Politika po nacionalnom principu, koja je u 
Bosni i Hercegovini prisutna još od devedesetih godina, a traje i danas, glavni je razlog zbog kojeg svi narodi na cijelom prostoru BiH nisu jednaki.
„Konstitutivnost mislim da je jednakopravnost prema svima, prema svim narodima“
„Ne znam tačno definiciju, ali ovako što nas mediji uče da je to ravnopravnost.“
„Ravnopravnost u nekom smislu, je li tako?“
„Valjda određena prava koja ima svaki narod.“
„Konstitutivnost naroda znači jednakost naroda u državi u kojoj žive.“
Građani Bosne i Hercegovine i u Sarajevu, i u Banjoj Luci, i u Mostaru znaju šta znači biti konstitutivan, ali lideri koje su birali to ne žele da primjene. Jer da je to tako pokazuje i činjenica da 10 godina od kada je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio odluku o konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, ona se ne provodi.
Iako je jedan od opštih principa odluke podrazumijevao da sve institucije vlasti moraju biti popunjene prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u praksi se ništa bitnije nije promijenilo. I dalje prilikom zapošljavanja, ali i u svim drugim sferama ljudskih prava, u Federaciji BiH prednost imaju Bošnjaci, odnosno Hrvati, a u Republici Srpskoj Srbi.
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka smatra da bez provođenja konstitutivnosti u cijeloj državi neće biti integracije bh. društva:
„Inače, vodi se definitivno u etničku podjelu, a samim tim i destabilizaciju čitave države i društva u BiH.“
Mile Dmičić, profesor ustavnog prava u Banjoj Luci, ocjenjuje da je odluka Ustavnog suda BiH iz 2000.godine obezbijedila državotvornost svih naroda. Međutim, u stvarnom životu, kaže Dmičić, to treba posmatrati sa aspekta da li se u određenoj sredini može obezbijediti dovoljan broj predstavnika jednog ili sva tri konstitutivna naroda:
„Morate posmatrati to daleko šire, ali rekao bih prvenstveno područje političke volje i spremnosti, opredijeljenosti, ali i konkretnog djelovanja da se ovi principi konstitutivnosti jednako primijene i na cijeloj teritoriji BiH.“
Provedbu odluke o konstitutivnosti u Bosni i Hercegovini predstavnici političkih stranaka različito tumače. Za jedne, ona se implementira, a za druge, nikada nije.
Hrvati i Bošnjaci nezadovoljni statusom u RS
Nakon što je donesena 2000. godine, njenu primjenu je morao da nametne visoki predstavnik dvije godine kasnije. Tako je u Republici Srpskoj formirano Vijeća naroda, čiji je zadatak da štiti vitalne nacionalne interese tri konstitutivna naroda. Ipak, sadašnji predsjednici klubova iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, Edin Ramić i Tomislav Tomljanović, nezadovoljni su statusom Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj:
„Sada u ovoj situaciji, toliko godina poslije, se ponovo pokušava osporiti faktički uopšte postojanje takve odluke.“
„Ovdje je pitanje samo ko se zatekao u kojem dijelu BiH kao manjina. Da bih ja riješio problem u Banjoj Luci, onda ovdje mora taj ceh platiti netko iz reda Srba jer bi on izgubio mogućnost dobiti to radno mjesto koje bi trebao dobiti Bošnjak ili Hrvat. Ali ne zaboravimo činjenicu da se to isto tako dešava u Sarajevu, ili u nekom mjestu sa hrvatskom većinom, Livnu recimo.“
Cementiranje postignutog ratom
I dok svi govore o tome kako konstitutivnosti svih naroda na cijelom prostoru BiH nema, nevjerovatno zvuči da Staša Košarac, predsjednik Kluba iz reda srpskog naroda, smatra da su svi jednaki, ali samo u Republici Srpskoj:
„Najbolji pokazatelj tome jeste distribucija važnih funkcija u RS koje ulaze u samu odluku o konstitutivnosti naroda na nivou BiH.“
Iako je Odluka o konstitutivnosti pored Republike Srpske podrazumijevala i da se u Federaciji BiH u Domu naroda formiraju klubovi delegata, tek u ovom parlamentarnom sazivu Klub delegata iz reda srpskog naroda je popunjen. Delegat Svetozar Pudarić ovako to objašnjava:
„Pošto nema zakonske obaveze, oni smatraju da ne postoji nikakava društvena obaveza da se ta odluka o konstitutivnosti provodi u okviru zakonom propisanih instrumenata.“
Konstitutivnost svih naroda provedena je jedino u Brčko Distriktu, ali ne zbog toga što je Ustavni sud BiH donio tu odluku, već zbog tamošnjeg statuta. Njime se garantuje zaštita od preglasavanja bilo kojeg naroda, što Brčaci ocjenjuju kao najbolje rješenje za Bosnu i Hercegovinu.
Potpredsjednik Skupštine Ivan Krndelj kaže da se odluka o konstitutivnosti ne provodi u BiH zbog nedostatka političke volje:
„Nitko to javno ne kaže, ali činjenica je da se na terenu sve radi kako bi se cementiralo ono što je u ratu postignuto i mislim da tu nema budućnosti. Očito da puno toga treba mijenjati u BiH, ali ne znam s kim.“
Tekst preuzet sa www.slobodnaevropa.org