Pored kampanje koja je protekla po
običaju u nacionalnim pričama, narativu o ugroženosti i generisanju straha,
dolazi i najbitniji momenat u cijeloj priči: sam proces održavanja izbora.
Već godinama se u tom procesu
dešavaju kršenja zakona i različite
malverzacije, od onih koje su manjeg obima do ozbiljnih krivičnih djela.
Građanin se u sijasetu propisa teško može snaći kome, šta i kako treba da
prijavi, pa u tom smislu evo i kratkog vodiča na šta to treba da se obrati pažnja.
Krivična djela u vezi sa izborima
Prije svega, kada je u pitanju
teritorija Republike Srpske, Krivičnim zakonikom Republike Srpske
propisana su krivična djela protiv
izbornih prava, odnosno one ljudske radnje koje su društveno najoopasnije i
koje najviše ugrožavanju izborni proces.
Tako je zabranjeno da
neko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan način spriječi ili onemogući održavanje izbora
ili glasanja, ili da na isti način spriječi ili onemogući utvrđivanje ili
objavljivanje rezultata glasanja.
Niko ne smije i
da nekog drugog, u namjeri da mu
onemogući vršenje biračkog prava, protivzakonito ne upiše u birački spisak,
izbriše iz tog spiska ili mu na drugi protivpravan način uskrati vršenje biračkog prava.
Nije dopušteno i da neko silom, ozbiljnom prijetnjom, podmićivanjem,
obmanom ili na drugi protivpravan način prinudi drugog ili na njega utiče da na izborima ili glasanju glasa za
ili protiv određenog prijedloga, uopšte ne glasa ili da glasa u određenom
smislu.
Takođe, niko na izborima ili glasanju ne smije da glasa umjesto drugog lica
pod njegovim imenom ili da na istom
glasanju ponovo glasa ili pokuša da glasa iako je već glasao, a i onaj ko
učestvuje na izborima ili glasanju, iako zna da nema biračko pravo isto tako čini krivično djelo.
Nije dozvoljeno
ni podmićivanje pri izborima ili glasanju, odnosno da neko nudi, daje ili
obećava nagradu, poklon ili neku drugu imovinsku ili neimovinsku korist biraču
sa namjerom da ga navede da glasa za ili protiv određenog prijedloga, da uopšte
ne glasa ili da glasa u određenom smislu. Sa druge strane ni birač ne smije da za sebe ili drugoga zahtijeva, primi poklon ili
obećanje poklona ili kakve druge koristi da bi glasao za ili protiv
određenog prijedloga, da uopšte ne bi glasao ili da bi glasao u određenom
smislu.
Krivično
djelo je i povreda tajnosti glasanja od strane bilo kog lica, a kažnjivo je i da neko silom, ozbiljnom prijetnjom, iskorištavanjem
službene, radne ili ekonomske zavisnosti ili na drugi način, izdejstvuje od drugog da kaže da li je
glasao ili kako je glasao.
Strogo su
kažnjive i tzv. „izborna prevara”, odnosno dodavanje, oduzimanje, brisanje glasova ili na neki drugi način falsifikovanje
rezultata izbora ili glasanja.
Pored toga, niko na izborima ili glasanju ne smije da uništi, ošteti, prikrije,
falsifikuje ili neovlašćeno odnese bilo kakvu ispravu o izborima ili glasanju
ili predmet namijenjen izborima ili glasanju.
Kazne su različite za ova krivična djela,
pa se negdje kažnjava novčano, a negdje kaznom zatvora, i to u trajanju od par mjeseci pa sve do pet godina.
Slične odredbe o izborima sadrži i Krivični zakon BiH u vezi sa izborima za
institucije Bosne i Hercegovine.
Prijavljivanje
krivičnih djela
Prijavljivanje
krivičnih djela je regulisano Zakonom o
krivičnom postupku Republike Srpske. Svaki građanin ima pravo da prijavi
izvršenje nekog od ovih krivičnih djela u vezi sa izborima ukoliko ima
saznanja o istima. Službena i odgovorna lica, sa druge strane, u svim organima
vlasti u Republici Srpskoj, javnim preduzećima i ustanovama dužna su da
prijave krivična djela o kojima su obaviještena ili za koja saznaju na neki
drugi način.
Krivična prijava
se podnosi tužiocu, pisano ili usmeno. Ako se prijava podnosi na usmeni
način, o njoj će biti sastavljen zapisnik, a ako je prijava saopštena telefonom
sačiniće se službena zabilješka.
Ako je
prijava podnesena npr. sudu ili ovlašćenom službenom licu u Republici Srpskoj,
oni će tu prijavu primiti i odmah je dostaviti tužiocu.
Međutim,
ako neko prijavi određeno lice da je učinilo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, a zna da to
lice nije učinilac, može biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora.
Ukoliko se
pisanim putem podnosi krivična prijava dobro bi bilo da ona sadrži ime
počinioca krivičnog djela, ako je poznata i njegovu adresu, kratak opis
krivičnog djela, opis činjenica vezanih za djelo (vrijeme, način, mjesto
izvršenja i sl.) i navođenje dokaza i svjedoka ako postoje. Sve ovo kako bi
nadležnim organima bilo lakše da ispitaju da li je došlo do krivičnog djela.
Povrede u vezi sa Izbornim zakonom
U Izbornom
zakonu BiH propisane su određene sakncije za kršenje prava, odnosno izborne nepravilnosti koje se
odnose na biranje i sam izborni proces oko dana samih izbora. Takođe, neke od
ovih nepravilnosti su opisane i u Izbornom
zakonu Republike Srpske.
Neka od čestih kršenja Izbornog zakona biće opisana u nastavku teksta.
Predsjednik biračkog odbora, prilikom otvaranja
biračkog mjesta, dužan je odrediti
dužnosti svakom članu biračkog odbora i evidentirati ih u dijelu zapisnika
o radu biračkog odbora. Ukoliko to ne uradi, učinio je izbornu nepravilnost.
Zabranjena je zloupotreba
zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem,
odnosno zabranjeno je lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke,
koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata kao i
zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora ispred jednog
političkog subjekta i to fiktivnim
predstavljanjem u ime političkog subjekta kojem je mjesto u biračkom odboru
pripalo sa ciljem pogodavanja drugom političkom subjektu kojem to mjesto u
biračkom odboru nije pripalo.
Član biračkog odbora dužan je utvrditi identitet birača, označiti njegovo ime i prezime na izvodu
iz Centralnog biračkog spiska na koji će se birač potpisati, a ukoliko to ne
uradi, onda ne postupa u skladu sa zakonom. Pored toga kažnjivo je i izdavanje glasačkog listića suprotno
propisima koji regulišu izdavanje glasačkih listića, kao i pomaganje licu
pri glasanju na način koji nije u skladu s Izbornim
zakonom.
Takođe, prekršaj je i ukoliko članovi biračkog odbora ne objasne biraču način glasanja i ne osiguraju tajnost glasanja.
Svi članovi
biračkog odbora ili njihovi zamjenici moraju biti prisutni tokom cijelog
procesa glasanja, uključujući utvrđivanje rezultata glasanja. Ako je neko
neopravdano odsutan tokom cijelog procesa glasanja i brojanja glasova, to je
kažnjivo.
Kažnjivo je i ukoliko zapisnik o radu biračkog odbora ne sadrži podatke propisane Izbornim zakonom.
Nakon zatvaranja biračkog mjesta i završetka postupka
brojanja birački odbor u odgovarajuće formulare treba da unose određene podatke
koji su striktno propisani zakonom. Ako se obrasci
popune suprotno, u pitanju je izborna nepravilnost.
Ovi prekršaji se kažnjavaju novčanim kaznama i to u
iznosu od 600 KM do 3 000 KM za
povredu koju učini zaposleni ili angažovani u izbornoj administraciji, odnosno članovi
biračkog odbora, a novčanom kaznom u iznosu od 3 000 KM do 10 000 KM kažnjava se politički subjekt u ime kojeg
je imenovan član biračkog odbora.
Kandidatima i pristalicama političkih stranaka, listi
nezavisnih kandidata, listi pripadnika nacionalnih manjina i koalicija, kao i
nezavisnim kandidatima i njihovim pristalicama, te zaposlenima ili na drugi
način angažovanim u izbornoj administraciji nije dozvoljeno da nose i pokazuju oružje na biračkim mjestima.
Nije dozvoljeno ni
sprečavati novinara da obavi svoj posao u skladu s pravilima profesije i
izbornim pravilima.
Zabranjeno je i obećavanje
novčane nagrade ili druge materijalne koristi s ciljem dobijanja podrške
birača, kao i podsticanje na glasanje lica koje nema pravo glasa ili
podsticanje lica da glasa više puta na istim izborima ili da glasa u ime druge
osobe.
Nije dopušteno ni
fiktivno predstavljati politički subjekt kojem je dodijeljeno mjesto u
biračkom odboru kako bi pogodovao drugom političkom subjektu kojem mjesto u
biračkom odboru nije dodijeljeno.
U periodu koji počinje dvadeset i četiri (24) časa prije otvaranja biračkih mjesta i traje
do njihovog zatvaranja, političkim strankama, koalicijama, listama nezavisnih
kandidata i kandidatima na listama pripadnika nacionalnih manjina zabranjeno je učestvovanje u javnim
političkim aktivnostima što uključuje svaku aktivnost kojom se ometa ili
opstruiše izborni proces, a između ostalih to može biti:
–
održavanje skupova u
cilju izborne kampanje,
–
izlaganje na biračkom
mjestu i u njegovoj okolini bilo kakvih materijala u cilju vršenja uticaja na
birače,
–
korišćenje domaćih i
međunarodnih sredstava komunikacije radi uticanja na birače, odnosno sredstava
kojima se može isporučiti zvučni, video ili tekstualni sadržaj (takva sredstva
obuhvataju ali nisu ograničena na radio i televizijski program, štampane
medije, internet, SMS poruke ili video-poruke isporučene putem mobilnih
telefona itd.),
–
korišćenje megafona ili
drugih razglasnih uređaja u cilju vršenja uticaja na birače itd.
Posmatrači u toku posmatranja izbornog procesa ne
smiju ometati izborne aktivnosti i moraju da poštuju tajnost glasanja. Ukoliko ometaju izbornu aktivnost i ne poštuju
tajnost glasanja prijeti im kazna. Takođe, kazna slijedi i ukoliko posmatrač za vrijeme posmatranja izbornih
aktivnosti ne nosi službenu akreditaciju i nosi bilo kakva obilježja ili oznake koje ga povezuju s
određenom političkom strankom, koalicijom, listom nezavisnih kandidata ili
nezavisnim kandidatom.
Kazne za ove izborne nepravilnosti su novčane i kreću se
u rasponu od 600 KM do 15 000 KM za zaposlene
ili angažovane u izbornoj administraciji, onih od 3 000 KM do 15 000 KM za kandidata, pa do onih u iznosu od 3 000 KM do 30 000 KM za politički
subjekt.
Prijavljivanje povreda
Izbornog zakona
Zaštitu izbornog prava obezbjeđuju izborne komisije i
Apelaciono odjeljenje Suda BiH.
Birač i politički subjekt čije je pravo iz Izbornog zakona povrijeđeno može izbornoj komisiji uložiti prigovor
najkasnije u roku od 48 sati, odnosno u roku od 24 sata u izbornom periodu od
učinjene povrede.
Izborne komisije mogu, po saznanju za učinjenu povredu
iz svoje nadležnosti, pokrenuti postupak po službenoj dužnosti protiv
političkog subjekta i zaposlenog ili na drugi način angažovanog u izbornoj
administraciji zbog kršenja zakona. Inicijativu za pokretanje postupka može
podnijeti pravno ili fizičko lice nadležnoj izbornoj komisiji u pisanoj formi, u kojoj je obavezno
navesti mjesto, vrijeme, sadržaj učinjenje povrede i počinioca.
Prigovor se podnosi na obrascu koji je propisala Centralna izborna komisija. Prigovor
sadrži kratak opis učinjene povrede i prilog-dokaze koji potvrđuju navode
prigovora. Prigovor mora potpisati podnosilac prigovora. Ako je podnosilac
prigovora politička stranka ili koalicija ili lista nezavisnih kandidata,
prigovor potpisuje predsjednik ili ovlašćeni predstavnik političke stranke ili
koalicije ili liste nezavisnih kandidata ili lice koje oni ovlaste uz priloženo
ovlašćenje.
Nadležnosti izbornih komisija po pitanju prigovora i
odlučivanju o njima propisane su Izbornim
zakonom BiH. Tako npr. Centralna izborna komisija, između ostalog, ima
prvostepenu nadležnost za odlučivanje po prigovorima uloženim zbog povreda
pravila izbornog procesa i izbornih prava.
Opštinska izborna komisija može narediti preduzimanje
mjera kojima se otklanjaju nepravilnosti, što uključuje ali se ne ograničava na
dodavanje ili brisanje imena birača sa Centralnog biračkog spiska, pokrenuti
inicijativu za smjenjivanje lica koje radi u centru za birački spisak ili
smijeniti člana u biračkom odboru, ili narediti određenom licu ili stranci da
obustavi aktivnosti kojima se krši Izborni
zakon i izreći novčanu kaznu.
Kad izborna komisija primi prigovor za čije postupanje
nije nadležna, a poznato je koja je izborna komisija nadležna za postupanje, ona
dostavlja prigovor bez odgađanja nadležnoj izbornoj komisiji.
Centralna izborna komisija BiH ima ovlašćenje da
izrekne sljedeće sankcije:
–
novčanu kaznu koja ne
prelazi iznos od 30 000 konvertibilnih maraka,
–
uklanjanje imena
kandidata sa kandidatske liste ako se utvrdi da je kandidat lično odgovoran za
povredu,
–
poništenje ovjere
političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog
kandidata i
–
zabranu angažovanja
određenog lica za rad na biračkom mjestu, u Centru za birački spisak, u
opštinskoj izbornoj komisiji, u centrima za brojanje ili drugoj izbornoj
komisiji.
Međutim, ako izborna komisija smatra da je učinjeno krivično djelo koje se odnosi
na izborni proces, dužna je da to djelo
prijavi nadležnom tužilaštvu.
Prilikom podnošenja prijave, izborna komisija navodi i
dokaze koji su joj poznati, te preduzima potrebne mjere da bi se sačuvali
tragovi učinjenog krivičnog djela, predmeti kojima je ili pomoću kojih je
učinjeno to djelo i drugi dokazi.
Apelaciono
odjeljenje Suda BiH nadležno je da rješava
po žalbama na odluke Centralne izborne komisije.
Dodatne mogućnosti
posmatrača i prijava nedržavnim akterima
Posmatrač na izborima može stavljati obrazložene primjedbe na rad organa nadležnih za provođenje
izbora u pisanoj formi koje se prilažu u zapisnik o radu organa nadležnog
za provođenje izbora, na osnovu čega politički subjekt može uložiti prigovor
nadležnom organu. Posmatrač ima pravo zahtijevati prepis zapisnika o radu
organa nadležnog za provedbu izbora čiji rad je posmatrao.
Član biračkog odbora, birač ili akreditovani posmatrač
ima pravo da u zapisnik o radu biračkog
odbora unese svoje mišljenje ili primjedbe na proces glasanja, ili ih predati u pisanoj formi, o čemu
predsjednik biračkog odbora izdaje potvrdu o predaji primjedbi, a o čemu može
obavijestiti i opštinsku izbornu komisiju.
Ako ovo lice lično
ne potpiše zapisnik o radu biračkog odbora, njegovo mišljenje ili primjedba
neće biti razmatrani.
Ukoliko se članu biračkog odbora, biraču ili akreditovanom
posmatraču onemogući da unese svoje mišljenje ili primjedbe u zapisnik, one se
mogu dostaviti opštinskoj izbornoj komisiji.
Pored državnih organa, izborne nepravilnosti mogu se
prijaviti i posebnim organizacijama i
koalicijama organizacija koje se bave izborima i izbornim procesom, putem
npr. interneta kao što su Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom”
ili aplikacija Reflektor, koje će onda te prijave da proslijede nadležnim
tijelima.
…
Kada izađeš na izbore i primjetiš neregularnosti,
malverzacije i kršenja zakona, prijavi
ih nadležnim organima!
Samo aktivni
građani i građanke koji prijavljuju nepravilnosti i bore se za svoja prava
su zalog za bolje i poštenije izbore! Demokratija uvijek zavisi od njenih
građana, a ona ne može da se poboljša u našoj okolini ukoliko mi ćutimo na
pokušaje da se i ono malo nje što imamo baci pod cipele marifetluka i
mahinacija onih koji očajnički žele vlast.
…
Tekst je preuzet sa sajta Dejana Lučke.