Dugogodišnji
problem sa niskom otkupnom cijenom i nerentasbilna proizvodnja doveo je do
gašenja malinarstva na području ove tri opštine čiji su mještani zbog izrazito
velike nezaposlenosti, živjeli od ove proizvodnje.
CIjene
neprihvatljive
Predsjednik
Upravnog odbora Udruženja malinara “Vilamet” koje okuplja proizvođače iz
Milića, Bratunca i Srebrenice Ivan Stojanović, kaže za Buku da su niske otkupne
cijene sa jedne, a skupa radna snaga i repromaterijal sa druge strane doveli do
znatnog smanjenja proizvodnje.
“Ovakav
odnos prema proizvođačima, prevršio je svaku mjeru. Prošle godine smo, zajedno
sa resornim ministarstvom računali koliko košta proizvodnja kilograma malina i
došli smo do cifre od 3,80 maraka. S obzirom na to da su cijene u međuvremenu,
znatno povećane sada ta proizvodnja iznosi i više. Mi više od 1.00KM gubimo na
svakom kilogramu. I zamislite sada
otkupljivači nama nude tri marke.Pa, sa tom cijenom nas nema nigdje”, kaže
Stojanović
Očekuju,
navodi, otkupnu cijenu kakvu imaju proizvođači sa druge strane Drine koji za
kilogram maline traže 350 dinara.
Problem
radna snaga
Rade
Obradović iz bratunačkog naselja Kravice ispričao je za Buku da njegova
petočlana porodica godinama je živjela isključivo od ove proizvodnje.
“Dva
sina i kćerku sam odškolovao, oni sada rade. Ostali smo supruga i ja i još
uvijek se bavimo ovom proizvodnjom, ali više to nije to. Iz godine u godinu sve
je teže. Cijene su otišle u nebo, ulaganja su ogromna a cijena nepoznata do
samog kraja. I onda nam ponude nisku cijenu a mi budemo primorani da to
prihvatimo, jer nemamo gdje sa time. Veliki problem je i radna snaga, Veoma je
teško naći a pri tom i cijene su skočile. Pokušaćemo ove godine da se ne
zadužujemo i ne zovemo radnu snagu, pokušaćemo nas dvoje sami to obrati, koliko
možemo, kako bi mso koliko toliko uštedili”, priča nam Obradović.
Podsticaji
mizerni
I
mizerni a i neredovni, podsticaji za ovaj vid proizvodnje dodatno otežavaju
situaciju.
Proizvođač
Zoran Savić kaže za Buku da sa svim ulaganjima na kraju bude u minusu.
“Podsticaji
su mizerni, dođe nekih 20 feninga po kilogramu, sa tim ne možeš pokriti sve
onoi uloženo. Mi smo na gubitku svakako. zadužujemo se kod banaka kako bi
zasnovali proizvodnju, jer od nečeg moraš živjeti, a kada sve prodaš i vratiš
dugove, nema te nigdje”, kaže Savić.
Obezbijediti
plasman
Dok
malinari brinu kako, kome i po kojoj cijeni
predati ovogodišnji rod određene količine prošlogodišnjeg roda malina
uskladištene su u hladnjačama, jer su otkupljivači čekali bolju cijenu na
tržištu. Samim tim, tvrde proizvođači, bivaju uslovljeni a kao glavni problem
navode nemogućnost da se malina s ovih prostora plasira na evropsko tržište.
Ministar
spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, prisustvujući
tradicionalnoj manifestaciji “Dani maline”, koja se tradicionalno
održava u Bratuncu, rekao je za Buku da je akcenat stavljen na iznalaženju
novih tržišta.
“Proizvodni kapaciteti su impoantni,
samo u Bratuncu se proizvede 2.000 tona maline sama činjenica da tolike godine
se opstaje u proizvodnji je veoma značajna. Ministarstvo spoljne trgovine i
ekonomskih odnosa u potpunoj koordinaciji sa ministarstvom poljoprivrede i
lokalnim institucijama afirmiše značajne projekte iz oblasti poljoprivrede i
planiramo i dalje kandidovati određene projekte. Što se tiče otkupne cijene, mi
tu ne možemo uticati, nju diktira tržište, ali isto tako ono što na zajedničkom
nivou možemo da radimo jeste da zagovaramo otvaranje novih tržišta i
uspostavljanje novih ugovora o slobodnoj trgovini, kao što, recimo, imamo
četiri ugovora o slobodnoj trgovini, ali cijenim da to nije dovoljno. Cijenim
da upravo, kao što je primjer da Srbija ima potpisan ugovor o slobodnoj
trgovini sa Kinom , tako i dan danas cijenim da je važno raditi na
uspostavljanju ugovora o slobodnoj trgovini sa Evroazijskom unijom, sa Kinom,
sa Saudijskom arabijom, Emiratima što bi otvorilo nove mogućnosti našim
izvoznicima”, kaže Košarac.