Trinaestogodišnji
Luka, učenik Katoličkog školskog centra u Sarajevu, kao i njegovi vršnjaci i
vršnjakinje mnogo vremena provodi na internetu i društvenim mrežama. U online
svijetu često nailazi na štetne sadržaje. Kaže da je oprezan, ali da su dodatne
edukacije uvijek dobro došle.
Upravo zbog toga
prisustvovao je danas radionici medijske pismenosti koju je u njegovoj školi
organizirala Fondacija INFOHOUSE, a u okviru projekta “Medijska pismenost:
Birajmo šta čitamo”, koji finansijski podržava UniCredit, kao dio programa
Podrška djetinjstvu. Za BUKU je podijelio šta je to danas naučio.
“Naučio sam da možemo
slučajno otvoriti portal sa lažnom viješću, ali to trebamo izbjegavati. Naučio
sam i da otvaranjem odnosno klikanjem na lažnu vijest organizacija koja je
vlasnik medija zarađuje na tome. Sada mi je malo lakše razumijeti kojih se
portala treba čuvati na internetu. Bio sam oprezan i ranije, ali sada ću biti
još oprezniji”, kaže Luka.
Radionica ga je potakla
da promijeni i neke navike.
“Navike koje ću
mijenjati su: kada dobijem notifikaciju ako posumnjam da je lažna neću je
čitati ili ću je provjeriti”, poručuje Luka.
Pedagoginja Katoličkog
školskog centra u Sarajevu Snježana Toskić ukazala je kako je medijska
pismenost neophoda u formalnom obrazovanju.
„Nažalost, medijska
informiranost, ta medijska kultura i način na koji se oni informiraju ne
prožima se odveć kroz nastavne sadržaje osim kroz sadržaje hrvatskog jezika,
ali mislim da je bitno i za ostalne predmete. Ovakvi projekti su uvijek
dobrodošli unutar škola upravo za dobrobit djece“,
poručila je Toskić.
Dodaje da su društvene
mreže velika opasnost kojoj su djeca izložena, pa je s toga učenje o medijskoj
pismenosti obaveza svih nas.
“Koje su posebna
opasnost jer su djeca još emocionalno, a i intelektualno, nezrela da bi mogla
kvalitetno odvagati što je to dobro na tim društvenim mrežama, a što ne jer oni
društvene mreže pretežno ne koriste u edukativne svrhe već u nešto drugo zbog
čega ih je bitno informirati na koji način to činiti”,
poručuje Toskić.
Koordinatorica projekta
Senka Kurt govoreći o lažnim vijestima upozorila je da su neistinite
informacije posebno opasne u krizama kakva je bila pandemija COVID-19. Tada su
mnogi obrazovani i ljudi na javnim funkcijama nasijedali na lažne vijesti i
teorije zavjere. Stoga je rad sa djecom neophodan i neodložan.
“Medijska pismenost
podrazumijeva da prvo moramo konzumirati vijesti, zatim ih analizirati te im
kritički pristupiti. Neizbježno je pitanje znamo li i imamo li naviku imati
kritički pristup prema vijestima koje čitamo. Medijska pismenost se mora
izučavati od ranog djetinjstva. Od trenutka kada djecu učimo da pišu i broje,
moramo ih učiti i medijskoj pismenosti”, kaže Kurt.
Kako prepoznati lažne
vijesti i kako one mogu uticati na demokratizaciju društva učenicima/ama je
govorila novinarka i glavna i odgovorna urednica Mediacentra Sarajevo Marija
Arnautović.
Ona je prevashodno
govorila o štetnom sadržaju na društvenim mrežama koje su leglo dezinformacija,
ali su one primarni način putem kojih se djeca informišu.
“Kako ih vijesti koje
čitaju ne bi dovele u zabludu, a često su izloženi manipulativnim ili lažnim
vijestima, često i teorijama zavjere, za mlade je izuzetno važno da budu
medijski pismeni kako bi mogli da prepoznaju štetne i manipulativne sadržaje.
Zbog svega ovoga tendencija u razvijenim evropskim državama je da je medijska
pismenost dio obrazovnih sistema. Vjerujem da je u digitalno vrijeme u kojem
današnja djeca odrastaju takav pristup možda jedini pravi način kako mladi
ljudi ne bi dolazili u situaciju da budu izmanipulisani prije svega”,
zaključila je Aranutović.
U narednom periodu bit
će održane radionice u Mostaru i Zenici sa učenicima osnovnih škola. Cilj
Fondacije INFOHOUSE i Fondacije UniCredit kroz ovaj projekat je educirati mlade
od najranijih dana o tehnikama, alatima i metodama medijske pismenosti, a svrhu
kreiranja medijskih pismenih individua.