Dugogodišnji problem sa niskom otkupnom cijenom i nerentasbilna proizvodnja doveo je do gašenja malinarstva na području ove tri opštine čiji su mještani zbog izrazito velike nezaposlenosti, živjeli od ove proizvodnje.
CIjene neprihvatljive
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara “Vilamet” koje okuplja proizvođače iz Milića, Bratunca i Srebrenice Ivan Stojanović, kaže za Buku da su niske otkupne cijene sa jedne, a skupa radna snaga i repromaterijal sa druge strane doveli do znatnog smanjenja proizvodnje.
"Ovakav odnos prema proizvođačima, prevršio je svaku mjeru. Prošle godine smo, zajedno sa resornim ministarstvom računali koliko košta proizvodnja kilograma malina i došli smo do cifre od 3,80 maraka. S obzirom na to da su cijene u međuvremenu, znatno povećane sada ta proizvodnja iznosi i više. Mi više od 1.00KM gubimo na svakom kilogramu. I zamislite sada otkupljivači nama nude tri marke.Pa, sa tom cijenom nas nema nigdje", kaže Stojanović
Očekuju, navodi, otkupnu cijenu kakvu imaju proizvođači sa druge strane Drine koji za kilogram maline traže 350 dinara.
Problem radna snaga
Rade Obradović iz bratunačkog naselja Kravice ispričao je za Buku da njegova petočlana porodica godinama je živjela isključivo od ove proizvodnje.
"Dva sina i kćerku sam odškolovao, oni sada rade. Ostali smo supruga i ja i još uvijek se bavimo ovom proizvodnjom, ali više to nije to. Iz godine u godinu sve je teže. Cijene su otišle u nebo, ulaganja su ogromna a cijena nepoznata do samog kraja. I onda nam ponude nisku cijenu a mi budemo primorani da to prihvatimo, jer nemamo gdje sa time. Veliki problem je i radna snaga, Veoma je teško naći a pri tom i cijene su skočile. Pokušaćemo ove godine da se ne zadužujemo i ne zovemo radnu snagu, pokušaćemo nas dvoje sami to obrati, koliko možemo, kako bi mso koliko toliko uštedili", priča nam Obradović.
Podsticaji mizerni
I mizerni a i neredovni, podsticaji za ovaj vid proizvodnje dodatno otežavaju situaciju.
Proizvođač Zoran Savić kaže za Buku da sa svim ulaganjima na kraju bude u minusu.
"Podsticaji su mizerni, dođe nekih 20 feninga po kilogramu, sa tim ne možeš pokriti sve onoi uloženo. Mi smo na gubitku svakako. zadužujemo se kod banaka kako bi zasnovali proizvodnju, jer od nečeg moraš živjeti, a kada sve prodaš i vratiš dugove, nema te nigdje", kaže Savić.
Obezbijediti plasman
Dok malinari brinu kako, kome i po kojoj cijeni predati ovogodišnji rod određene količine prošlogodišnjeg roda malina uskladištene su u hladnjačama, jer su otkupljivači čekali bolju cijenu na tržištu. Samim tim, tvrde proizvođači, bivaju uslovljeni a kao glavni problem navode nemogućnost da se malina s ovih prostora plasira na evropsko tržište.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, prisustvujući tradicionalnoj manifestaciji "Dani maline", koja se tradicionalno održava u Bratuncu, rekao je za Buku da je akcenat stavljen na iznalaženju novih tržišta.
"Proizvodni kapaciteti su impoantni, samo u Bratuncu se proizvede 2.000 tona maline sama činjenica da tolike godine se opstaje u proizvodnji je veoma značajna. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u potpunoj koordinaciji sa ministarstvom poljoprivrede i lokalnim institucijama afirmiše značajne projekte iz oblasti poljoprivrede i planiramo i dalje kandidovati određene projekte. Što se tiče otkupne cijene, mi tu ne možemo uticati, nju diktira tržište, ali isto tako ono što na zajedničkom nivou možemo da radimo jeste da zagovaramo otvaranje novih tržišta i uspostavljanje novih ugovora o slobodnoj trgovini, kao što, recimo, imamo četiri ugovora o slobodnoj trgovini, ali cijenim da to nije dovoljno. Cijenim da upravo, kao što je primjer da Srbija ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini sa Kinom , tako i dan danas cijenim da je važno raditi na uspostavljanju ugovora o slobodnoj trgovini sa Evroazijskom unijom, sa Kinom, sa Saudijskom arabijom, Emiratima što bi otvorilo nove mogućnosti našim izvoznicima", kaže Košarac.
