Fondacija “Friedrich Ebert” prezentovala je danas izvještaj “Medijske slobode u BiH 2025” i uporedni izvještaja za period od 2017. do 2025. godine. Prezentacija je održana u Banjaluci, na Dan slobode medija, 3. maja, nakon čega su predstavnici medija i stručne javnosti diskutovali rezultate i stanje u medijima.
Gotovo 70% ispitanih u RS nezadovoljno je radom medija. Prošle godine je 37% ispitanih bilo zadovoljno radom medija, a ove godine zadovoljno je 10% ispitanih. Oko 69% ispitanih smatra da su novinari u BiH slobodni, a 27% ispitanih misli da su mediji tek djelimično slobodni. Najveći uticaj na rad medija imaju političari i političke stranke, a potom OHR i međunarodna zajednica, smatraju ispitanici. Da su OHR i međunarodna zajednica najveći kršioci slobode medija smatra 46% ispitanih, pokazuje istraživanje medijskih sloboda. Od 80% do 90% ispitanih vjeruje da su javni servisi pod uticajem političara.
Posebna tema istraživanja bilo je izvještavanje o femicidu. Publika je zadovoljna obimom izvještavanja, a stavovi o profesionalnosti i etici su podijeljeni.
Kriminalizacija klevete utiče na slobodu medija u RS o čemu građani FBiH nisu upoznati, pokazuje istraživanje, a oni koji su upoznati kažu da kriminalizacija klevete veoma negativno utiče. Cilj je onemogućiti slobode građanima, ugušiti opoziciju i kritiku vlasti, smatraju ispitani iz FBiH. U RS s kriminalizacijom klevete nije upoznata četvrtina ispitanika. Skoro 73% ispitanih koji su upoznati misli da kriminalizacija klevete ne utiče ni pozitivno ni negativno na rad medija. Svaki treći ispitanik u RS misli da kriminalizacija klevete utiče samo na one koje treba sankcionisati.
“U RS je na sceni cipelarenje medija” – kaže Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina.
“Crv sumnje koji se ubacuje stalno – narativ o spodobama i slično, ne gasi se. U političkom vrhu RS pravi se otklon od medija. S druge strane, institucionalno se ne želi uvesti medijska pismenost u škole, i to ne nalazi na razumijevanje. Mislim da s tim treba početi od predškolskog vaspitanja i osnovne škole” – kaže Gojković Arbutina.
Brojke i način razmišljanja u ovom istraživanju treba posmatrati kao relativne, ali rasprava o slobodi medija treba biti svakodnevna, kaže Mladen Mirosavljević, profesor visokoškolske ustanove Banja Luka College.
“Dugogodišnju situaciju novinari osjete na svojoj koži. Kada sistem zataji, građani ne mogu da riješe probleme, mediji ostaju kao zadnja nada da građani urade ono što ne mogu kroz sistem. Kada sve ostalo ne funkcioniše, teško je očekivati da mediji budu besprekorni i da rade posao institucija sistema. S druge strane, oni koji upravljaju društvom smatraju novinare neprijateljima i izdajnicima. To rade oni koji su najviše profitirali kriminalom, čije enormno bogatstvo i izuzetna bahatost dobija medijsku pažnju” – kaže Mirosavljević.
Status i sigurnost zagarantovani su onima koji ništa ne propituju u medijima, kaže Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik BUKA magazina.
“Da li imamo potrebe pričati o slobodi medija kada većina uopšte ne misli. Trauma uslova u kojima živimo je dominantni strah od novog rata, radimo u predratnom stanju u kome nas lider režima može strpati u zatvor. Ovdje su u problemu oni koji upozoravaju na te traume i istražuju okolnosti u kojima je do toga došlo” – kaže Trifunović, navodeći bizarnosti kojima javnost izlaže lider režima u RS.
Autor istraživanja Srđan Puhalo kaže da je problem povjerenja u medije činjenica da ljudi generalno nikom ne vjerjuju.
“Stvari u brojkama, a i na terenu izgledaju kao crno-bijele, sa periodičnim sivilom” – kaže Puhalo.
Problem za medijsku zajednicu mogao bi biti novi Zakon o medijima u RS koji će, prema najavama premijera RS, biti u proceduri u maju.