“Za svakog nevino ubijenog čovjeka koga je ubila Armija BiH ja se izvinjavam. Svaka nevina žrtva je jednaka”, rekao je u emisiji „Kažiprst“ beogradske Televizije B92 Bakir Izetbegović, novi bošnjački član Predsjedništva BiH.
Prema njegovim riječima su “odnosi Srbije i BiH bolji poslije usvajanja Deklaracije o Srebrenici i posjete srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Srebrenici”
Boris Tadić će tokom novembra dva puta posjetiti Hrvatsku – on će posjetiti Vukovar i Zagreb.
Kako je i sam rekao ova posjeta je “logična posljedica izvinjenja koju je već uputio svim pripadnicima hrvatskog naroda kojima je neko učinio zlo u ime Srbije i srpskog naroda”, on je kazao da “to nije samo simboličan gest i poruka hrvatskom narodu, već poruka svima koji žive na prostoru jugoistočne Evrope da se takav događaj više nikad ne sme ponoviti”.
On je istakao da treba zatvoriti tešku stranicu srpsko-hrvatskih odnosa u 20. vijeku i okrenuti se 21. vijeku.
Ko se sve izvinio
Prije Izetbegovića i Borisa Tadića lične činove izvinjenja uputili su Ivo Josipović, Stjepan Mesić, Svetozar Marović i Milo Đukanović a koji su se izvinili za zločine koje su počinili pripadnici njihovih naroda na prostoru bivše Jugoslavije.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izvinio se u Sarajevu za učešće Hrvatske u politici koja je 90-ih godina pokušavala da podijeli Bosnu i Hercegovinu.
Josipović je u parlamentu BiH rekao da “duboko žali što je i Republika Hrvatska svojom politikom u 90-im godinama prošlog veka doprinela stradanjima ljudi i podelama koje nas i danas muče”.
Mada je međunarodna zajednica pohvalila ovaj Josipovićev istup, on je ipak kazao kako je njegov govor u Parlamentu BiH krivo interpretiran. Utvrdio je kako se nije izvinjavao za rat i podjele, već je izrazio “žaljenje zbog zbivanja iz prošlosti”. Moj govor nije ničija naredba, stojim iza svake svoje riječi.
Kako god bilo, Josipović je drugi hrvatski predsjednik koji se izvinio ili “izrazio žaljenje” zbog događaja tokom rata u bivšoj Jugoslaviji.
Njegov prethodnik Stjepan Mesić ali i predsjednik tadašnje Srbije i Crne Gore Svetozar Marović su 10. septembra 2003. u Beogradu uputili u ime građana svojih zemalja međusobna izvinjenja za sva zla ili štetu koja su građani dve zemlje činili jedni drugima, naglasivši da krivica za počinjene zločine mora biti pojedinačna.
Nakon ovog zajedničkog čina se Marović 13. novembra 2003. godine u Sarajevu izvinio “za svako zlo ili nesreću koju je bilo ko u BiH pretrpio zbog SCG”.
Predsjednik Srbije Boris Tadić lider je po broju lično upućenih izvinjenja onima na “drugoj strani”. On se na početku mandata tokom posjete Sarajevu 6. decembra 2004. izvinio svima kojima su “zločin počinili pripadnici srpskog naroda”, ali je rekao da očekuje izvinjenje od svih drugih koji su činili zločine Srbima, Hrvatima i Bošnjacima.
“Nije cijeli srpski narod činio zločine. Činili su ga pojedinci. Zato je nemoguće optuživati jedan narod. Mi svi jedni drugima dugujemo izvinjenje”, izjavio je tada Tadić.
Tadić je ujedno i prvi visoki funkcioner Srbije koji se u junu 2007. izvinio građanima Hrvatske zbog nedjela i zločina u proteklom ratu.
“Svim građanima Hrvatske i svim pripadnicima hrvatskog naroda koje su učinili nesrećnima pripadnici moga naroda, upućujem izvinjenje i preuzimam za to odgovornost”, izjavio je predsednik Tadić u emisiji Hrvatske televizije.
Boris Tadić je 2005. godine prvi put prisustvovao komemoraciji u Srebrenici, na desetu godišnjicu od masakra te je i položio vijenac srebreničkim žrtvama na kome je stajalo : “Srebreničkim žrtvama predsednik Srbije, Boris Tadić”.
Predsednik Republike Srpske Dragan Čavić koji je takođe prisustvovao ovoj komemoraciji i sahrani u Potočarima je rekao da žali sve žrtve koje su nastradale u proteklom ratu.
“Najprije kao čovjek i Srbin, pa onda kao otac, brat i sin a tek onda kao predsjednik Republike Srpske moram reći da je ovih 9 dana jula srebreničke tragedije crna stranica istorije srpskog naroda. Učesnici ovog zločina ne mogu se opravdati nikome i ni sa čim. Onaj ko je činio ovakav zločin, i pri tome se možda pozivao na narod kome pripada po imenu i prezimenu, činio je zločin i prema vlastitom narodu. Onaj koji se možda pozvao na Boga čineći zločin, očekujući od Svevišnjeg blagoslov, činio je zločin protiv Boga u koga vjeruje. Onaj ko je činio ovakav zločin zbog osvete, osvetio se vlastitom narodu” rekao je u svom obraćanju javnosti predsjednik RS Dragan Čavić 22.juna 2004 godine povodom Izvještaja Komisije za Srebrenicu.
Za stradanja u ratu u Hrvatskoj u junu 2000. godine izvinio se crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
“Ovu priliku želim iskoristiti da u svoje ime i u ime građana Crne Gore, posebno onih građana koji dele moja moralna i šira politička uvjerenja, uputim iskreno žaljenje svim građanima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je naneo bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragičnim događajima”, rekao je tada Đukanović.