Građani Bosne i Hercegovine plaćaju visoku cijenu korupcije – političku, socijalnu i ekonomsku cijenu, što predstavlja veliki teret za njihov svakodnevni život. Ovi problemi su i osnovni razlog nedavnih protesta koji su buknuli u februaru u gradovima širom BiH. Politička cijena korupcije ogleda se u gubitku političkog povjerenja. Socijalna cijena ogleda se u većoj nejednakosti, isključenosti iz društva i smanjenom socijalnom kapitalu. Ekonomska cijena ogleda se u manjim prihodima, manjem rastu, većim potrošačkim cijenama, većim investicionim troškovima, većem neformalnom sektoru i smanjenoj konkurentnosti.
Ukupna ciljana podrška EU borbi protiv korupcije u Bosni i Hercegovini trenutno iznosi oko 11 miliona eura. Stručnjaci EU radili su zajedno sa vlastima Bosne i Hercegovine na izradi strategije i akcionog plana kako bi Agencija za sprečavanje korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije postala funkcionalna, navodi se u izjavi Delegacije EU u BiH za portal BUKA.
Andy McGuffie, portparol Delegacije EU i Specijalnog predstavnika u BiH, kaže da borba protiv korupcije može biti uspješna samo ako cijena koruptivnog ponašanja bude veća od koristi koju korupcija donosi, pa se stoga veliki trud ulaže u sektor primjene zakona i pravosuđe. Dodaje i da je borba protiv korupcije važna komponenta ukupne podrške EU primjeni zakona.
„Oduzimanje nezakonito stečene imovine i upravljanje tom imovinom ne samo da najviše pogađa kriminalce, zato što tako gube nezakonito stečen novac, nego i obezbjeđuje sredstva za daljnje finansiranje istraga, te stoga predstavlja još jedan visok prioritet u okviru postojeće i buduće podrške”, kaže portparol Delegacije EU u BiH u svojoj izjavi za BUKU.
On ističe da postoji hitna potreba da se nešto uradi djelom, a ne samo riječima, da se iskreno bori protiv korupcije i organizovanog kriminala.
”Ne postoji dovoljno uspješnih pokazatelja o istragama i suđenjima krupnih slučajeva”, apostrofira McGuffie.
Ivana Korajlić, portparolka Transparency International BiH, kaže da se ne može očekivati da jedna država normalno funkcioniše, da obezbijedi prava svojim građanima, da bude konkurentna na međunarodnom tržištu i da uopšte može biti ravnopravan partner zemljama EU sa ovolikim nivoom korupcije, koja je u BiH zarobila sve procese donošenja odluka, urušila institucije i vladavinu zakona i upropastila i javni sektor i privredu.
Ona kaže da se EU već „opekla“ sa Bugarskom i Rumunijom, koje su postale članice, a da pri tom nisu adekvatno riješile problem korupcije, i zbog toga se kod potencijalnih novih članica naglasak stavlja upravo na borbu protiv korupcije.
”Vidjeli smo u zemljama regiona da je procesuiranje korupcije bio najvažniji korak za sticanje statusa kandidata. Nažalost, u BiH smo do sada samo mogli vidjeti deklarativnu posvećenost EU integracijama i borbi protiv korupcije, ali kad govorimo o konkretnom ispunjavanju preporuka EU, pristup bh. vlasti je toliko neozbiljan, da možemo reći da i ne postoji”, ističe Korajlićeva.
Bosna i Herecegovina je izradila strategiju za borbu protiv korupcije u periodu 2009 – 2014. i počela sa realizacijom akcionog plana. Održivost ovih napora se procjenjuje u okviru Mehanizma za praćenje situacije u periodu nakon vizne liberalizacije.
„Sigurno je da će biti potrebni veći napori i iskrena politička volja da bi se garantovala uspješna borba protiv korupcije na svim nivoima vlasti. Iako su pojedinci podložni i uključeni u korupciju, individualni faktor sam po sebi nije potpuno rješenje. Prava pomoć za ubuduće stići će kada politički akteri budu osigurali uslove koji će omogućiti agencijama za provođenje zakona i drugim institucijama da primjenjuju zakon bez prepreka”, ističe Andy McGuffie.
Prema njegovom mišljenju, to bi značilo da se korupcija smanjuje, a proces integracija ubrzava.
On naglašava kako borba protiv korupcije nije samo zadatak vlade.
„Bez nevladinih organizacija i medija, program borbe protiv korupcije ne bi mogao biti uspješno realizovan. Iz tog razloga, podržavamo projekte koje realizuju oganizacije građanskog društva i smatramo da bi i vlasti imale korist od angažovanja predstavnika građanskog društva. Treba uložiti veće napore u informisanje”, kaže za naš portal Andy McGuffie.
Ivana Korajlić kaže kako bi u borbi protiv korupcije naša zemlja prvo trebala uskladiti i unaprijediti zakonski okvir usmjeren na borbu protiv korupcije, što uključuje zakone o sukobu interesa, zakon o finansiranju političkih partija, zakon o javnim nabavkama, zakone o oduzimanju nelegalno stečene imovine, ali i krivične zakone, te zakon o slobodnom pristupu informacijama.
”Zakoni se moraju unaprijediti ne samo kroz jačanje preventivnih mehanizama, već i jačanjem represivnih mjera, s obzirom da u svim ovim zakonima sankcije su trenutno toliko niske da i ne motivišu nikoga da poštuje zakon, a kršenje zakona se isplati”, ističe Ivana Korajlić iz TI BiH.
U ovom smjeru se i kreću preporuke EU, smatra ona.
Osim zakonskog okvira, od ključne važnosti jeste jačanje institucija koje ga provode, te da se osigura njihova nezavisnosti od političkih uticaja.
Ključno je jačanje nezavisnosti i kapaciteta pravosuđa kako bi se procesuirali slučajevi korupcije na najvišim nivoima i identifikovanje velikih i složenih slučajeva korupcije (posebno u okviru procesa javnih nabavki, privatizacije i velikih infrastrukturnih radova), koji bi trebali biti prioritetno rješavani pred pravosudnim insitucijama, na sličan način na koji su u slučaju Srbije identifikovana 24 slučaja privatizacije”, kaže za naš portal portparolka TI BiH.
Takođe, jako je bitan sistem nadzora i odgovornosti javnih zvaničnika, zbog čega bi trebalo konačno uvesti praksu podnošenja imovinskih kartona za sve izabrane zvaničnike, nosioce pravosudnih funkcija i rukovodeće osobe u agencijama za provođenje zakona.
„Imovinski kartoni bi se podnosili pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću, a njihov sadržaj bi bio podložan provjeri i sankcijama u slučaju lažnog prijavljivanja ili detektovanja nezakonitog bogaćenja. Ovo su samo neki od koraka koje je neophodno što prije preduzeti i svakako mora postojati sistemski pristup, jer samo na taj način se mogu ostvariti dugoročni rezultati”, navodi za BUKU Ivana Korajlić iz TI BiH
Sve u svemu, od zemlje koja pretenduje na članstvo u Evropskoj uniji očekuje se da postigne stabilnost svih institucija koje garantuju vladavinu prava i postojanje funkcionalne tržišne ekonomije. Korupcija podriva i jedno i drugo, i vladavinu prava i funkcionalnu tržišnu ekonomiju, a ti parametri su srž procesa proširenja Evropske unije.