Nova godina, ista priča.
Nadležne institucije nisu u zakonski predviđenom roku pripremile nacrt i
prijedlog budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za
2023. godinu. Još jednom su oni koji bi trebali biti primjer u poštivanju pravnih
normi prekršili zakon i pokazali kakav je odnos političkih funkcionera u BiH
prema građanima i pravnim načelima.
Naime, jučer je istekao
zakonski rok da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dostavi Prijedlog budžeta
institucija BiH za 2023. godinu u Parlamentarnu skupštinu BiH.
Predsjedništvo BiH smo pitali
da li je to učinjeno, a iz kabineta predsjedavajućeg Šefika Džaferovića su nam
kazali da Predsjedništvo još nije dobilo nacrt budžeta iz Vijeća ministara BiH.
Zakoni za vlast ne znače
ništa
Naime, prema Zakonu o
finansiranju institucija BiH, obaveza Vijeća ministara je da do 15. oktobra
dostavi Nacrt budžeta Predsjedništvu BiH, a koje potom ima rok do 1. novembra
da budžet u formi prijedloga dostavi u Parlament BiH.
Prema pomenutom zakonu, Parlamentarna
skupština BiH dužna je da budžet za narednu godinu usvoji najkasnije do 31.
decembra.
Shodno navedenom, razloge
zbog čega nije ispoštovan Zakon i dostavljen Nacrt budžeta do 15. oktobra
potražili smo u kabinetu predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije, te
u Ministarstvu finansija i trezora BiH koje je zaduženo za kreiranje ovog
dokumenta.
Iz kabineta predsjedavajućeg
su nam kazali da su naš upit proslijedili Ministarstvu finansija i trezora BiH,
jer je ono nadležno za pripremanje budžeta, a iz resornog ministarstva do
objave ovog teksta nismo dobili odgovore.
Informaciju više smo
potražili i kod zamjenika ministra finansija i trezora BiH Hazima Rančića. Na
pitanje zbog čega Zakon o finansiranju institucija BiH nije ispoštovan i nacrt
dostavljen u predviđenom roku, Rančić nam je odgovorio da je to dobro pitanje.
“U skladu sa Zakonom i
hodogramom, vi ste potpuno u pravu. To je bio rok kada je trebalo da se na
Vijeću ministara usvoji, a onda proslijedi Predsjedništvu koje bi potvrdilo
prijedlog i dalje ga proslijedilo prema Parlamentarnoj skupštini BiH, odnosno u
oba doma na usvajanje i primjenu u 2023. godini. To pitanje bi trebalo uputiti
prema kabinetu ministra, ja nažalost nemam informacije zašto to do sada nije
urađeno. Znam da je krenulo sa Dokumentom okvirnog budžeta, da su neki planovi
napravljeni, znam da je otišlo prema budžetskim korisnicima, a zašto nije
sačinjen budžet i dostavljen prema Vijeću ministara da se razmatra kao nacrt,
to bih vas molio da uputite upit prema kabinetu ministra Bevande (Vjekoslav
op.a)”, kazao je za Buku Rančić.
2021. godina prošla bez
usvojenog budžeta
On nam je rekao da je prije
nacrta budžeta potrebno prvo usvojiti Globalni okvir fiskalnog bilansa i
politika, te Dokument okvirnog budžeta.
“Potom idu instrukcije prema
budžetskim korisnicima na osnovu kojih oni začinjavaju svoje budžetske
zahtjeve, a onda u skladu s Globalnim okvirom, Dokumentom okvirnog budžeta i
zahtjeva budžetskih korisnika Ministarstvo je bilo dužno sačiniti nacrt budžeta
koji je trebalo uputiti u proceduru.
Dakle, svake godine je hodogram propisan zakonom”, naveo je zamjenik ministra
finansija i trezora BiH, kojeg smo pitali i da li je ikada pomenuti zakon
ispoštovan i budžet usvojen u propisanom roku.
“Ne sjećam se u praksi da je
ispoštovano, a to znači da se svake godine manje-više krši zakon i da se ne
poštuju propisani rokovi zakonom. Očigledno je da je to sve u funkciji
blokiranja normalnog rada i funkcionisanja svih državnih institucija, jer kada imate
privremeni budžet onda je to jako otežano funkcionisanje institucija i,
naravno, nema kapitalnih projekata u
budžetu. Podsjetit ću vas da smo budžet za 2022. godinu dobili polovinom
godine, za 2021. godinu nismo imali nikako usvojen budžet, bilo je privremeno
finansiranje tokom cijele godine, četiri odluke o privremenom finansiranju. U
2020. godini, u vrijeme Covida, isto je bilo kašnjenje, s tim što je budžet
preuređen na način da su sva kapitalna ulaganja preusmjerena prema entitetima u
smislu pomoći borbe protiv Covida. U 2019. godini je krajem godine usvojen
budžet za 2019, čini mi se 27. ili 28 decembra, tako da ove četiri budžetske
godine nemamo normalno funkcionisanje u pogledu finansiranja institucija, jer
nijedan budžet nije usvojen u skladu sa zakonskom procedurom i na vrijeme,
odnosno do 31.12. tekuće godine”, govori nam Rančić, konstatirajući kako je sve
ovo apsolutno neprihvatljivo.
“Nažalost, ljudi bez ikakvih
sankcija krše zakone na načine da ih ne provode i ne poštuju rokove propisane zakonima.
Nažalost, u zakonima nisu predviđene sankcije za one koji to ne ispoštuju, tako
da krajnje se želi prikazati otežano ili nemoguće funkcionisanje institucija
Bosne i Hercegovine. Dakle, sprečavaju normalno funkcionisanje institucija BiH,
jer sve institucije funkcionišu na način da ih se mora finansirati iz budžeta”,
zaključio je Rančić.
Za ekonomskog analitičara
Igora Gavrana ovakav odnos prema državnom budžetu jasno pokazuje i odnos prema
državi.
“I to ne samo jedne partije
ili određenih pojedinaca nego cjelokupne vlasti – bez obzira da li neko to radi
iz svjesne namjere da šteti državi ili samo potpune neodgovornosti i nemara,
rezultat je isti i negativan je. Samo kašnjenje u donošenju budžeta svakako da
nije najveći problem – najveći problem je struktura budžeta i općenito tretman
državnog budžeta kao nečeg nebitnog i primarno namijenjenog da vladajućim
strukturama osigura enormne privilegije a državnim institucijama i “običnim”,
nepolitičkim državnim službenicima (poput sigurnosnih agencija) tavorenje i
životarenje u kojem se godinama moraju boriti za minimalno povećanje primanja”,
ističe Gavran za Buku.
Enormne plaće za nerad
Smatra kako su entitetski
budžeti i entitetski i kantonalni nivoi vlasti primat u svakom pogledu a da je
državni nivo tu tek kao dekoracija.
“Ovo je ne samo poruka da
predstavnici vlasti ne poštuju vlastite zakone i institucije nego ni same
građane. Tako jednako aktuelna vlast odbija da suspenduje akcize na gorivo ili
donese bilo kakve mjere u interesu građana dok uredno primaju enormne plaće za
taj nerad. Sve bi se ovo lako riješilo uslovljavanjem njihovih primanja
poštivanjem zakona i rokova poput ovih”, jasan je Gavran.
Da se neusvajanjem budžeta u
Zakonom predviđenom roku nanosi ogromna šteta građanima, privrednicima i
institucijama, smatra i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muharem
Karamujić.
“Očigledno je da niko ne
snosi posljedice, odnosno ne snosi ih Ministarstvo finansija i trezora BiH.
Igra se politička igra iz godine u
godinu ucjenjivanjem. Svi mi to dobro znamo. Koliko ja znam postoje pravne
konsenkvence, međutim, tužilaštva to ne procesuiraju jer su i ona partokratska.
Ovo je u najmanju ruku strašno”, kaže za naš portal profesor Karamujić.
Pitali smo ga kakvu štetu
politički funkcioneri nanose ovakvim djelovanjem.
“Naravno da ima posljedica.
Jedna opšta neizvjesnost. Zbog toga nam je i međunarodni kreditni rejting manji
i šaljemo veoma ružnu sliku potencijalnim investitorima. Ovakva situacija je
utjecala i na građane Bosne i Hercegovine. Jedan od primjera kako se građani
ponašaju prema našoj ekonomiji i državi
jeste da trenutno imamo oko 14.5 milijardi maraka na štednji. Ljudi su, dakle,
spremni da drže te novce na štednji, da im se taj novac topi kao snijeg na
proljetnom suncu. Nekih dvadesetak posto gube zbog inflacije, zbog negativne
kamatne stope, a opet nemaju smjelosti i volje da to investiraju u ekonomiju.
To je pola BDP-a, samo štednja stanovništva. Indikatora je puno, a sve je to
izazvano tom nestabilnošću i bojkotima države”, naglašava Kalamujić.
Partokratija iznad zakona
Dodaje kako političari na
vlasti i institucije nisu učinile ništa
da kreiraju bolji poslovni ambijent, te da se motivira građane na potrošnju.
“Da im se da signal da mogu
da vjeruju u to. Zamislite kada državno
Ministarstvo ili Vijeće ministara tako postupaju, ministar krši zakone ove
zemlje, moramo biti ogorčeni na to. I opet nema sankcija, džaba što imamo
zakone kada se oni ne primjenjuju. Partokratija je iznad tih zakona. Da vi ili
ja prekršimo zakon, nas bi ganjali. Međutim, ove gore ne ganja niko i to je
užasan signal. Naprotiv, tretiraju se čak kao heroji. Oni bojkotuju, oni imaju
svoje politike. Te politike su uglavnom izvana. Dozvoljeno im je da rade šta
hoće, za njih zakoni ne postoje. A nama je životni standard sve manji, ljudi
nam odlaze i konstantno imamo usložnjavanje i uslovljavanje. Nažalost, mi imamo
podršku izvana takvim vrijednostima. Država i svi mi zajedno smo u funkciji
boljitka individualaca na političkom vrhu. Mlada osoba kada ovo sve vidi, smuči
joj se, digne sidro i ode. Iseljavanje se povećava, i osnovni uslov iseljavanja
više nije materijalni status. Ljudima je muka od ovog abnormalnog sistema. Ja
se nekada pitam šta je cilj ovima izvana koji stimuliraju ovo sve. Ovo je
stimulirano, jer ovo se događa samo kod nas. Oni što su gori, budu nagrađeni”,
ogorčen je profesor.
Na kraju, podsjetit ćemo na
izjavu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji često kaže: “Sve manje
vjerujemo u pravnu državu BiH”. Vidimo i zašto.