Predstavnici vlasti u
Federaciji BiH već nekoliko mjeseci najavljuju usvajanje seta fiskalnih zakona
koji bi rezultirao podizanjem minimalne plate na iznos od 1.000 KM, a koja
trenutno iznosi nešto manje od 600 KM.
O potrebi smanjenja doprinosa
i poreza na dohodak poslodavci i ekonomisti govore već godinama, ali nikada
nekog značajnog i konkretnog pomaka nije bilo. Doprinosi za penziono i
zdravstveno osiguranje te ostali porezi dio su velikog tereta za privrednike,
pa tako ukupna izdvajanja na platu jednog radnika iznose čak 70 posto. Takvim
pristupom godinama su se punili budžeti, vlast se hvalila kako ima rekordne
budžete, a radnici primali tek onoliko koliko je dovoljno da prežive.
Nabavka, tenderi, žalbe i
propisi
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić
prije nekoliko dana je kazao da Vlada FBiH već nekoliko mjeseci radi na setu
zakona iz fiskalne reforme te da je važno i da poslodavci i radnici budu
zadovoljni.
Federalni ministar razvoja,
poduzetništva i obrta Vojin Mijatović nedavno je najavio kako će u FBiH od
početka naredne godine minimalna plata iznositi 1.000 KM.
“Službeno mogu sa ovog mjesta
poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine Federacija BiH kreće sa
primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najveću minimalnu platu u
regiji u iznosu od 1.000 KM”, rekao je.
Koliko je zaista moguće imati
primjenu novih fiskalnih zakona od 1. januara naredne godine pitali smo
direktora Porezne uprave FBiH Šerifa Isovića.
“Ja ne znam kakav je sadržaj tih
zakona, koliko se taj sadržaj u metodološkom smislu obračuna plaća, podnošenja
poreznih prijava mijenja u odnosu na postojeće stanje. Ukoliko se mijenja u
odnosu na postojeće stanje, kao što je to bio slučaj sa zakonima koji su u
proceduri od 2018. godine onda je tu nemoguća brza implementacija. Za
implementaciju tih zakona, koji su dostavljeni u Parlament prije nekoliko
godina, treba da se uradi izmjena softvera kako kod poreznih obveznika, tako i
softvera i hardvera u Poreznoj upravi za prijem i obradu svih tih poreznih
prijava. Za ta dva zakona, procjena informatičke struke bila je da je to
minimalno osam mjeseci iz razloga što bi trebalo izvršiti nabavku tog hardvera
i softvera, to je međunarodni vrijednosni razred. Zatim, uzmete u obzir da
tender mora biti objavljen 45 dana, da treba izvođač to implementirati o roku
od šest mjeseci, da Ministarstvo treba donijeti provedbene propise, i to vam
je, da sve ide glat, da nema žalbi na izborne postupke, nekih osam mjeseci”,
pojašnjava za Buku Isović.
Brzo rješenje može biti samo ako se
mijenja postojeći zakon
Direktor ističe kako ne zna u kakvom
su obliku fiskalni zakoni koje predstavnici federalne Vlade najavljuju, ali
napominje da je Porezna uprava predlagala jedno prelazno rješenje, koje bi
moglo dati brže efekte.
“Naš je bio prijedlog, ukoliko se
želi udovoljiti privrednicima, odnosno smanjiti doprinose, da se to radi u
okviru postojećeg zakona interventno, a da novi zakon eventualno, ukoliko bi se
usvojio, da stupi na snagu od nekog datuma u budućnosti. Detaljnije stvarno ne
mogu govoriti, jer nemam uvida u zakone koji će biti predloženi, osim ovako iz
medija kao i vi. U sitnicama mogu biti značajne stvari, ali suština je da li
sam metodološki način obračuna plaća zahtijeva neke izmjene i da li sadržaj
poreznih prijava zahtijeva neke izmjene”, govori nam Isović, konstatirajući da
svako rješenje koje odudara od aktuelnog iziskuje vrijeme.
Novi zakoni se ne mogu primijeniti od
Nove godine
“Jedino rješenje koje bi se moglo
odmah implementirati jeste da se samo smanje stope poreza i doprinosa u
postojećim zakonima i da to bude kao neko privremeno rješenje, dok novi zakoni
ne bi zaživjeli. Za nove zakone se ne može reći da se oni primjenjuju od sutra
ili od Nove godine, oni bi morali imati neki period da se prilagode svi koji su
u sistemu. Ne bi bilo dobro da sada nametnemo neka rješenja sa kojima ćete
vi zarobiti Poreznu upravu i porezne obveznike. To ne bi trebao biti cilj.
Šta znači to ako, naprimjer, vi trebate
podnijeti elektronsku poreznu prijavu, a ja tu prijavu ne mogu da primim. Mi
ćemo tu zaljuljati sistem u nekom drugom kontekstu, pa će to biti kontraproduktivno”,
podvlači Isović.
Dakle, kada bi novi fiskalni zakoni
bili usvojeni do kraja ovog mjeseca, oni ne bi mogli biti u primjeni do jula
naredne godine.
Jasno je da su sve ove informacije
predstavnici Vlade FBiH mogli znati, samo je pitanje da li postoji dovoljno
komunikacije između Vlade i Porezne uprave.
Poslodavci upozoravali, ali uzalud
Vrijedi napomenuti kako je početkom
juna ove godine u intervjuu za Buku direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario
Nenadić upozoravao na ovakav scenarij, te je shodno tome i insistirao da se
fiskalni zakoni usvoje prije odlaska na ljetne godišnje odmore.
“Ne bi nam se nikako smjelo desiti da
uđemo u eru godišnjih odmora, a da pritome nemamo donesena barem dva ili tri
zakona, i to se uklapa u onih 100 dana rada Vlade. Ukoliko uđemo u sferu
godišnjih odmora bez usvojenih zakona, ulazimo u jesen i bojim se da bi ovo
bila izgubljena godina i jako loša poruka radnicima i privrednicima. Čak i da
se odmah usvoje zakoni o doprinosima i porezu na dohodak, treba najmanje devet
mjeseci da bi se osigurala sredstva za kupovinu novih softverskih rješenja,
izradu rješenja i nakon toga osigurala neophodna hardverska rješenja poreznih
ispostava u cijeloj Federaciji. Dakle, da sada imamo usvojene zakone, 1.
januara naredne godine oni ne mogu biti u primjeni. To je ono što brine nas
poslodavce. Vlast razvlači procedure usvajanja zakona, neodlučni su u tom
pravcu, a u međuvremenu se dešava veliki gubitak radne snage i dešavaju se
problemi koje će biti teško nadoknaditi čak i da ovaj zakon od ujutro bude u primjeni”,
upozorio je Nenadić u intervjuu za Buku.