Izmjene Krivičnog zakona FBiH povučene su s dnevnom reda sjednica Parlamenta FBiH. Zbog čega i zašto ni ovo rješenje nije dovoljno dobro kada su u pitanju visine kazni za počinitelje krivičnih djela? Zbog čega još nemamo informaciju koliko porodica je pogođeno nedavnim poplavama u BiH te da li će se, kada i koliko domova sanirati ili graditi ponovo? Koliko je održiv sistem “minimalca” i Uredbi o subvencioniranju dohodaka? Odgovore smo u Danu uživo potražili od zastupnice Parlamenta FBiH Alme Kratine (DF).
Izmjene krivičnog zakona povučene su s dnevnomg reda PFBiH jer se Vlada FBiH nije stigla očitovati o svim amandmanima. Ovaj zakon je poslan prvobitno u proceduru 2022. godine?
Da nije sve skupa tragično bilo bi smiješno. Premijerovo obraloženje nije obrazloženje ako uzmemo u obzir činjenicu da je ova Vlada imala dvije godine da uputi u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune i to smo tražili čim je imenovana Vlada i prvi put zasjedala sva tijela. 2022. Vlada je uputila Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona i tada smo rekli da je vrlo loša i blaga kaznena politika, da nisu uvršteni standardi Lanzarota konvencije koja štiti djecu od seksualnog zlostavljanja i da tu ima stvari koje hitno treba popraviti. Do današnjeg dana imamo netransparentan rad na tom zakonu. Kada se grupa formirala nismo znali kojom dinamikom se radi i prije nekoliko mjeseci smo dobili tekst u parlamentu bez dostavljanja prijedloga u pisanoj formi da možemo reagovati na njih.
Vidi li Vlada FBiH hitnost potrebe donošenja tog zakona nakon ovoliko femicida?
Naš krivični zakon traži jako puno izmjena i suočavamo se dugo sa situacijm da nam treba novi. Mi smo u obavezi donijeti novi zakon. Smatramo da kazne nisu dovoljno velike i kada je u pitanju zlostavljanje djece i nanošenje teških tjelesnih povreda i na ovaj prijedlog imamo kritike da sankcije budu oštrije. Ministar kaže da je teško to jer tek trebamo raditi na cjelokupnom krivičnom zakonu i sankcijama za sva djela.
Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici i ženama je usvojen?
Svi smo procijenili i jednoglasno ga usvojili i to mi daje nadu da smo na većem stepenu od ranijeg perioda kada je u pitnaju značaj rješavanja ovog problema. Ovaj zakon tretira sve radnje – od prevencije, prava žrtve, definisane su hitne i zaštitne mjere, sva koordinacija u lancu subjekata zaštite. Sve što se dešavalo u užasnim slučajevima ubistva žena kao slabost sistema kroz ovaj zakon imamo bolji alat da zaštitimo žrtve. Imamo nove prepoznate situacije i krivična djela – udaljenje iz stana, zabranu prilaska u nekom radijusu kretanja na način da se kontroliše stavljanjem elektronskih nanognica ili narukvica koji će signalizirati žrtvi i policiji ako se nasilnik približava. Imat ćemo evidencije koje do sada nismo imali. Ali predugo se čekalo na ovo zakonsko rješenje.
Informacija o rezultatima obnove na područjima pogođenim poplavama je trebala biti prezentovana na sjednici?
Mene je sramota, zbog takve Vlade, što sjedim u tako visokom domu, a ne obraća se dovoljno pažnja na ono što se dešavalo. Eklatantan primjer nesnalaženja Vlade je sanacija pruge sadakom. Oni nisu izašli ni sa čim što je bitno i što mi ne možemo saznati od medija. Je l’ mi sada znamo kada će se početi obnavljati stambeni objekti? Da li se ljudi mogu vratiti tamo? Rekli su nam da je formirana grupa s ekespertima i strukom koja će to utvrditi. Mi ni danas to ne znamo. Tražili smo da nam se dostavi podatak, jesu li to posljedice prirodne katastrofe ili i prirodne katastrofe i ljudskog faktora. Mi do danas ni to nismo dobili. Bio je i komentar da to nije vladina odgovornost već da se traži na nivou HNK.
Jeste li dobili informaciju o raspoređivanju 50 miliona KM za sanaciju?
Ta sredstva nisu dostatna i to smo rekli pri usvajanju budžeta. Kako će nam dati informaciju kada mi nemamo informaciju koji objekti će se obnavljati, koji će se novi graditi, koliko je porodica. Opravdanje ministra Dizdara je bilo da te podatke trebaju prikupiti s puno strana – općina i agencija i da nisu bili u prilici. Toliki broj ljudi koji su smrtno stradali, a mi ni danas nemamo informaciju o porodicama tih ljudi, koliko im se pomoglo, a kamoli o živima.
Najavljen je dvodnevni bojkot trgovina i ugostiteljskih objekata?
Podržavam te akcije, ali koliko će uroditi plodom ne znam zbog različitih informacija koje primamo od proeske uprave i ministra, ali podržavam s aspekta da građani trebaju izraziti građanski bunt. Drago mi je da građani artikuliraju na ovaj način ono što očigledno treba popravljati.
Povećanje minimalca i uredbe o subvencijama – koliko je ovo održivo?
Minimalna plata od 1000 KM je mala, to je jasno svima, a s druge strane trebalo je sve jasno iskomunciirati sa ESV. Nismo imali ESV uopšte, nije bilo formirano, formirano je pred uredbe. To nam govori da nije bilo nikakvog socijalnog dijaloga između poslodavaca, sindikata i vlade. Bez toga nema dobrih rješenja. Ali Vlada sve velike probleme pokušava riješiti ad hoc. Meni su se poslodavci ZDK obratili i rekli da je Vlada 31.12.2024. donijela uredbu kojom prestaje da subvencionira regres kamate za kredite koji su privrednici digli na javni poziv. Vlada je prestala to da radi. Ljudima nije dato do znanja ni da postoji mogućnost da se to desi kada su podizali kredite. Osuđeni su da plaćaju lihvarske kredite komercijalnim bankama. Pa je li to ta podrška privredi i privatnom sektoru?