija zaštite ovog područja.
Istaknuto je da će Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske pružiti punu podršku u realizaciji planiranih aktivnosti, koordinisati cijeli proces i po obavljenim istraživanjima izraditi dokument Studija zaštite Duboke.