ŠAMAC, 26. MARTA /SRNA/ – Marko Božić, dvadesetosmogodišnji diplomirani poljoprivredni inženjer iz Crkvine kod Šamca, po završetku fakulteta u Banjaluci vratio se kući i počeo baviti porodičnim biznisom – proizvodnjom cvijeća.
Božić objašnja za Srnu da se njegova porodica bavi proizvodnjom cvijeća na otvorenom i u zatvorenom prostoru.
Hrizanteme gaje u jesen na 3,5 duluma, a rade i ukrasno drveće, žbuniće, tzv. topijare ruže stablašice itd.
“Neki odlaze i traže svoje mjesto pod suncem u drugim zemljama. Nikom neću da pametujem, svako poznaje svoj put. Moj plan je i bio da završim fakultet, radim ono što volim i ostanem na svojoj zemlji”, poručuje Marko.
Zadovoljan je, ima suprugu i tromjesečnog sina, i ističe da on sa porodicom, kao i njegovi roditelji i baka, žive od proizvodnje cvijeća.
“Ako se `zasuču rukavi` i ako se trudiš da budeš najbolji, rezultata će biti”, ističe Božić, napominjući da su se njegovi roditelji počeli baviti proizvodnjom cvijeća 2016. godine kada je on upisao fakultet.
Кada se uporedi početna proizvodnja, kada su njegovi i počeli da gaje cvijeće, pa do danas, Božić navodi da je razlika velika.
“Tada su oni radili hrizantemu na 100 metara kvadratnih, a sezonsko cvijeće na 100, a sada se hrizanteme rade na 3,5 duluma, a sezonsko cvijeće na 1.100 metara kvadratnih”, objašnjava Marko Božić.
Božići imaju tri plastenika i isključivo se bave maloprodajom, tako da mora biti daleko više vrsta cvijeća.
“Imamo više od 50 vrsta, a najtraženiji su kaliopa, muškatle, surfinija, kadifa, begonija… Dosta toga plasiramo kući, nešto na pijacama maloprodajno, a proizvodnja kreće intenzivno u periodu septembar-oktobar.
Najintenzivnije je početkom januara do maja. U maju kreće sezona punim gasom i traje do juna, onda počinju pripreme za iznošenje hrizanteme i ona se prodaje u oktobru”, pojašnjava Marko Božić.
On ističe da je bilo teško dok nije bilo sunca, jer treba da se nadomjesti temparatura koja je potrebna biljkama za normalan rast i razvoj.
“Кada fali sunca tu ne možemo ništa, ali što se tiče udovoljavanja biljkama sa temparaturom – imamo peć koja grije plastenike na kalorifere, imamo i vodene sisteme pa se snalazimo”, napominje Božić.
On naglašava da imaju dosta vrsta cvijeća koje su za toplije krajeve, ali, ipak, uspješno prezimljavaju kod njih posljednjih godina zbog toga što više nije toliko niska temparatura.
Biljke i sjeme uglavnom uvoze iz Holandije i Njamačke, a ponešto i iz Slovenije.
“Кao nezaposlen prijavio sam gazdinstvo i od Republike dobio za nabavku mehanizacije 40.000 КM, ali ne u novcu, nego alat i mašine u toj vrijednosti. Za sjeme i biljke nema podsticaja s obzirom da to nisu strateške kulture”, objašnjava Božić.
Podsticaje za proizvodnju cvijeća daje i opština Šamac, a maksimalan iznos je kao i za povrće – 400 КM.
On navodi da su ulaganja u repromaterijal velika, ali da se ne isplati – ne bi se ni ulagalo.