Ove godine navršilo se deset godina od ubistva 17-godišnjeg Denisa Mrnjavca, kojeg je njegov vršnjak nasmrt izbo nožem u tramvaju. Samoubistvo 14-godišnjeg Mahira Rakovca u decembru 2015. godine potreslo je javnost u BiH i regionu. Motiv zbog kojeg se dječak odlučio na ovaj čin nikada nije utvrđen, a roditelji su bili uvjereni da je Mahir bio žrtva vršnjačkog nasilja u školi koju je pohađao.
Prije godinu dana šokantnu priču objavila je poznata bh. voditeljica Ika Ferrer Gotić. Njene dvije kćerke su, kaže Ika, zbog boje kože godinama bile izložene nasilju svojih vršnjaka i vrijeđanjima na rasističkoj osnovi. Starija kćerka zbog toga je prošle godine pokušala i samoubistvo, dok su je pojedina djeca iz razreda “ohrabrivala” riječima: “Hajde, ubij se, hajde”, piše Faktor.
Prepoznati nasilnike i žrtve nasilja
Djeca koju smo pomenuli, kao i niz drugih slučajeva koji se svakodnevno dešavaju u školskim klupama i na igralištima, ali i unutar same porodice, daleko od očiju javnosti i medija, ponukali su Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo da napravi svojevrsni obrazac, matricu koja bi učiteljima i nastavnicima pomogla da prepoznaju rizična ponašanja kod djece u ranoj fazi. Matrica ponašanja odnosi se podjednako na djecu potencijalne žrtve nasilja, kao i na same (potencijalne) nasilnike. Sadrži indikatore za prepoznavanje društveno neprihvatljivog ponašanja, kao i instrukciju za dalje postupanje u slučaju takvog ponašanja. Rađena je uz pomoć 27 bosanskohercegovačkih doktora nauka iz oblasti psihologije, pedagogije, socijalnog rada, kriminologije i prava.
Izostanci sa nastave, otpor prema školskim pravilima, uništavanje javnog dobra, konzumiranje alkohola i droge, pasivno svjedočenje i snimanje nasilja među vršnjacima, neka su od ponašanja koja su unutar matrice ocijenjena kao društveno neprihvatljiva. U okviru matrice nastavnici će procjenjivati i poteškoće u učenju i ponašanju djece, odnos sa vršnjacima i odnos učenika i nastavnika. Među značajnim indikatorima je i odnos učenika i njihovih roditelja. Tako se, recimo, navodi da treba obratiti pažnju ako učenik u školu dolazi neuredno i neprikladno odjeven i sa vidljivim povredama na tijelu, ako se žali na ponašanje roditelja, ako se roditelji pretjerano zaštitnički ili nekritično odnose prema djetetu, ako roditelj nema povjerenje u dijete i “sve provjerava” te ako postoji izostanak emocionalne bliskosti (“hladan odnos”) između roditelja i učenika.
Jedan od indikatora je i odnos roditelja prema školi. Tako su nastavnici dužni da bilježe ako roditelj ne dolazi redovno na informacije i roditeljske sastanke, ignoriše sugestije školskog osoblja i odbija saradnju sa stručnom službom škole, ako vrijeđa, prijeti ili fizički napada školsko osoblje…
U okviru matrice bilježit će se i ukoliko učenik “grize nokte, štipa kožu, čupa kosu ili neke druge dijelove tijela”, izbjegava kontakt očima i ne druži se s vršnjacima, pokazuje “pretjerano seksualizirajuće ponašanje” (koristi proste riječi, pretjerano se zanima za tuđe i svoje genitalije, koristi seksualizirane motive u crtežima ili pričama), ako ima tikove, često odlazi u toalet, mokri u donji veš…
– Matrica će biti formirana za svako odjeljenje. Predviđeno je da matrice, kao dokument koji sadrži povjerljive informacije o ponašanjima/stanjima učenika, budu čuvane u prostorijama stručne službe škole. Nastavnici će, u slučaju da kod učenika primijete ponašanje opisano u Matrici, otići u Stručnu službu škole, zatražiti Matricu za to odjeljenje, i upisat će datum kada je određeno ponašanje ili stanje primijećeno. To će uraditi tako što će unijeti kod iz Matrice koji označava primijećeno ponašanje, konsultovati se sa stručnom osobom u službi i unijeti datum i potpisati se – navodi se u uputstvu kantonalnog Ministarstva obrazovanja.
Uvođenje Matrice u škole podijelilo je mišljenja roditelja u Kantonu Sarajevo. Dok jedni smatraju kako je ovakav sistem odlična ideja kako bi se na vrijeme primijetila i prevenirala ponašanja kod djece poput vršnjačkog nasilja, odnosno situacije u kojima je samo dijete žrtva nasilnika u školi, ili vlastitih roditelja i članova porodice, drugi su mišljenja da kreiranje fajlova u koje će se upisivati navedena ponašanja predstavlja “etiketiranje” i stigmatizaciju djece.
– Dobro je zamišljena, ali nažalost, djeca su je doživjela kao prijetnju. Kad su moja djeca došla iz škole, kažu: “Mama, znaš, imamo sad neke matrice za ponašanje”. Najveći problem je što se to tako prezentovalo i djeci i roditeljima, a da i mi koji to trebamo predstaviti nismo upućeni u pravu svrhu projekta. Mislim da se to djeci nije trebalo ni govoriti i također se plašim da će pojedini nastavnici zloupotrijebiti matricu isto kao što rade sa disciplinskom sveskom – kaže Selma, prosvjetna radnica iz Sarajeva.
– Moje dijete neće pohađati školu gdje će ga nemoralan, osvetoljubiv i iskompleksiran nastavnik šifrirati. Strašno šta radite, zašto se roditelji ne konsultuju prilikom ovakvog narušavanja slobode i prava djece? Odakle vam pravo da bez odobrenja uopće uvedete ovako nešto?! – napisala je jedna majka na Facebooku.
– Matrica je ono što naši nastavnici rade već desetljećima. Matrica je samo dobro upakovan projekat kako bi pojedinci obogatili svoj CV ili novčanik. Na polju na kojem se trebalo nešto uraditi, nije se desilo ništa. Škole nisu dobile psihologe, socijalne radnike na puno radno vrijeme, a kadrovski nije ojačan ni KJU Centar za socijalni rad. I, ko će rješavati probleme koje detektuje matrica? – pita Eldina iz Sarajeva.
Strah od “etiketiranja” i zloupotreba
U Vijeću roditelja Kantona Sarajevo kažu kako pedagozi već prezentiraju ove dokumente u školama, a predstavnici Vijeća za svoje razrede.
– Nažalost, iz nekih škola dobivamo informacije kako se djeci od strane nastavnika prezentiraju “šifre” koje će im se unositi za “neposluh” i “neka” ponašanja. U razgovoru sa prof. Edom Muratbegovićem, članom tima stručnjaka za izradu matrice, dobili smo informaciju da nastavnici nisu trebali djecu upoznavati sa ovim, pogotovo na način kako je to negdje učinjeno. Za ovaj projekat obučena su 23 pedagoga, raspoređena u 118 škola, kako bi bili mentori nastavnicima – navode iz Vijeća roditelja.
Mnogi roditelji se pitaju i šta će biti sa podacima iz matrice nakon što djeca završe osnovnu i srednju školu. Strahuju da bi te povjerljive podatke neko mogao zloupotrijebiti i da će ono što je uneseno u matricu obilježiti njihovo dijete za cijeli život. Iz Ministarstva navode da se matrica za svaku godinu odlaže u Pedagoški karton djeteta i čuva do punoljetstva, ali nejasno je da li se nakon toga podaci uništavaju i brišu.
– Treba napomenuti da je sasvim legitimno, naravno, čak i očekivano, da za većinu djece nema nikakvih upisa, da se Matrica ne shvati kao “prilika za upisivanje svega i svačega” – ističu u resornom Ministarstvu.