Posla ima, radnika nema. To je rečenica koju tijekom cijele godine slušamo u kontekstu BiH. Privreda kao da je naučila živjeti s krizama i istovremeno ih pobjeđivati, pa bilježi sve bolje rezultate.
Međutim, godine krize, u kojima se BiH gušila, a dijelom i vlastita sebičnost u koju su svi akteri bili uključeni, dovele su do masovnog iseljavanja iz BiH. Godine 2013., kad je sve krenulo, kad su se otvorile granice Evropske unije, pretpostavlja se da je pola miliona ljudi od tada do danas otišlo iz zemlje za boljim životom. Uglavnom se išlo u Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju…, a s godinama su se smanjile administrativne prepreke i za one koji nemaju dokumente Unije, pa je BiH ostajala sve praznija i praznija.
I poslodavci oprezni
Danas je situacija takva kakva jest, a neslužbeno se saznaje da stotine poslova u BiH čekaju na pokretanje jer poslodavci ne mogu pronaći dovoljan broj radnika.
– Novi restorani, novi kafići, nove trgovine, čak i neki strani brendovi još nisu pokrenuli posao u BiH jer im nedostaje radnika. Početna plata je kao nekad direktorska, međutim, nema radnika, a i toliko su primanja rasla da. radnici sada konačno mogu birati šta će raditi. Međutim, i poslodavci su oprezni jer, ako ste ozbiljan poslovni čovjek, ne možete se voditi onim “daj što daš” pa da cijela priča zbog samo jednog radnika padne u vodu. Svašta se danas događa i treba biti oprezan – priča za Večernji list sagovornik koji prati ekonomska kretanja u BiH.
Komentariše se i dovođenje stranih radnika u BiH, a sagovornik smatra da bi to imalo kontraučinak za ekonomiju u BiH kao što ima i za druge zemlje svijeta.
– Prva stvar, pogledajte ko to zagovara i spominje, upravo oni koji su najviše doprinijeli tome da se ode iz BiH. Mudriji poslodavci zagovornici su povećanja plata radnicima ovdje. Uvoz stranih radnika može se razmatrati samo pod uslovom da uopšte nema domaćih i da se prilagode ovoj zemlji. I nije to nikakva diskriminacija. Vi kad dođete u Njemačku, ako ne znate jezik, uvijek ćete biti “dolje” i uvijek će vam se davati lošiji poslovi, pa makar bili najbolji stručnjak. Takođe, BiH ne smije postati socijalna država strancima jer to će je potpuno ugroziti. To ni u jakoj Njemačkoj više ne funkcioniše. Ipak, nadam se da ćemo s domaćim radnicima moći premostiti probleme. Mlade ljude treba uključivati u posao, ponuditi im primanja kakva će ih zadržati – ispričao je sagovornik.
Kaže i zašto plata više nije osnovni segment.
– Ljudi u nesigurnim vremenima razmišljaju dugoročno. Nije isto raditi u BiH za penziju od 570 maraka ili raditi isto godina u Njemačkoj za mirovinu od 1.500 evra i više. Zamislite čovjeka koji u BiH živi s 285 evra. Tom čovjeku treba podići spomenik. Dođete u neke godine kad biste se mogli opustiti, gledati plodove rada iza sebe, pomoći zajednici na neki sveobuhvatniji način, a da ne tražite nešto, ali ne možete jer živite od 285 evra ili 570 maraka. Taman platite režije, lijekove i ne ostaje vam ništa za hranu – ističe sagovornik koji je stava da treba pokrenuti promjene širih razmjera kako bi svima bilo dobro.
Pohvalio je nove mjere federalne Vlade vezane uz plan rasterećenja privrede, veća primanja za radnike i najave da će se tražiti način za veće penzije.
Ovih su dana iz RS upozorili da BiH ostaje i bez zanatlija, o čemu je govorio Jovan Bratić, prvi čovjek Zanatsko-poduzetničke komore RS, a razlozi za to su, kako kaže, brojni.
Bijeg od zanatstva, ali…
Međutim, stava je da “bijeg” od zanatstva nije duga vijeka te da će se mnoge stvari vratiti na staro.
– Razlozi su veća primanja, viši standard, a protiv toga se vrlo teško boriti. Ne znam koji bi mehanizmi bili upotrebljivi da mi to smanjimo. Ono što je bitno je da su zanatlije i ovdje dobro plaćeni. Ako vam kažem da mogu zaraditi 200, pa i 300 KM dnevno, nećete vjerovati – kaže Bratić za Srpskainfo.
Bez obzira na to, dodaje da ćemo brzo doći u poziciju da nemamo majstora, ne samo tesara i molera, već praktički svih majstora.
– Jednostavno, bježe od zanatstva, ali mislim da će se to polako vratiti. Moramo raditi na većim platama za majstore, moramo ih bolje nagrađivati – kaže on.
Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore Federacije, ističe da je zemlja ostala bez velikog broja zanatlija, ali isto tako je činjenica da sada zanatlija ima posla i previše. Ipak smatra da BiH neće ostati bez zanatlija jer dolazi nova, mlada snaga, a čak se, prema njegovim riječima, bilježi i povratak ljudi iz EU. Upravo bi to mogla biti prednost za one koji se žale da nema radnika.