Rudarenje “crnog zlata”
Iz godine u godinu, već sa početkom građevinske
sezone, slika bagera, kamiona, viljuškara u priobalnom području svakodnevna je
pojava. Nelegalna eksploatacija šljunka posebno je izražena na području
Semberije na granici između BiH i Srbije .
“U priobalnom području, unutar BiH, postoji
više od 5.000 ha zemljišta koje katastarski pripada Opštini Bogatić. Tačnije,
stanovnicima MZ Badovinci. Na tom području nelegalno šljunkarenje je
najizraženije. Mi smo prijavljivali u više navrata, ali inspekcijski organi
Srbije rijetko se odazivaju, dok naši inspektorati na tom području nemaju
nadležnost. I to je glavni problem. Dok se ne riješi taj katastarski problem, svi naši napori nemaju velikog efekta”, rekla
je za Buku predsjednica bijeljinskog ekološkog Udruženja “Eko-put” .
Još 2016. godine
bijeljinsko ekološko Udruženje “Eko put” pokrenulo je aktivnosti za zaštitu tog područja kao
prekogranični rezervat prirode. Procedura još nije dobila svoj epilog.
Mještani uputili žalbu
Na mjestima gdje su vršene eksploatacije šljunka, ostala je pustoš. Uništena područja, povećan rizik od poplava, a lokacije na
kojima su vršena iskopavanja postale su divlje deponije.
Savo Petrović stanovnik bijeljinskog naselja
Popovi kaže da su se ranijih mještani u nekoliko navrata organizovali i tražili
pomoć od gradske uprave Bijeljina. Rezultata nije bilo.
” Išli smo, žalili se. Putevi kroz naselje
su nam totalno uništeni. Naše kuće se nalaze na nekoliko desetina metara od
Drine, zbog njihovog kopanja strahujemo od svake kiše. Evo, možete otići i
uvjeriti se. Obala je potpuno uništena, vodotok izmijenjen. Sa svakom većom
kišom dođe do izlijevanja vode iz korita i plavljenja zasijanih obradivih
površina”, rekao je Petrović za Buku.
Ko izdaje dozvole?
Ekološka Udruženja u nekoliko navrata podnijela
su krivične prijave protiv odgovornih lica. Iz PU Bijeljina potvrđeno je za
Buku da se na problemu nelegalnog šljunkarenja intenzivno radi.
” Policijska uprava Bijeljina tokom 2023.
godine preduzimala je planske mjere i radnje na suzbijanju nelegalne
eksploatacije prirodnih materijala u slivu rijeke Drine na teritoriji Grada
Bijeljina. Nadležnim tužilaštvima dostavljena su četiri izvještaja protiv pet
osumnjičenih lica, od kojih su četiri odgovorna u privrednim subjektima”,
rečeno je za Buku u PU Bijeljina.
CCI: Eksploatacija šljunka crši se na 46 lokacija
u RS
U Centrima civilnih inicijativa (CCI), kažu da prema njihovim podacima eksploatacija
šljunka se vrši na 46 lokacija U RS. U ovoj nevladinoj organizaciji ističu da su njihove trenutne aktivnosti usmjerene na mapiranje
legalnih lokaliteta, kao i prikupljanje informacija o nelegalnim
eksploatacijama.
“Trenutno, u RS se legalna eksploatacija
šljunka i održavanje rječnih korita, po osnovu dozvola izdatih od strane JU
“Vode Srpske”, vrši na 46 lokaliteta. Najviše ih je u slivu rijeke
Bosne i to 16 lokaliteta. U slivu rijeke Drine u Bijeljini je 6 lokaliteta, na
Vrbasu sedam i ostalim vodotocima su po jedan-dva lokaliteta. U
Zvorniku imamo na jednom lokalitetu “Debela međa” i u Bratuncu na tri
lokacije”, rekao je za Buku Ljubinko Đurić predstavnik Centra civilnih inicijativa.
Uglavnom je riječ, navodi Đurić za Buku o
privrednim subjektima.
” Od ukupno pet lokaliteta na području Bijeljine jedno preduzeće i to “DMS Company” dobilo je pet
poslova. Vlasnik tog preduzeća bio je predmet raznih špekulacija, da li radi
legalno ili ne, da li vrši prekomjernu eksploataciju šljunka. Mi tu sad ne možemo
ništa da upućujemo,ali što se tiče Bijeljine tu su izražene devastacije”,
navodi Đurić za Buku i podsjeća-” U RS, kao i u Federaciji nema koncesija
za vađenje šljunka, jedini radovi koji se mogu uraditi jeste da se daju poslovi
za održavanje korita i održavanja korita, radi spriječavanja poplava. Dozvole daje JU “Vode Srpske”, na osnovu, a trebalo bi biti, javnih poziva. Ali ti pozivi se daju i mimo javnih poziva, po Pravilniku iz februara 2022. godine, za koji mi smatramo da nije transparentan. Kokretno, dati su poslovi u slivu rijeke Bosne
na sedam lokaliteta jednom preduzeću i ti radovi su bili planirani do 14.03.
iduće godine ,a oni su bez javnog poziva produženi do 31.12. 2026. godine, što
stvara sdumnju u korupciju”, rekao je Đurić za Buku.”
JU “Vode Srpske”: Radi se u skladu sa
Zakonom o vodama
Na naš upit o sklopljenim i trenutno aktivnim
ugovorima iz JU Vode Srpske dobili smo sljedeći odgovor:
“Javna ustanova “Vode Srpske”
raspisuje javne pozive za dostavljanje ponuda za održavanje riječnih korita,
dislokaciju i vađenje materijala iz vodotoka na teritoriji Republike Srpske, za
lokalitete gdje je neophodno čišćenje riječnih korita i na osnovu pripremljenih
elaborata. Po sprovedenoj proceduri koja podrazumijeva saglasnosti resornog
ministarstva, za pojedine lokalitete izabranim ponuđačima dodjeljuju se ugovori
za održavanje riječnih korita, dislokaciju i vađenje materijala, i drugi
pripadajući vodopravni akti.
Trenutno su aktivni sljedeći ugovori za
održavanje riječnih korita, dislokaciju i vađenje materijala iz vodotoka na
području Bijeljine, Zvornika i Doboja:
Bijeljina:
– Lokalitet: Begov put (rijeka Sava); Izvođač
radova: “Ingra kop” d.o.o.
– Lokalitet: Tri dlake (rijeka Drina); Izvođač
radova: “DMS Company” d.o.o.
– Lokalitet: Konkavna krivina (rijeka Drina);
Izvođač radova: “DMS Company” d.o.o.
– Lokalitet: Balatun (rijeka Drina); Izvođač
radova: “DMS Company” d.o.o.
– Lokalitet: Lokacija 4 – Ustava (rijeka Drina);
Izvođač radova: “Integral inženjering” d.o.o.
– Lokalitet: Međaši (rijeka Drina); Izvođači
radova: “DMS Company” d.o.o, “ZG inženjering d.o.o, “PGP
Graditelj” d.o.o, “Bijeljina put” d.o.o, “CSP” d.o.o,
“DIS Company” d.o.o, “Buk promet” d.o.o.
Zvornik:
– Lokalitet: Šib (rijeka Drina); Izvođač radova:
“Keso gradnja” d.o.o.
– Lokalitet: Šepak (rijeka Drina); Izvođač
radova: “SPS” d.o.o.
– Lokalitet: Debela međa (rijeka Drina); Izvođač
radova: “Jokić invest” d.o.o.
Doboj:
– Lokalitet: Bare (rijeka Bosna); Izvođač radova:
“Integral inženjering” d.o.o.
– Lokalitet: Kotorsko (rijeka Bosna); Izvođač
radova: “Plosko” d.o.o.
– Lokalitet: Velika Bukovica (rijeka Bosna);
Izvođač radova: “Dijamant” d.o.o.
– Lokalitet: Grapska 1 (rijeka Bosna); Izvođač
radova: “Rašo” d.o.o.
– Lokalitet: Šešlije (rijeka Bosna); Izvoćač
radova: “Sloga trans” d.o.o.
–
Lokalitet: Mostovi (rijeka Bosna); Izvođač radova: “Trgotrans”
d.o.o.”, istakli su za Buku iz Javne ustanove “Vode Srpske” .
Kazne
minimalne
Na teritoriji cijele RS trenutno postoji svega
sedam vodnih inspektora, što predstavlja dodatni problem u bori sa nelegalnim
šljunkarima.
“Ono što je specifično za ovu vrstu radnji jeste to da se one ne
vrše uvijek na istom mjestu, ne postoji
objekat kontrole gdje bi ste vi mogli subjekta naći u svakom trenutku ,već se
lokacije mijenjaju. Takođe, ove kontrole su vrlo rizične, u više navrata imali
smo fizičke napade na naše inspektore i druge neprijatne situacije, zbog čega
smo morali tražiti asistenciju policije”, rekla je za Buku Dušanka Nikolić
portparol Službe za inspekcijske poslove RS.
Da se Da se “lov u mutnom” na
“ničijoj zemlji” i te kako isplati govori i podatak da prema važećem
Zakonu novčane kazne za one koji budu zatečeni prilikom eksploatacije šljunka
bez potrebnih vodnih akata, izriče se zabrana radova i novčana kazna koja trenutno iznosi 10.000 KM za pravno lice i 2.000 KM za fizička lica. Pri tom, ako se uzme u obzir da se u roku od osam dana plaća samo polovina kazne, više je nego
jasno da ukoliko se želi postići bolji efekat i te kazne moraju biti veće.
“Ono što smo takođe uočili je da značajan
broj lica pribjegava rješenjima da kupuju poljoprivredno zemljište, sa koga
vrše nelegalnu eksploataciju šljunka. I tu inspektori mogu samo da izreknu
zabranu i da traže promjenu namjenu zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko,
kako bi dalje neko mogao po Zakonu da ga eksploatiše”, rekla je za Buku
Dušanka Nikolić portparol Službe za inspekcijske poslove RS.
Zbog
nelegalne ekspolatacije izmijenilo se korito rijeke
Bogat biodiverzitet odlikuje sliv i
vodotoke rijeke Drine koja ujedno predstavlja stanište i pojedinih rijetkih i
zaštićenih divljih vrsta. Inače,okružena Savom i Drinom, Semberija ima veliku
vodenu površinu i izrazito bogat riblji fond,koji bi upozoravaju u SRD
“Riba” mogao biti ugrožen.
“Semberija ima veliku vodenu površinu
i idealne uslove za sportski ribolov. Dvije velike rijeke Drina i Sava imaju
veoma bogat bogat riblji fond sa više od 30 različitih vrsta ribe. Mi svake
godine vršimo poribljavanje kanala i manjih vodotoka i zaista se borimo da taj
fond održimo i očuvamo. Uništavanjem flore i faune, promjenom toka rijeka
,bojim se da bi mogle nastati ogromne štete.Problem koji imamo sa nelegalnom
eksploatacijom i ,ujedno, ekološkom
nekulturom dovodi do uništavanja ribljeg fonda”, kaže Miodrag Đukić,
predsjednik sportsko-ribolovnog društva “Riba” .
“Uništavaju potpuno eko sistem.
Rudare šljunak besplatno,pa ga prodaju posle po skupoj cijeni, a nama
ostavljaju pustoš i ogroman rizik”,rekla je za Buku predsjednica Udruženja
“Eko-Put” iz Bijeljine Snežana Jagodić Vujić i dodala “Obala je
uništena, korito uništeno, ako budu bile sledeće velike poplave Bijeljini se ne
piše dobro sa ovakvom situacijom na obalama”.