Pozivajući se na analizu izbornog zakonodavstva u Evropskoj uniji, koju je sačinila Evropska inicijativa za stabilnost, inače, neprofitabilna istraživačka organizacija, Mazalica je kazao da BiH, a time i Republika Srpska, ne krše Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, već protokol 12 te konvencije koje je potpisalo samo osam članica EU.
Prema njegovim riječima, BiH ima fleksibilan izborni zakon, a Sejdić i Finci, apelanti pred Evropskim sudom za ljudska prava na osnovu čije aplikacije je donesena pomenuta presuda, ukoliko žele da se kandiduju na izborima za Predsjedništvo BiH, mogu da se izjasne kao Srbi, Bošnjaci ili Hrvati i da im to pravo niko ne provjerava niti osporava.
“Evropska unija, ukoliko ne dođe do dogovora oko načina provedbe presude Sejdić-Finci, iz tih razloga ne bi smjela zaustaviti evropski put BiH”, podvukao je Mazalica.
Osvrući se na mehanizam koordinacije, kao jedan od uvjeta za kandidaturu BiH za članstvo u EU, Mazalica je kazao da će za njegovo funkcionisanje biti potrebno u BiH formirati “određen broj organa u kojima se isključivo mora odlučivati na bazi koncenzusa”.
Prema njegovim riječima, u provođenju svih uvjeta EU, RS treba jačati svoje organe i ne smije dozvoliti da se iz mehanizma koordinacije pređe u sistem subordinacije.
“Ne smijemo dozvoliti da se ponovi još jedan prenos nadležnosti kroz sistem subordinacije, kako je to urađeno prilikom donošenja Zakona o carinskim tarifama, kada je glasovima prestavnika SDS-a i PDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH ova nadležnost prenijeta sa entiteta na BiH”, zaključio je Mazalica.