Sloboda medija u Bosni i Hercegovini sve je ugroženija. Dok se međunarodna zajednica bavi globalnim napadima na nezavisno novinarstvo, vlasti u BiH, posebno u entitetu Republika Srpska, uvode zakone koji direktno ograničavaju slobodu izražavanja i prava novinara. Kriminalizacija klevete i kontroverzni zakon o nevladinim organizacijama samo su neki od koraka koji stvaraju atmosferu straha i autocenzure.
Novo istraživanje o stanju medijskih sloboda u BiH koju je sproveo FES otkriva duboke podjele među građanima, ovisno o entitetu u kojem žive. Dok se medijima generalno vjeruje (66,8%), to povjerenje je znatno veće u Federaciji BiH nego u RS, gdje dominira skepticizam i opšte nezadovoljstve prema novinarima i njihovom radu. U RS je povjerenje u rad medija u 2025. godini palo na svega 9,9%, dok je u FBiH zabilježen blagi porast zadovoljstva.
Politički pritisak i pad profesionalnih standarda
Politička zavisnost medija (65,8%) i opšta politička klima (47,3%) prepoznate su kao ključne prepreke slobodnom radu novinara. Finansijska zavisnost medija raste, što dodatno kompromituje njihovu nezavisnost. Više od dvije trećine građana (71,5%) smatra da su političari i političke stranke glavni kršitelji novinarskih sloboda. U RS se pak sve više građana (46,1%) okreće narativu da su OHR i međunarodna zajednica odgovorni za kršenje sloboda, što ukazuje na sve dublje političke polarizacije.
Zabrinjavajući je i podatak da čak 82,4% građana BiH vjeruje da je rad pojedinih novinara politički motivisan, s drastično višim procentom u RS (96,4%) u odnosu na FBiH (74%).
Stanovnici dva entiteta imaju dijametralno suprotne percepcije slobode medija. Većina stanovnika RS vjeruje da je sloboda medija potpuno prisutna u FBiH (83,2%), dok to isto misli samo 1,2% stanovnika FBiH. S druge strane, polovina građana FBiH vjeruje da sloboda medija u RS uopšte ne postoji. Ove razlike jasno odražavaju duboku nepovjerljivost između entiteta, ali i razlike u političkom narativu i kontroli nad informacijama.
Informacione navike građana takođe su se promijenile. Gotovo polovina građana (49,7%) koristi internet kao glavni izvor informacija, a ako se dodaju društvene mreže (18,3%), jasno je da su klasični mediji, posebno televizija, izgubili primat. RS prednjači u digitalizaciji informisanja, dok FBiH još uvijek u značajnoj mjeri koristi televiziju.
Medijsko izvještavanje o nasilju nad ženama, posebno o femicidu, dobilo je više pažnje. Iako 90% građana smatra da su informisani o ovom problemu, polovica njih vjeruje da sadržaji nisu bili dovoljno edukativni ni jasni za dublje razumijevanje problema. Zabrinjavajuće je da dvije trećine građana smatra kako su mediji pridonijeli širenju straha i dezinformacija, a u nekim slučajevima i “opravdavanja” nasilja.
Uvođenje klevete kao krivičnog djela u RS izazvalo je burne reakcije. Iako je javnost podijeljena po pitanju efekta ovog zakona, više od 37% građana vjeruje da se time želi ugušiti sloboda medija. U FBiH se polovica građana slaže da ova mjera negativno utiče na novinarstvo, dok u RS većina ne vidi značajan uticaj.
Mediji i novinari u BiH suočeni su s pojačanim pritiscima – političkim, zakonodavnim, ekonomskim – kao i sa stigmatizacijom i targetiranjem, čime su dovedeni u ozbiljnu opasnost. Povjerenje građana u medije sve je manje, dok politika sve snažnije vrši pritiske, naročito kroz restriktivne i kontroverzne zakone.
Kao i prethodnih godina, pojedini rezultati djeluju kontroverzno, pa i kontradiktorno, smatra analitičarka Tanja Topić.
“Povećana je okrenutost ka društvenim mrežama i digitalnim kanalima, dok se tradicionalnim medijima upućuju kritike zbog površnosti i nedostatka dubine – posebno u izvještavanju o femicidu. Dobro je podsjetiti da smo neka ubistva žena mogli pratiti uživo putem društvenih mreža, pri čemu je dio građana komentarisao na način koji je poticao najniže i najmračnije porive. Revnosni ‘građani’ objavljivali su video-snimke nakon kojih su pojedine osobe koje su se na njima našle – izvršile samoubistvo. Napade političara na novinare neki su građani čak pozdravljali, a putem mreža im i prijetili. U Republici Srpskoj zabilježen je pad povjerenja u medijske organizacije, što je sigurno posljedica političkih tenzija i sve agresivnije političke retorike”, ističe naša sagovornica.
Ona ocjenjuje da se trend neizvjesnosti, straha, pritisaka i autocenzure među novinarima i medijima nastavlja.
“Tako će jedno od temeljnih demokratskih prava ustuknuti pred naletom autoritarnih i populističkih lidera. Populizam i senzacionalizam dobijaju na snazi, a većina građana pokazuje sklonost upravo tim tendencijama – iako će nas nastojati uvjeriti u suprotno“, zaključuje Tanja Topić.
Istraživanje jasno pokazuje da su novinari u BiH pod stalnim pritiscima — političkim, finansijskim, zakonskim. Povjerenje građana je klimavo, percepcije duboko podijeljene, a sloboda medija sve više na udaru vlasti i političkih struktura. Dok internet otvara prostor za alternativno informisanje, on donosi i nove izazove u borbi protiv dezinformacija.
Borba za slobodne medije u BiH nije samo borba novinara – to je borba svakog građanina koji želi živjeti u demokratskom društvu gdje je pravo na istinu zagarantovano.