Mediji i novinari u BiH su pod političkim pritiskom i sve češćim napadima i postoje ograničenja slobode govora i medija, navodi se sa zabrinutošću u posljednjem izvještaju OSCE-a. Naročito se upozorava da je ovo izborna godina, te da su za provođenje demokratskih izbora potrebni i slobodni mediji kako bi građani imali nesmetan pristup informacijama, bez uplitanja političara i politike. Portparol OSCE-a Aida Bešić kaže:
„Određeni broj nedavnih otkaza u medijskim kućama odaju utisak da način na koji se upravlja medijima ostaje podložan političkom uplitanju. Kontinuirano neslaganje o radu i imenovanjima u Regulatornoj agenciji za komunikacije podriva njenu neovisnost. Najsavremeniji zakoni kojima se regulira rad medija trenutno se ne provode. Sve je više izvješataja o prijetnjama i fizičkim napadima na novinare.“
Predsjednica udruženja „BH novinari“ Milkica Milojević smatra da će predstojeći izbori biti ispit za medije i novinare gdje će se vrlo jasno moći vidjeti kome pripadaju radio i TV kuće, te štampani mediji u zemlji. Nažalost, pod političkim pritiskom su i javni servisi koji bi trebali braniti interese građana, a pretvorili su se u svoju suprotnost, dodaje Milojević:
„Na javnim servisima imamo dnevnike koji podsjećaju na neke davne godine, iz vremena opštinskih komiteta, kad otvoreno navijaju za neku ličnost ili neku pariju. To, naravno, nije dobro.“
Problem je u samim medijima
Istovremeno direktor i vlasnik banjalučkih “Nezavisnih novina” Željko Kopanja ističe da izvještaj OSCE-a ne odražava pravo stanje stvari, te da su mediji u BiH više sami kreirali ovakvu sliku:
„Mislim da je osnovni problem sad jedna vrsta rata, prvenstveno koji se vodi u Sarajevu između određenih medijskih grupacija. Mislim da su ovaj puta analitičari OSCE-a promašili u svojoj analizi i da je problem u medijima samim, i autocenzuri u medijima, a ne kad je u pitanju vlast BiH i entiteta.“
Na pitanje kako vidi optužbe da su se “Nezavisne novine” okrenule vladajućem SNSD-u i njegovom lideru Miloradu Dodiku više nego što bi trebale kao nezavisan medij, Kopanja odgovara:
„Ja ne krijem da je Milorad Dodik moj prijatelj 30 godina. Međutim, “Nezavisne novine” su spremne i uvijek evidentno kritikuju i poteze vlade Milorada Dodika. Mene su stavili u jedan tabor ne bi li tako stvorili sliku o Dodiku. Nisam cilj ja tu i te optužbe nemaju za cilj da mene diskredituju nego da diskredituju Milorada Dodika.“
Misija OSCE-a, međutim, dalje upozorava da Regulatorna agencija za komunikacije u BiH već dvije godine radi bez direktora, koji ne može biti izabran zbog političkih špekulacija o nacionalnoj ili političkoj podobnosti kandidata. Međutim, novinari su i dalje direktne žrtve nasilja i njihova pravna i lična sigurnost je ugrožena. Veći problem od ovoga je što ovakvi napadi ne izazivaju naročite reakcije u javnosti.
Zbog svega ovoga mediji u BiH su na najnižem nivou u posljednjih deset godina, ističe publicista i analitičar Željko Ivanković:
„Posve je jasno da su mediji ti koji formiraju javno mnijenje i snažno utječu na ono što se zove i izbori i ono što se zove instaliranje neke nove političke i ideološke nomenklature. A čini mi se da su mediji, posebno zadnjih pola godine, veoma jako instrumentalizirani u svakodnevne nekakve ideološke sprege, ideološke pritiske, tako da se ne može govoriti o slobodi medija, i kao takvi premalo mogu ponuditi kvalitetne informacije, pogotovu onima koji su u prilici da biraju.“
Slobodni i fer izbori mogu se ostvariti samo uz garanciju slobode štampe i medija, slaže se i profesor sarajevskog Univerziteta Hidajet Repovac:
„Ja smatram da su mediji po svom značaju i po svojoj funkciji ključna poluga života jednoga društva, posebno života društva u nekom demokratskom smislu, kretanja ka slobodi mišljenja i odlučivanja… I upravo iz tih razloga mislim da bi trebalo da se dese takve promjene, ali ne promjene koje bi bile dirigirane od strane politike i vladajućih političara, nego promjene koje bi zaista uslijedile kao novi trend.“
U borbu protiv medijskog mraka i političke manipulacije u prerano započetoj predizbornoj kampanji, pored OSCE-a, uključio se i Savjet za provođenje mira u BiH. Na svojoj posljednjoj sjednici od Savjeta ministara BiH zatražio je da deblokira proces imenovanja u Regulatornoj agenciji za komunikacije i na taj način omogući njen nesmetan rad, a tako osigura i nezavisnost medija u zemlji.
Tekst preuzet sa www.slobodnaevropa.org