U posljednjim decenijama korupcija je postala duboko ukorijenjena u mnogim institucijama, od lokalnih do državnih vlasti.
Iako su u samoj BiH prepoznati brojni problemi u vezi sa korupcijom, borba protiv nje još uvijek ostaje izazov.
Tako je BiH doživjela značajan pad prema Indeksu percepcije korupcije za 2024. godinu, te sada zauzima, uz Bjelorusiju, drugo najlošije mjesto u Evropi.
Tokom prošle godine, Centar za pružanje pravne pomoći Transparensi internešnela u Bosni i Hercegovini (TI BiH) je na osnovu prijava građana postupao u 391 novom predmetu, što predstavlja povećanje od 8,1 odsto u odnosu na 2023. godinu.
Kako su naveli u svom izvještaju, rast broja predmeta i prijava građana ukazuje na sve veću učestalost korupcije, potvrđenu nalazima Indeksa percepcije korupcije (CPI), prema kojem je BiH druga najkorumpiranija zemlja u Evropi, ali i na porast povjerenja građana u efikasnost pravne pomoći koju pruža TI BiH.
-TI BiH je odgovorio na 1.694 poziva putem besplatne telefonske linije, a u 2024. godini, a 377 predmeta je pokrenuto na osnovu prijava građana dok je 14 predmeta inicirao Centar. Kao i ranijih godina, najveći broj prijava odnosio se na sektor državne uprave (166), zatim pravosuđe (36), obrazovanje (33), te zdravstvo i sukob interesa (po 26 prijava) – navode iz TI BiH.
“Stanje se pogoršava”
Ivana Korajlić, izvršni direktor Transparensi internešnela u BiH (TI BiH) za Srpskainfo kaže da Bosna i Hercegovina od 2012. godine nije imala nikakav napredak kada je riječ o borbi protiv korupcije.
-BiH ne samo da je među najgorim državama u Evropi, ona zapravo, već godinama „nazaduje“. Ne samo da se ne vide nikakvi konkretni rezultati u borbi protiv korupcije, već se stanje pogoršava. Najveću odgovornost snose oni koji bi trebalo da donose potrebne zakone i politike koje bi trebalo unaprijediti, a to su donosioci odluka, izvršna i zakonodavna vlast. Oni su odgovorni i za činjenicu da nemamo osiguranu nezavisnost institucija koje bi trebalo da se bore protiv korupcije, da istražuju i procesuiraju, kažnjavaju.. – pojašnjava Korajlićeva.
Kako kaže, glavni cilj vlasti je da zarobe te institucije i da ih kontrolišu, te da osiguraju sami sebi da ne moraju snositi nikakvu odgovornost, čak i ako su direktno umiješani u korupciju i ako za to postoje dokazi.
– Svima koji su na vlasti u interesu je da se stanje ne mijenja i da se, čak, dodatno pogoršava, jer na taj način jačaju kontrolu nad institucijama, jačaju kontrolu nad tim kako će se raspoređivati resursi i javna sredstva, kako će se raspolagati prirodnim resursima. Sve je u interesu nekolicine ljudi na vlasti, koji od toga imaju ogromnu korist. S te strane, ni ne postoje interesi da se unapređuju zakoni, da se jačaju institucije i njihove nadležnosti i kapaciteti, da bi mogle da istražuju, procesuiraju i da se bore protiv ove pojave. Činjenica je da imamo sve veći broj građana koji traže pomoć u borbi protiv korupcije, a tu pomoć im ne obezbjeđuju institucije koje su za to nadležne, već se obraćaju nevladinim organizacijama za pravnu pomoć. Oni prijavljuju korupciju, ali nažalost, ne vide adekvatan odnos institucija prema, niti njihovim prijavama korupcije, niti njihovim pravima u cijelom tom procesu – precizira Korajlićeva.
“Građani određuju nivo korupcije”
Semir Mujkić, glavni urednik Balkanske istraživačke mreže (BIRN), najveću odgovornost za opstanak korupcije u BiH vidi u građanima.
-Koliko god građani, kao glasači, htjeli da to prebace na nekog drugog, da kažu da su to tužilaštva, sudije, policija, političari, ili bilo ko drugi, građani su ti koji određuju koji nivo korupcije će biti u jednoj zemlji– kaže Mujkić za Srpskainfo.
Pored građana, Mujkić veliku odgovornost vidi i u tužiocima.
– Kada je riječ o korupciji, oni bi trebali raditi puno veći posao. Tu posebno mislim na Tužilaštvo BiH, s obzirom da su tu ljudi koji imaju najbolje uslove, koji bi trebali da se bave visokom korupcijom i koji imaju jednu vrstu moći. Dakle, nakon građana najveća odgovornost je na Tužilaštvu BiH, da pokrene i radi te slučajeve. Vidimo blage pomake u zadnje vrijeme, ali to nije dovoljno za jednu ovako korumpiranu državu – rekao je Mujkić.
Na pitanje kako se boriti protiv korupcije, Mujkić smatra da „Svako treba da krene od sebe“, a da tužioci i policija treba da rade svoj posao kada je riječ o visokoj korupciji.
-Ne morate npr. platiti policajcu 20 KM da se ne bi napisala kazna. Zapravo je najveći problem visoka korupcija. A ona se rješava na vrlo jednostavan način: Tužioci trebaju da rade svoj posao, a policija treba da radi svoj. Ne treba biti prihvatljivo da neko ko je osuđen zadrži svoju funkciju. Korupcija postoji svugdje, ali postoji i odgovornost kada se neko otkrije da odmah podnosi ostavku – zaključuje Mujkić.