Obrtništvo je djelatnost koja
među prvima osjeti sve vrste kriza. Tako je i u Bosni i Hercegovini bilo od
početka pandemije. Obrtnici su se našli u katastrofalnoj poziciji. Dok su se
neke djelatnosti prilagođavale na razne načine i prebacivale na online režime, kod
obrtnika to nije bilo moguće zbog prirode posla kojim se bave.
Predsjednik Obrtničke komore
Federacije BiH Željko Babić za Buku kaže da je pandemija katastrofalno ugrozila
obrt i egzistenciju obrtnika i njihovih porodica.
Predlagali izmjene zakona,
ali uzalud
“Jednostavno, obrti su bili
zatvoreni. Obrtnik nije mogao osigurati nikakva primanja za sebe i porodicu.
Također, u daljnjem dijelu pandemije i radu pod stalnim pritiskom,
poskupljenjem repromaterijala i zaštitnih sredstava dovelo je obrtništvo u jako
težak položaj. Prestankom ili zatišjem Covid-a 19 obrtnici su iako u otežanim
uslovima krenuli sa radom. Svjetla tačka je bila pomoć države za obrtnike u
iznosu od 60 miliona konvertibilnih maraka. Ovdje moram istaknuti dobru
raspodjelu sredstava. Prvi put obrtnici nisu morali skupljati papire i
dokazivati svoj status, nego se to učinilo preko poreznih ureda. Međutim, nakon
što su obrtnici jedva krenuli sa radom uslijedio je novi šok u smislu rata u
Ukrajini, gdje ponovo dolazi do nenormalnog poskupljenja nafte i naftnih
derivata, repromaterijala, hrane, energenata i slično i tu su obrtnici opet
bili prvi na udaru. Tako da sada slobodno možemo reći da obrtnici posluju u
jako otežanim uslovima”, ističe Babić.
Udruženje poslodavaca FBiH
godinama insistira na izmjenama određenih zakona u Federaciji BiH. Našeg
sagovornika smo pitali jesu vlasti usvojile išta od tih zahtjeva?
“Brojni zahtjevi koji su
slani nadležnim institucijama po pitanju zakonodavstva nisu urodili plodom.
Smatramo da zakoni, a posebno oni koji se tiču privrednih djelatnosti i obrta
moraju biti prilagodljiviji i ti procesi normiranja zakona moraju biti brži i
prilagođeniji privrednim kretanjima. Koliko imamo informacija od kolega iz
Udruženja poslodavaca ni jedan zakon koji su predložili nije doživio primjenu i stupio na snagu.
Obrtništvo ima novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima koji je stupio na
snagu krajem 2021. godine. On ima svojih dobrih strana, ali i onih za koje
smatramo da bi se mogle unaprijediti i omogućiti obrtnicima lakše poslovanje”,
kaže Babić.
Ono što obrtnicima u
Federaciji BiH stvara poseban problem je i način obračuna doprinosa. Naime,
njihova osnovica za obračun doprinosa veže se za prosječnu bruto platu u FBiH i
to za period januar – septembar tekuće godine, a odnosi se na narednu godinu.
Stanje koje vodi
zatvaranju obrta
Dakle, što više raste prosječna plata
u FBiH, dolazi do rasta osnovice na koju se obračunavaju porezi i doprinosi za
obrtnike. A prosječna plata može rasti na osnovu rasta plata u javnom sektoru,
što nikako nije razlog da se povećavaju doprinosi za obrtnike. Shodno navedenom
će u 2023. godini obrtnicima biti povećane poreske obaveze.
“Već više godina kantonalne
obrtničke komore u Federaciji Bosne i Hercegovine i Obrtnička komora FBiH
upozoravaju na krajnje neravnopravan položaj obrtnika u odnosu na druge
privredne subjekte. Povodom toga federalna Obrtnička komora uputila je lepezu
dopisa nadležnim institucijama i tražila da se ovakav obračun i trend rasta
doprinosa zaustavi i promijeni, međutim bezuspješno. Godinama tražimo
smanjivanje i drugačiji način obračuna doprinosa za obrtnike, jer ovakav način
ne odražava stvarnu sliku, te su njime obrtnici stavljeni u neravnopravan
položaj sa ostalim privrednim subjektima u FBiH. Analizirajući navedene
osnovice, sasvim je nesporno da je osnovica za obračun doprinosa koju plaćaju
obrtnici u Federaciji BiH iznimno visoka, čak i u odnosu na zemlje u okruženju,
jer ista ne odražava realno ostvareni prihod svakog pojedinačnog obrtnika.
Ovakvo stanje je neizdrživo i dovest će do dodatnih zatvaranja obrta”, govori
nam Babić.
Predsjednik Obrtničke komore
kaže da postoji i niz drugih zakona koji obrtnicima u Federaciji BiH stvaraju
probleme u poslovanju.
“Naravno, tu su u prvim
redovima Zakon o doprinosima, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o zaštiti
na radu. Cjelokupna javnost je dobro upoznata koliko bi uređenje ovih zakona po
mjeri privrede i obrta doprinijelo razvoju i boljem položaju radnika, obrtnika
i privrednika. Zakon o zdravstvenom osiguranju je za obrtnike apsolutno loše
riješen i on praktički ne dopušta korištenje bolovanja za one obrtnike koji
sami rade jer moraju privremeno odjaviti radnju kako bi se liječili, to nam je
jedan od krucijalnih problema. Po pitanju Zakona o zaštiti na radu uspjeli smo
ishoditi da obrtnici ne moraju imati inžinjera za zaštitu na radu, naravno za
ona zanimanja koja nisu visokorizična, jer je taj član zakona bio apsurdan.
Također, stopa davanja za doprinose za radnike u obrtništvu i privredi su
neizdrživa.
Moram spomenuti i lokalne,
gradske i opštinske takse i namete koji u nekim opštinama apsolutno otežavaju
rad obrtnika i moraju se smanjiti kako bi obrtnici u tim opštinama mogli
obavljati obrtničku djelatnost. Obrtnicima nositelji vlasti trebaju osigurati povoljan
ambijent za rad, a ne obrnuto”, jasan je Babić.
Dakle, mnogo je zakona
koje dosadašnja vlast u Federaciji BiH nije željela mijenjati, pa je pred
aktuelnim sazivom Parlamenta FBiH mnogo posla. Valja ispravljati greške
prethodnika i zakone popravljati i prilagođavati privredi i radnicima