Prijedlog Naše stranke uvodi mogućnost novih blokada i osigurava HDZ-u BiH da uvijek ima člana Predsjedništva BiH
Izmjene izbornog zakona BiH s vremena na vrijeme budu aktuelna tema u političkom životu Bosne i Hercegovine. Svi dosadašnji pokušaji da se usvoji novi izborni zakon kojim bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava završili su neuspješno. Ništa bolje nisu prolazili ni prijedlozi da se uvedu nove tehnologije u izborni proces, jer su pojedine stranke uvijek pronalazile razloge da opstruiraju ovaj proces.
Samo stranački, ništa interes građana
Pravedniji izborni proces je interes građana Bosne i Hercegovine, a nove tehnologije mogu pomoći da se smanje izborne krađe i manipulacije. No, očigledno je da političkim strankama pravedniji izborni proces nikada nije bio u interesu.
Pojedine političke stranke mnogo više zanimaju izmjene Izbornog zakona kojima će im biti omogućeno da umjesto građana odlučuju o procesima.
Shodno tome, često se u bh. političkoj javnosti pojavi ideja o uspostavljanju indirektnog izbora članova Predsjedništva BiH. Taj čin podrazumijeva da kolektivnog šefa države ne bi više birali građani na općim izborima, već političke stranke u entitetskim parlamentima.
Zastupnik Naše stranke u Parlamentu BiH Predrag Kojović kazao je kako bi stranka čiji je član bila spremna podržati indirektan izbor članova Predsjedništva BiH, barem iz Federacije BiH.
“Naša stranka je predložila jedan od modela, koji čini mi se postaje sve privlačniji o indirektnom izboru članova Predsjedništva, barem iz FBiH u Parlamentarnoj skupštini BiH. Smatramo da bi to, uz umanjenje ovlasti članova Predsjedništva, gdje bi one bile čisto simboličke bile rješavanje jedne neuralgične tačke”, rekao je Kojović za BHRT.
Dakle, Naša stranka, koja u Parlamentu BiH ima dva zastupnika, predlaže da se dva člana Predsjedništva BiH biraju u federalnom Parlamentu, a da se član Predsjedništva koji dolazi iz Republike Srpske bira direktno na izborima.
Kako gleda na ovakve stavove Naše stranke, te da li ovakav način izbora članova Predsjedništva BiH krije određene zamke, pitali smo Milana Dunovića, zastupnika Demokratske fronte u Parlamentu BiH.
Jedna država, dva načina izbora
“Ovaj prijedlog se ne pojavljuje prvi put i on je vrlo opasan. Ranije je bilo sličnih prijedloga iz drugih političkih stranaka, međutim ovdje je suština da se predlaže asimetričan način izbora članova Predsjedništva BiH, što bi predstavljalo situaciju u kojoj svi članovi Predsjedništva nemaju isti legitimitet. Kandidat za člana Predsjedništva iz Republike Srpske bi crpio legitimitet iz izborne volje građana, dok kandidati iz Federacije BiH izborni legitimitet ne bi crpili od građana, već od delegata u državnom Domu naroda”, kaže za Buku Dunović.
Podvlači da je ovo pogubno rješenje, te da ono isključivo pogoduje HDZ-u BiH.
“Članovi Predsjedništva iz FBiH birali bi se u klubovima Hrvata i Bošnjaka državnog Doma naroda, a ta dva kluba se popunjavaju glasanjem u federalnom Domu naroda u klubovima Bošnjaka i Hrvata. Da bismo došli do tog koraka, popunjavanje federalnog Doma naroda se radi iz kantonalnih skupština. Pojednostavljeno, legitimitet članovima Predsjedništva BiH iz FBiH bi davali kantonalni zastupnici koji se delegiraju u federalni Dom naroda. To je rješenje koje apsolutno odgovara HDZ-u, jer HDZ, nakon izmjena koje je napravio visoki predstavnik nakon izbora 2022. godine, kojim je definisan način popunjavanja federalnog Doma naroda, HDZ će uvijek u narednim izbornim ciklusima imati apsolutnu većinu u Klubu Hrvata u federalnom Domu naroda”, pojašnjava Dunović.
U NS-u ne vide dalje od nosa
Našeg sagovornika smo pitali da li postoji mogućnost da se ovakvim načinom izbora članova Predsjedništva BiH odugovlači ili blokira proces imenovanja kolektivnog šefa države.
“U političkom životu Bosne i Hercegovine, često političke stranke ne traže mogućnost šta mogu uraditi, već šta mogu blokirati. Na ovakav način bila bi moguća blokada u Domu naroda PSBiH, da se izabere član Predsjedništva iz RS-a direktno na izborima, a članovi ili jedan od dva člana Predsjedništva iz FBiH da ne budu izabrani, jer bi odlučivali klubovi naroda. Npr. izabere se u Klubu Bošnjaka, a ne izabere u Klubu Hrvata ili obrnuto. Niz je mogućnosti za blokade i rješenje definitivno nije dobro”, odgovara zastupnik DF-a konstatirajući da se potencijalna blokada imenovanja članova Predsjedništva BiH odražava i na formiranje Vijeća ministara BiH.
“Predsjedništvo BiH imenuje mandatara za izbor članova Vijeća ministara BiH. Ako nema ko imenovati mandatara, onda nema ni državne izvršne vlasti. Međutim, to su pitanja na koja bi trebale odgovoriti one političke opcije koje ovakve prijedloge zagovaraju. Očito ne vide dalje od svog nosa, ispunjavaju želje HDZ-u, a uopšte nisu svjesni kakav vid novih blokada uvode u politički život Bosne i Hercegovine. Strankama se daje još jedan mehanizam moći potpuno neopravdano i dolazimo do toga da se na izborima ne provodi volja građana, već volja političkih stranaka”, zaključuje Dunović.
Ranije su asimetrične modele odbijali SDP BiH, SDA i DF, a sada su iz Demokratske fronte pozvali SDP da ostane dosljedan sebi po pitanju asimetričnog izbora članova Predsjedništva BiH.
Podsjetimo, SDP BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH ima pet zastupnika, dok Narod i pravda kao preostali predstavnik stranaka tzv. trojke ima tri zastupnika.