foto BUKA
Republika Srpska će kreirati novi izborni zakon, koji će biti u skladu s Ustavom BiH i Republike Srpske, kojim će biti predviđeno ustavno pozicioniranje RS, kao i da izborna komisija RS sprovodi opštinske i republičke izbore, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon sastanka s predsjednicima koalicionih stranaka i šefovima poslaničkih klubova u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Drugim riječima, Centralnoj izbornoj komisiji biće zabranjeno uplitanje u izbore koje će biti u nadležnost izborne komisije RS.
“Neprihvatljivo je živjeti u zemlji gdje neko nameće izborna pravila, koja inače dogovaraju politički subjekti. Nećemo zadirati u izbor Predsjedništva i poslanika za Parlamentarnu skupštini BiH. To će i dalje sprovoditi CIK. CIK BiH je ranije potpuno neustavno preuzeo određene ingerencije nad sprovođenjem izbora, a koje pripadaju Republici Srpskoj. Smatramo da je pitanje Izbornog zakona jedno od najvažnijih pitanja i da donošenje tog zakona mora biti rezultat dogovora unutrašnjih političkih faktora” rekao je Dodik.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je u Banjaluci da će u ponedjeljak, 8. januara, biti održan sastanak sa predstavnicima svih političkih stranaka koje imaju narodne poslanike, a tema će biti izborni zakon Srpske.
Kada je riječ o donošenju izbornog zakona Republike Srpske, predsjednik NSRS je naglasio da je on utemeljen u Ustavu Republike Srpske i BiH i da nema pravnih problema da bi bio donesen, te da neće biti predmet nekog velikog sporenja.
Iz skupštine bi materijali trebali biti dostavljeni svim parlamentarnim stranakama u RS.
Podsjećamo, da je sredinom decembra Visoki predstavnik Kristijana Šmit, a kojeg vlasti u Republici Srpskoj ne priznaju, dao posljednje upozorenje političarima da usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona ili će ih on nametnuti.
Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić poručio je da će svako djelovanje predstavnika vlasti Republike Srpske biti usmjereno na zaštitu ustavom utvrđenog poretka BiH, koji proizilazi iz Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa tako i kada je riječ o donošenju izbornog zakona Republike Srpske.
Lider DEMOS-a Nedeljko Čubrilović izjavio je da se Republika Srpska bori za zakonitost i ustavnost, jer je Izborni zakon, nakon Ustava, najvažniji akt.
“Ono što radimo mora se shvatiti kao borba za zakonitost, a nikako drugačije. Ako imamo činjenicu da je Izborni zakon BiH mijenjan 28 puta ili da su visoki predstavnici sa 14 odluka ojačavali rad Centralne izborne komisije BiH koja je time stavljena iznad parlamenata, onda znamo o čemu je riječ” rekao je Čubrilović.
Umjesto da političari sjednu i dogovore se, makar i o tehničkim stvarima u vezi sa izborima, Republika Srpska pokreće aktivnosti na donošenju svog izbornog zakona i da, kako su saopštili, vrati nadležnost Republici Srpskoj o pitanju izbora na lokalnom i republičkom nivou.
I opozicije su stigla oštra reagovanja. Ovo je namjera vlasti da pod svoje stavi izborni proces te da se na ovaj način “privatizuje” izborna volja građana.
Potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak izjavio je “da sada kad je došlo vrijeme za poštene izbore, za skenere i otisak prsta, za uvođenje reda u biračke odbore, Dodik se sjetio da pravi svoju izbornu komisiju, kako bi on lično donosio odluku o tome ko je pobijedio, a ko izgubio”
“Ovo je najava da SNSD želi potpunu kontrolu, kako bi izbore sveo na demokratski nivo Sjeverne Koreje ili najkorumpiranijih afričkih zemalja. To neće proći, jer je dosta bilo mešetarenja, pljačke i otimanja budućnosti sledećim generacijama. Narod više neće Dodikov SNSD, vidjeli smo na poslednjim izborima i to se ne može silom zaustaviti. Nisu uspjeli ni mnogo veći diktatori, pa neće ni on”, naglašava Crnadak.Obezbjeđivanje fer i poštenih izbora, koje niko ne može kontrolisati, su, smatra Crnadak, najveći patriotski čin i svako ko voli svoj narod i Republiku Srpsku, ko je istinska alternativa režimu, treba da ustane protiv današnje najave SNSD koalicije” napisao je na Fb Crnadak.
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić u svojoj reakciji rekla je da je jasno je kao dan kome smetaju skeneri, fer i pošteni izbori i veća kontrola izbornog procesa
„Po njima bi izgleda najbolje bilo da ne provode izbore uopšte, da samo upišu ko će koliko osvojiti, što rade u velikoj mjeri i kada izbore provodi CIК uz ovakav postojeći izborni zakon. Naravno da nećemo prihvatiti ovo rješenje, vjerovati privatizovanim Dodikovim institucijama da će provesti fer i poštene izbore je kao vjerovati u Djeda mraza, a istini za volju, ni CIК se nije proslavio sa postojećim Izbornim zakonom. Očigledno SNSD unaprijed želi da se opere za njegovo neusvajanje navodnom i lažnom pričom o vraćanju nadležnosti republičke komisije za izbor lokalnih i republičkih institucija. Hoće li vratiti ovu nadležnost kao što su vratili i Agenciju za lijekove, Vojsku, Upravu za indirektno, itd?!“ rekla je Jelena Trivić.
Nebojša Vukanović, predsjednik Pokreta za pravdu i red, u svom je komentaru danas rekao da se “Dodik očigledno plaši uvođenja novih tehnologija “koja bi spriječila njegovu izboru krađu”.
“Ova najava je vrsta ustavnog puča. Ako on hoće da raspiše izbore, onda ko nas sprečava da raspišemo svoja izborna pravila. Ako on to uradi i oduzme ingerencije CIK BiH samo zato što se boji da će skeneri spriječiti krađu, pa onda svaki čovjek može izvršiti puč i sprovoditi samostalne izbore. Ovo su mafijaški poslovi u kojima mi ne želimo da učestvujemo i Dodikova predstava”, rekao je Vukanović na današnjoj pres konfereciji.
Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke, izjavio je da je za novi izborni zakon za izbore u Republici Srpskoj DA, ali da nije za kontrolisane izbore u bilo čijoj organizaciji.
“Ako se izbori kradu, svejedno je odakle se i s kim se kradu, a smatram da je cilj predlagača zakona da se izborna krađa centralizuje u zgradi SNSD-a pod izgovorom organizacije fer izbora u Republici Srpskoj.Nama trebaju fer i pošteni izbori sa svih nivoa, i nećemo praviti nikakve kompromise oko toga. Podržaćemo svaki demokratski donesen izborni zakon koji će odmah od narednih lokalnih izbora omogućiti zaštitu svakog glasa i spriječiti izbornu korupciju koja je temelj svake druge korupcije u društvu” rekao je Miličević
„Takav zakon mora podrazumijevati skenere na svakom biračkom mjestu, biometrijsku kontrolu otiska prsta za svakog birača, video nadzor na svakom biračkom mjestu, povećati cenzus na 5%, uvesti dvokružni izborni sistem za inokosne funkcije, te uvesti obavezno ljekarsko uvjerenje o psihofizičkoj sposobnosti i zdravlju za svakog kandidata na izborima“, obrazložio je Miličević.
Politička analitičarka Tanja Topić kaže za BUKU da ovaj zakon nije moguć niti može biti provodiv.
“Ovu inicijativu smo prvi put vidjeli nakon prošlih opstih izbora, kada je bilo “zaprijećeno” Centralnoj izbornoj komisiji da proglasi pobjedu jednog predsjedničkog kandidata, sada ta prijetnja dobija malo veću konkretizaciju zbog najave nametanja izbornog zakona u dijelu koji bi trebalo da osigura integritet izbornog procesa” ističe naša sagovornica.
Ona kaže da ovo zapravo demistifikuje nekoliko ključnih spinova i manipulacija u BiH, sve su u osnovi cinične.
“Jedna je tobože zamjerka CIK-u da je političko tijelo, tačno je kao i to da političarima kad imaju svoje članove CIK-a to savršeno odgovara, kad nisu pod njihovom direktnom kontrolom onda su najveći remetilački faktor izbornog procesa. Druga obmana je stalno isticanje odbrane ustavnog poretka od strane političke opcije koja čini sve da taj poredak uruši. Logička disproporcija – ne štitite i branite poredak države iz koje decenijama izlazite, crpite novac, moć i pozicije a obesmišljavate je na svakom koraku” naglašava Topić
Ona dodaje da je slijedeći spin taj mehanizam, ako ona navodi, “ucjenjivanja i prijetnji koji se uvijek iznova podiže na najviši nivo”
“Sad je ofanziva pojacana kako bi se izdejstvovalo da strane sudije odu iz Ustavnog suda, da se na tezi o nepostojanju sudija iz RS u Ustavnom sudu BiH dokaže vjekovna ugroženost Srba u BiH, o svjetskoj uroti oličenoj u “fašističkom” visokom predstavniku, dok u isto vrijeme sjedite sa neofašistima iz Alternative za Njemačku i odlučujete o političkoj sudbini drčave” kaže naša sagovornica.
Ona smatra da će se na tragu dosadašnjeg stava međunarodne zajednice da su ovakve tendencije o mirnom razlazu ili pravnoj secesiji ” pucanj u prazno” nastaviti donositi svi ovi zakoni koji u praksi to verifikuju.
“Za to vrijeme predstavnici medjunarodne zajednice će izražavati duboku zabrinutost, ispod radara i stalnih tenzija zavrsavaće se prljave rabote, mi tonuti u siromaštvo i napuštati ovo “blagostanje” ili i dalje ispranih mozgova vjerovati u ono što nam političari govore. Postavlja se logično pitanje, ako ističete da ste demokrata, da se zalažete za pravnu državu, zašto vam smeta uvodjenje reda u izborni proces za kojeg i ptice pjevaju da je korumpiran i kontaminiran” zaključuje Topić.
Zanimljivo je da je Dodikov politički partner, predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović uvjeren kako s koalicionim partnerima u državnoj vlasti do kraja januara može postići dogovor o cjelokupnim izmjenama izbornog zakona BiH pa smatra da nema potrebe za intervencijom Kristijana Šmita.
On je za Večernji list BiH ustvrdio da postoji spremnost parlamentarne većine da pripremi novi izborni zakon te da ga do kraja januara pošalje u parlamentarnu proceduru.
“Imamo jasnu većinu u oba doma (parlamenta BiH). Idemo na tome raditi intenzivno i mislim da ćemo do kraja januara sve završiti”, izjavio je Čović pojašnjavajući kako je ključ u dogovoru HDZ BiH i Trojke.
Podsjećamo da je Predstavnički dom parlamentarne skupštine BiH u 29.decembra na prijedlog Stranke demokratske akcije usvojio prijedlog tehničkih izmjena izbornog zakona s obrazloženjem kako će se time učvrstiti integritet izbornog procesa.
Izmjene se odnose uglavnom na uvođenje novih tehnologija prilikom glasanja i obrade rezultata, kao i na definisanje uloge Centralne izborne komisije te lokalnih biračkih odbora.
Prijedlog SDA je dobio i podršku stranaka “trojke”, ali protiv su bili parlamentarci iz HDZ BiH i SNSD-a, svako iz svojih razloga.
Izmjene bi morao odobriti i Dom naroda parlamenta BiH, da tamo HDZ BiH i SNSD nemaju tzv. “kontrolne pakete” u klubovima Hrvata odnosno Srba, koji su već izjavili da neće doći do potvrde ovog zakona u Domu naroda.
HDZ BiH želi kompletnu izmjenu Izbornog zakona i za njih su neprihvatljive samo “tehničke izmjene”. Izborni zakon, po njima, treba riješiti osnovni porbolem a to je legitimno predstavljanje naroda, odnosno da se više ne ponovi slučaj “Željko Komšić”.
SNSD i njegovi koalicioni partneri na nivou Republike Srpske idu korak dalje i stavljaju svoj izborni zakon u parlamentarnu proceduru.
Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” i bivši član Centralne izborne komisije BiH u izjavi za BUKU kaže da Republika Srpska ima izborni zakon koji je usvojila 2002.godine, da je Republika Srpska birala i Republičku izbornu komisiju koja broji sedam članova i tu su predviđene neke nadležnosti RIK-a.
“Međutim, ono što treba naglasiti jeste da nadležnosti entitetskih izbornih komisija određuje Centralna izborna komisija i ona njih može ovlastiti da određene radnje u izbornom procesu one obave samostalno, uz saglasnost CIK-a. Ovdje se ne radi o vraćanju nadležnosti Republici Srpskoj jer aneksom 3 Opšteg okvirnog sporazuma za BiH je predviđeno posebno poglavlje oko izbora i tada je jasno naglašeno da će izbore poslije rata sprovoditi OSCE, da će formirati privremenu izbornu komisiju, da će se izbori provoditi po privremenim izbornim pravilima sve dok se ne donese izborni zakon BiH a koji je donešen 2001. godine. Ne vidim razloga zašto se ovo radi jer je ovo protivno i Aneksu 3 koji jasno definiše koje će biti nadležnosti privremene izborne komisije a izborni zakon je jasno utvrdio da CIK donosi odluku o održavanju izbora kako opštih tako i lokalnih koji se održavaju u izbornoj godini svake prve nedjelje u mjesecu oktobru a da može povjeriti, kao što opštinske izborne komisije imaju određene nadležnosti u provođenju izbornog procesa, enitetskim izbornim komisijama. Znači vi možete tu nadležnost predvidjeti ali ako nije usaglašena sa izbornim zakonom BiH, taj zakon neće vrijediti, to je moje stajalište” rekao je za BUKU Šehić