U Banjaluci je danas predstavljeno istraživanje stavova građana prema korupciji u društvu i organizovanom kriminalu.
Oko 80% ispitanih kaže da nikada nije svjedočilo niti učestvovalo u koruptivnoj situaciji, dok je petina izjavila da su bili svjedoci ili učestvovali u koruptivnim situacijama.
Najviše ispitanih (40,9%) smatra da korupciju treba prijaviti medijima, potom policiji (32%) i na kraju sudskim institucijama (13,6%).
Manje od 9% ispitanih smatra da ne treba preduzimati nikakve korake, što ukazuje na nedostatak povjerenja u sistem, strah od posljedica prijave, uvjerenje da borba protiv korupcija nije njihova odgovornost.
Da je korupcija najprisutnija u policiji smatra 70,9% ispitanika, u političkim institucijama na nivou BiH (67,8%), zdravstvu (54,2%), gradskoj upravi (52%), sudstvu (40,4%), obrazovanju (32%), entitetskim političkim institucijama (29,8%), javnim preduzećima (25,3%), te socijalnoj zaštiti (14,9%).
Najčešći oblik korupcije je, prema mišljenju ispitanih, mito (76%). Smatraju da je taj oblik korupcije često prisutan u administrativnim procesima, pravosuđu, privatnom sektoru i drugim oblastima. Drugi najčešći prepoznati oblik korupcije je pronevjera javnih sredstava (45%), što ukazuje na zabrinutost građana za upravljanje budžetskim sredstvima i finansijsku transparentnost institucija. Treći najčešći oblik koji građani uočavaju je nepotizam (43.6%), što upućuje na favorizovanje rodbine, prijatelja i poznanika u zapošljavanju i donošenju odluka.
Drugi oblici korupcije koje građani vide su ucjenjivanje, kupovina diploma, korupcija u zdravstvu i medijska korupcija. “Građani ne vide korupciju kao izolovan slučaj, već kao strukturni problem koji prožima različite sfere društva. Rezultati koje donosi istraživanje ključni su za oblikovanje edukativnih programa, antikorupcijskih strategija i politika”, navodi se u analizi istraživanja. Široka percepcija korupcije ukazuje na to da građani ne vide korupciju kao izolovan slučaj već kao strukturni problem koji prožima različite sfere društva, ističe se u analizi.
Prema istraživanju, 40% ispitanih korupciju definiše kao davanje i primanje mita radi povlastica ili usluga. Oko 39% ispitanih misli da je korupcija zloupotreba ovlaštenja radi privatne koristi, što se odnosi na neetično korištenje političke ili institucionalne moći za lične interese. Oko 18% ispitanih misli da korupcija podrazumijeva manipulacije finansijskim i institucionalnim resursima za ličnu korist, tj. prikrivene oblike zloupotrebe.
Istraživanje pokazuje da najveći broj ispitanika (66.5%) smatra da organizovani kriminal predstavlja grupu koja se bavi ilegalnim aktivnostima radi finansijske dobiti. Tu spadaju pranje novca, iznude i ekonomske prevare, što ukazuje na primarno finansijski motivisan fenomen, navodi se. Ilegalno krijumčarenje droge i oružja kao organizovani kriminal prepoznaje 16,5% ispitanih, a 15,2% ispitanih vidi organizovani kriminal kao djelovanje kriminalnih organizacija sa hijerarhijskom strukturom. Pojedini ispitanici ističu da politika i političari najbolje opisuju pojam organizovanog krominala, što ukazuje na povezanost politike sa koruptivnim i ilegalnim aktivnostima.
Kada je riječ o strategijama suzbijanja korupcije, većina ispitanih vjeruje da su ključne mjere strože kazne, veća transparentnost, podizanje svijesti, jačanje revizijskih mehanizama, digitalizacija administrativnih procesa. Potrebno je, kažu ispitanici, uspostaviti više anonimnih kanala prijave korupcije, osiguranje zaštite za uzbunjivače i promovisanje građanske odgovornosti. Prema istraživanju, povjerenje u institucije koje se bore protiv korupcije je izuzetno nisko, a skepsa vlada zbog neefikasnosti i sumnji u nezavisnost.
Istraživanje je provedeno u okviru projekta “Nulta tolerancija prema korupciji” koji vodi Perpetuum Mobile uz podršku Macedonian Center for International Cooperation, članice mreže SELDI.net.