Obrtništvo je djelatnost koja među prvima osjeti sve vrste kriza. Tako je i u Bosni i Hercegovini bilo od početka pandemije. Obrtnici su se našli u katastrofalnoj poziciji. Dok su se neke djelatnosti prilagođavale na razne načine i prebacivale na online režime, kod obrtnika to nije bilo moguće zbog prirode posla kojim se bave.
Predsjednik Obrtničke komore Federacije BiH Željko Babić za Buku kaže da je pandemija katastrofalno ugrozila obrt i egzistenciju obrtnika i njihovih porodica.
Predlagali izmjene zakona, ali uzalud
“Jednostavno, obrti su bili zatvoreni. Obrtnik nije mogao osigurati nikakva primanja za sebe i porodicu. Također, u daljnjem dijelu pandemije i radu pod stalnim pritiskom, poskupljenjem repromaterijala i zaštitnih sredstava dovelo je obrtništvo u jako težak položaj. Prestankom ili zatišjem Covid-a 19 obrtnici su iako u otežanim uslovima krenuli sa radom. Svjetla tačka je bila pomoć države za obrtnike u iznosu od 60 miliona konvertibilnih maraka. Ovdje moram istaknuti dobru raspodjelu sredstava. Prvi put obrtnici nisu morali skupljati papire i dokazivati svoj status, nego se to učinilo preko poreznih ureda. Međutim, nakon što su obrtnici jedva krenuli sa radom uslijedio je novi šok u smislu rata u Ukrajini, gdje ponovo dolazi do nenormalnog poskupljenja nafte i naftnih derivata, repromaterijala, hrane, energenata i slično i tu su obrtnici opet bili prvi na udaru. Tako da sada slobodno možemo reći da obrtnici posluju u jako otežanim uslovima”, ističe Babić.
Udruženje poslodavaca FBiH godinama insistira na izmjenama određenih zakona u Federaciji BiH. Našeg sagovornika smo pitali jesu vlasti usvojile išta od tih zahtjeva?
“Brojni zahtjevi koji su slani nadležnim institucijama po pitanju zakonodavstva nisu urodili plodom. Smatramo da zakoni, a posebno oni koji se tiču privrednih djelatnosti i obrta moraju biti prilagodljiviji i ti procesi normiranja zakona moraju biti brži i prilagođeniji privrednim kretanjima. Koliko imamo informacija od kolega iz Udruženja poslodavaca ni jedan zakon koji su predložili nije doživio primjenu i stupio na snagu. Obrtništvo ima novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima koji je stupio na snagu krajem 2021. godine. On ima svojih dobrih strana, ali i onih za koje smatramo da bi se mogle unaprijediti i omogućiti obrtnicima lakše poslovanje”, kaže Babić.
Ono što obrtnicima u Federaciji BiH stvara poseban problem je i način obračuna doprinosa. Naime, njihova osnovica za obračun doprinosa veže se za prosječnu bruto platu u FBiH i to za period januar - septembar tekuće godine, a odnosi se na narednu godinu.
Stanje koje vodi zatvaranju obrta
Dakle, što više raste prosječna plata u FBiH, dolazi do rasta osnovice na koju se obračunavaju porezi i doprinosi za obrtnike. A prosječna plata može rasti na osnovu rasta plata u javnom sektoru, što nikako nije razlog da se povećavaju doprinosi za obrtnike. Shodno navedenom će u 2023. godini obrtnicima biti povećane poreske obaveze.
“Već više godina kantonalne obrtničke komore u Federaciji Bosne i Hercegovine i Obrtnička komora FBiH upozoravaju na krajnje neravnopravan položaj obrtnika u odnosu na druge privredne subjekte. Povodom toga federalna Obrtnička komora uputila je lepezu dopisa nadležnim institucijama i tražila da se ovakav obračun i trend rasta doprinosa zaustavi i promijeni, međutim bezuspješno. Godinama tražimo smanjivanje i drugačiji način obračuna doprinosa za obrtnike, jer ovakav način ne odražava stvarnu sliku, te su njime obrtnici stavljeni u neravnopravan položaj sa ostalim privrednim subjektima u FBiH. Analizirajući navedene osnovice, sasvim je nesporno da je osnovica za obračun doprinosa koju plaćaju obrtnici u Federaciji BiH iznimno visoka, čak i u odnosu na zemlje u okruženju, jer ista ne odražava realno ostvareni prihod svakog pojedinačnog obrtnika. Ovakvo stanje je neizdrživo i dovest će do dodatnih zatvaranja obrta”, govori nam Babić.
Predsjednik Obrtničke komore kaže da postoji i niz drugih zakona koji obrtnicima u Federaciji BiH stvaraju probleme u poslovanju.
“Naravno, tu su u prvim redovima Zakon o doprinosima, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o zaštiti na radu. Cjelokupna javnost je dobro upoznata koliko bi uređenje ovih zakona po mjeri privrede i obrta doprinijelo razvoju i boljem položaju radnika, obrtnika i privrednika. Zakon o zdravstvenom osiguranju je za obrtnike apsolutno loše riješen i on praktički ne dopušta korištenje bolovanja za one obrtnike koji sami rade jer moraju privremeno odjaviti radnju kako bi se liječili, to nam je jedan od krucijalnih problema. Po pitanju Zakona o zaštiti na radu uspjeli smo ishoditi da obrtnici ne moraju imati inžinjera za zaštitu na radu, naravno za ona zanimanja koja nisu visokorizična, jer je taj član zakona bio apsurdan. Također, stopa davanja za doprinose za radnike u obrtništvu i privredi su neizdrživa.
Moram spomenuti i lokalne, gradske i opštinske takse i namete koji u nekim opštinama apsolutno otežavaju rad obrtnika i moraju se smanjiti kako bi obrtnici u tim opštinama mogli obavljati obrtničku djelatnost. Obrtnicima nositelji vlasti trebaju osigurati povoljan ambijent za rad, a ne obrnuto”, jasan je Babić.
Dakle, mnogo je zakona koje dosadašnja vlast u Federaciji BiH nije željela mijenjati, pa je pred aktuelnim sazivom Parlamenta FBiH mnogo posla. Valja ispravljati greške prethodnika i zakone popravljati i prilagođavati privredi i radnicima
