Iako rok nije precizno određen, očekuje se da bi drugostepena presuda mogla biti donesena krajem juna ili početkom jula
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine zakazalo je javnu sjednicu za 12. juni 2025. godine u predmetu protiv Milorada Dodika, predsjednika RS, i Miloša Lukića, direktora Službenog glasnika RS.
Žalba na presudu
Na ovoj sjednici će odbrana iznijeti žalbu na prvostepenu presudu iz februara, kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Advokat predsjednika RS, Goran Bubić, potvrdio je da će sjednica Apelacionog vijeća biti održana 12. juna u 13 sati. Nakon izlaganja žalbe, vijeće će se povući na nejavni dio sjednice kako bi donijelo odluku u predviđenom roku. Iako rok nije precizno određen, očekuje se da bi drugostepena presuda mogla biti donesena krajem juna ili početkom jula.
U sastavu Apelacionog vijeća su sudije Staniša Gluhajić, Amela Huskić i Hilmo Vučinić.
Dodik je ranije izjavio da ne priznaje Sud BiH i da se neće žaliti na presudu, ali je njegova odbrana ipak podnijela žalbu, koja će biti razmatrana na predstojećoj sjednici Apelacionog vijeća.
Očekuje se da će konačna odluka Apelacionog vijeća imati značajne političke posljedice, s obzirom na to da bi pravosnažna presuda mogla dovesti do smjene Dodika s funkcije predsjednika RS i zabrane obavljanja bilo koje javne funkcije u narednih šest godina.
Nametnuti zakoni
Profesor Milan Blagojević, stručnjak za ustavno pravo, u intervjuu za Face TV je pojasnio kako će izgledati cijeli ovaj proces i kazao kako bi on oslobodio Dodika.
- Kad žalbeni spis stigne u Sud, odredi se tročlano Vijeće sudija – sudije izvjestioca, predsjednika i člana Vijeća. Sudija izvjestilac će iščitati sve spise i žalbe, nakon čega priliku da govore imaju obje strane. Tužilac izlaže svoju žalbu, a potom i Odbrana. Pravilo je da uvijek zadnja riječ pripada Odbrani, nakon čega se Vijeće povlači. Ovaj predmet nije složen. Apelacionom vijeću će trebati maksimum dva mjeseca da donese i napiše odluku – rekao je Blagojević.
Dodaje da Vijeće ovdje treba odgovoriti na dva glavna pitanja.
- Prvo, je li Šmit (Schmidt) legitiman visoki predstavnik, i drugo, sve i da jeste, da li on ima pravo nametati svoju volju kao zakon. Šmit je prekršio Ustav BiH. On nema pravo da nameće odluke. Ustav propisuje da sastavni dio pravnog poretka BiH čine opća načela međunarodnog prava. To opće načelo zabranjuje UN-u i bilo kojim drugim državama ili tijelima nametanje nečega kao zakona. Sud je povrijedio taj član Ustava – smatra Blagojević.