Članovi Komisije su revidirali 203 privatizacije, a izveštaje o sumnjivim prodajama državnog kapitala dostavili su tužilaštvima: Okružnom tužilaštvu dostavljeno je 37 predmeta, Specijalnom 74 i Pravobranilaštvu RS 15.
U Republici Srpskoj raskinut je samo jedan privatizacioni ugovor, i to nedavno – između IRBRS i vlasnika GIK „Hidrogradnja“ Pale. Ugovor sa vlasnikom preduzeća nije raskunut zbog nezakonite privatizacije, već zbog loše finansijske situacije. Svi su se složili da je raskid ugovora najbolje rešenje.
– Najviše sumnji utvrđeno je kod prodaje državnog kapitala posredstvom kontroverznih pravila, odnosno na specijalnim licitacijama, direktnim prodajama – neposredna pogodba i tenderi sa varijabilnim uslovima – utvrdila je Komisija.
Bez obzira na veliki broj sumnji i potrošen novac za reviziju privatizacije, javnost više ne očekuje da će neko odgovarati za takozvanu pljačkašku i tajkunsku privatizaciju čije se posledice ogledaju i u uništenoj privredi. Pozitivnu stranu u privatizaciji izvukli su pojedini kupci državnog kapitala – za male iznose postali su vlasnici i po nekoliko preduzeća koja su sada u goroj situaciji nego pre privatizacije. Međutim, te firme nalaze se na najatraktivnijim lokacijama zbog čega se i pretpostavlja da je to bio osnovni motiv kupovine državnog kapitala.
Čak i predsednik Komisije za reviziju privatizacije RS Savo Ševaljević ne veruje da će tužilaštva i sudovi kazniti one koji su nezakonito prodavali i kupovali državni kapital.
– Posao smo uradili profesionalno, a naša nadležnost se završava na izveštavanju Vlade i obaveštavanju tužilaštava o sumnjama u nezakonite radnje. Između ostalog, javnosti je poznato da su pravosnažno oslobođeni rukovodioci nekadašnje Direkcije za privatizaciju i članovi komisija za licitacije koji su bili optuženi za desetine nezakonitih prodaja državnog kapitala – ističe Ševaljević.
S druge strane, tužioci poručuju da njihov rad i novac potrošen na brojna veštačenja nije rezultirao osuđujućim presudama. Podsećaju da je jedan broj istraga završio obustavom postupka, jer nisu nađeni dokazi da je u postupku privatizacije počinjeno neko od krivičnih dela. U drugim slučajevima su podignute optužnice, ali su sudovi doneli oslobađajuće presude. Glavni republički tužilac Amor Bukić tvrdi da je zanemareno pitanje zašto nijedna privatizacija nije poništena.
– Da li su privatizacije preduzeća za koje se kaže da su „privatizaciona pljačka“ sprovedene u skladu sa Zakonom o privatizaciji? Koliko je meni poznato – uglavnom jesu. Onda se nameće pitanje valjanosti zakona ili odgovornosti onih što nisu tražili poništenje privatizacije tih preduzeća bez obzira na eventualni krivični postupak – poručuje Bukić.
Bez obzira na propast koncepta revizije privatizacije, Vlada RS dala je novi zadatak Komisiji – da se posebno posveti problemu nezakonite prodaje imovine preduzeća van teritorije RS, a koja imaju sedišta u RS.
Blic Online