Negatorski i sadržaj koji veliča ratne zločince jeste smanjen, ali je i dalje prisutan. Niko do sada nije kažnjen iako u medijima skoro svakodnevno svjedočimo negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca.
„Nekoliko predmeta je u radu, ali do sada nije podignuta nijedna optužnica“, kaže za Buku Boris Grubešić portparol Tužilaštva BiH.
No, sudovi i tužilaštva na nižim nivoima su u ovom slučaju ažurniji, potvrđena je prva optužnica protiv osobe koja je negirala genocid, ali za drugo krivično djelo, budući da opštinski i kantonalni sudovi nemaju nadležnost suđenja za krivična djela po Krivičnom zakonu BiH.
„Općinski sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Hamdije Kocića zbog krivičnog djela izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti“, saopštili su iz Tužilaštva Kantona Sarajevo.
Kocić je prošle godine na godišnjicu obilježavanja genocida u Srebrenici veličao ratne zločince.„Tereti se da je 11. jula 2023. godine na javnom mjestu, tačnije, u ulici Nikole Šopa, pjevao pjesme koje veličaju ratne zločince te vrijeđao genocid u Srebrenici. Dakle, izazivao narodnosnu i vjersku mržnju i netrpeljivost, čime je počinio krivično djelo izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti“, dodali su iz Tužilaštva.
Tarik Moćević jedan od autora izvještaja Memorijalnog centra u Srebrenici o negiranju genocida na TikToku za Buku komentariše činjenicu da godinama nakon izmjena Krivičnog zakona BiH nema nijedne optužnice zbog negiranja ratnih zločina, genocida i zločina protiv čovječnosti.
„Moj zaključak bi bio da uzrok nije neadekvatan zakon, već nerad tužilaštva. Prema podacima koje ja imam, Tužilaštvu BiH je podneseno više od 70 prijava negiranja genocida. Ono što je meni isto tako zanimljivo jeste da su sve prijave došle od građana, a niti jedna od policijskih organa. Stoga možda, kada je u pitanju primjena ovog zakona, možemo govoriti o neadekvatnom postupanju organa vlasti uopšte. Vjerujem da je tu, naravno, upletena i politika, pogotovo kada govorimo o odgovorima tužilaštva“, kaže Moćević u izjavi za Buku.
Azra Husarić Omerović novinarka BIRN-ovog portala Detektor.ba za Buku podsjeća da od izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, do danas nemamo niti jednu optužnicu, ali imamo desetine negativnih tužilačkih odluka.
„Tu već možemo govoriti o stvaranju negativne tužilačke prakse. Kroz negativne tužilačke odluke koje smo uspjeli dobiti u skladu sa Zakonom o slobodi pristupu informacijama, analizirali smo mehanizme i razloge koje su koristili da se takve prijave odbace i vidjeli smo da su tražili olakšice i razloge da ne postupaju u tim predmetima i da ne procesuiraju počinioce. U nekim slučajevima odbacivali su jer nisu mogli dokazati ko su osobe koje su to radile, iako su ta lica na društvenim mrežama objavljivala sadržaje u kojim negiraju genocide ili veličaju osuđenike. Samo dan nakon istraživanja Detektora, glavni Državni tužilac je na konferenciji za medije kazao da im je potrebna dodatna obuka i pomoć kako bi procesuirali takve slučajeve. Prošla je godina dana i od te izjave i ne vidimo napredak i sad već možemo govoriti da evidentno ne postoji volja niti hrabrost da iskoračimo naprijed kroz kažnjavanje negiranja genocida i veličanja osuđenika, odnosno gradnji kulture sjećanja“, kaže Husarić Omerović.
Obuku za kojom vape državni tužioci još prošle godine obećao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Obećano, ispunjeno.
“Tim stručnjaka za borbu protiv ekstremizma, terorizma i govora mržnje predvođen bavarskom glavnom tužiteljicom radit će na edukaciji bh. tužilaca u vezi sa slučajevima negiranja genocida. Danas su se, skupa sa pravnim timom OHR-a sastali sa glavnim tužiocem BiH Milankom Kajganićem”, rekao je Schmidt u julu 2023.
Pola godine od dolaska njemačkih tužilaca nije bilo napretka. I dalje nema optužnica, pa izgleda da obuka nije dobro prošla, ili znanja nisu usvojena ili nema volje.
Priča o nepostojanju sudske prakse pada u vodu kad znamo da sudske prakse nema ni u predmetima nesprovođenja odluka visokog predstavnika, a prvi predmet (Dodik Milorad i dr) je uveliko u radu. Dok se čeka prva optužnica pred državnim tužilaštvom, Tužilaštvo KS se uveliko uhvatilo u koštac sa osobama koje negiranju ratne zločine i veličaju ratne zločince iako ih ne mogu optužiti za to već za srodna krivična djela po drugom zakonu.
„To je nešto na šta su pravnici od početka skretali pažnju – da se svi slučajevi negiranja ratnih zločina i genocida mogu procesuirati i po drugim zakonima, onim o raspirivanju nacionalne i vjerske mržnje i slično. Stoga se upozoravalo da je, kada se ne može utvrditi odgovornost po tzv Inzkovom zakonu, zbog famoznog djela prema kojem je negiranje zločina kažnjivo ako je učinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, onda se slučaj može tretirati entitetskim ili kantonalnim zakonom o zabrani raspirivanja nacionalne i vjerske mržnje, koji je umnogome lakše dokaziv. Naravno, onda se postavlja pitanje o svrsishodnosti same zabrane negiranja ratnih zločina i genocida, ali mišljenja sam da je ova djela neophodno kažnjavati po bilo kojem zakonu“, kaže Moćević.
Husarić Omerović podsjeća da su i ranije vođeni predmeti u skladu sa Krivičnim zakonom FBiH, ali da su kazne bile izuzetno blage, zato bi trebalo da se za krivična djela negiranja i veličanja ratnih zločina/ca sudu po državnom krivičnom zakonu.
„Općinski sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu protiv Hamdije Kocića zbog veličaja ratnog zločinca i vrijeđnja genocida u Srebrenici čime je počinjeno krivično djelo “izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti”. Dakle radi se o procesuiranju djela u skladu sa Krivičnim zakonom Federacije BiH, za koje je propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Nije riječ o dopunama Krivičnog zakona BiH kojeg je Inzko nametnuo prije više od dvije godine“, pojašnjava sagovornica Buke.
Da li bi kažnjavanjem negatora došlo i do smanjenja takvih sadržaja?
Prema izvještajima Memorijalnog centra Srebrenica, kada govorimo o negiranju genocida, ono je smanjeno već samim usvajanjem izmjena zakona. Negatorski sadržaj dodatno bi mogao biti smanjen kada bi se počeo primjenjivati Krivični zakon.
„Ne možemo sa sigurnošću povući vezu između usvajanja Inzkovog zakona i smanjenja slučajeva negiranja genocida, ali do blagog pada je definitivno došlo, i vjerujem da su izmjena zakona imale uticaj na to barem u određenoj mjeri. Stoga, sigurno je i da bi većim procesuiranjem ovih slučajeva i kažnjavanjem došlo do smanjenja. Ono što je zabrinjavajuće, jeste da negiranje genocida dolazi od najviših institucija. Ako tužilaštva ne procesuiraju obične građana, da li možemo očekivati da će procesuirati neke od nosilaca najviših funkcija. Ipak, ako bi se to desilo, vjerujem da bi tada svjedočili značajnijem padu takvih sadržaja i u drugim segmentima društva“, kaže Moćević.
Prema posljednjem izvještaju Memorijalnog centra Srebrenica, od maja 2022. do maja 2023. godine zabilježeno je 90 slučajeva negiranja genocida u javnom, odnosno medijskom prostoru BiH i susjednih država. Naravno, taj broj je znatno veći kada monitoring proširimo na društvene mreže gdje su slučajevi negiranja masovniji.
„Ono što je po meni veći razlog za zabrinutost od samih brojki jeste da se praksa negiranja, polazeći od institucija, proširila na cjelokupno društva, te danas takvim praksama možemo svjedočiti svuda – od medija, društvenih mreža, popularne kulture… Vjerujem da je zabrana negiranja ratnih zločina i genocida bitna upravo radi izgradnje društva u kojem će se takve prakse prokazati neprihvatljivim“, dodaje Moćević.
Ukoliko pravosudne insitucije kažnjavaju kontinuirano sve one koji krše zakon, pa u ovom slučaju negiranje genocida ili veličanje osuđenika, druga lica će razmisliti prije nego izjave nešto u tom pravcu i nastojati izbjeći kaznu za to, kaže to Husarić Omerović.
“S druge strane, jako je važno kažnjavati političke moćnike i ona lica koja svojim djelovanjem imaju značajan utjecaj na javno mnijenje, nego “obične građane” koji to urade u toku nekih sporednih aktivnosti, jer bi time poruka bila oštrija I glasnija, pa bi svi oni koji su skloni takvim izjavama promislili da i oni mogu biti pod kaznom ukoliko je kažnjen i neko ko ima moć ili funckiju“, zaključuje novinarka Detektora.