Dok se nasilni sukobi intenziviraju u južnoj sirijskoj pokrajini Sweida, ime šeika Hikmata al-Hijrija, duhovnog vođe druske zajednice, ponovno je došlo u prvi plan.
Vođa Druza ostaje jedna od najutjecajnijih osoba koje oblikuju turbulentni politički i društveni krajolik pokrajine, posebno usred dugogodišnjih napetosti s režimskim snagama i lokalnim oružanim grupama.
Hijri, istaknuti vjerski i društveni autoritet među sirijskim Druzima, rođen je u Venezueli 1965. godine, gdje mu je u to vrijeme radio otac. Kasnije se vratio u Siriju, završio školovanje u Sweidi i diplomirao pravo na Univerzitetu u Damasku 1990. godine.
Nakon 1993. godine, Hijri se vratio u Venezuelu zbog posla prije nego što se 1998. vratio u Sweidu i nastanio u Qanawatu, sjedištu druskog duhovnog predsjedništva, svom rodnom gradu na sjeveroistoku Sweide.
Ubrzo je preuzeo Duhovno vodstvo, glavnog Šeika Razuma, 2012. godine, nakon misteriozne smrti svog brata, Šeika Ahmada al-Hijrija, u saobraćajnoj nesreći. U to vrijeme, prstom se upirao u Assadov režim, optužen za orkestriranje njegovog atentata.
Otkad je preuzeo ulogu duhovnog vođe, Hijrijev politički stav je fluktuirao.
U ranim godinama sirijskog ustanka, održavao je relativno neutralan stav, unatoč poznatoj bliskosti s predsjednikom Basharom al-Assadom. Međutim, prekretnica se dogodila 2013. godine kada se pojavio uz Assada na sprovodu svog brata, održavši kontroverzni govor: “Ovaj događaj se pretvorio u radost. Ti si nada – Bashar nada, Bashar nacija, Bashar panarabizma i Arapa”.
U sljedećim godinama, Hijri je izrazio nedvosmislenu podršku Assadu. Poticao je drusku mladež da se pridruži sirijskoj vojsci i, 2015. godine, javno je pozvao režim da naoruža stanovnike Sweide kako bi se odbranili od militanata.
Iste godine zahtijevao je raspuštanje antirežimskog pokreta Ljudi dostojanstva, kojeg je predvodio pokojni šeik Wahid al-Balous.
Godine 2017., delegacija iračke milicije Harakat al-Nujaba posjetila je Hijrija, dodijelivši mu takozvani “Islamski štit otpora” – potez koji je dodatno potaknuo kontroverze oko njegovog saveza s frakcijama koje podržava Iran u Siriji.
Unatoč godinama saveza – ili barem šutnje – prema Damasku, 2021. označila je jasan prekid.
Početkom 2020. godine, Hijri je počeo zauzimati drugačiji stav, izdajući izjavu u kojoj poziva na “plan ekonomskog spašavanja kako bi se obuzdala korupcija”. Njegove su primjedbe došle usred vala javnih demonstracija u pokrajini zbog pogoršanja životnih i ekonomskih uvjeta.
Unatoč tome, čini se da šef Vojne sigurnosti u južnoj Siriji, brigadni general Louay al-Ali, nije zaboravio Hijrijev stav, navodno uvrijedivši i šeika i drusku zajednicu tokom telefonskog poziva između njih dvojice.
Incident je izazvao velike demonstracije širom pokrajine i označio značajnu promjenu u Hijrijevom stavu.
Iako je Assad pokušao obuzdati posljedice izravnim telefonskim pozivom, napetosti su nastavile eskalirati.
Tokom 2022. godine Hijri je otvoreno pozvao na smjenu Sweidinih sigurnosnih šefova i proglasio “opću mobilizaciju” protiv režimskih snaga i povezanih milicija.
Nakon pada Assadovog režima u decembru 2024. godine i uspona prijelaznog predsjednika Ahmada al-Sharaa, Hijri je u početku izrazio spremnost na saradnju s novim vlastima, posebno u upravljanju Sweidinom osjetljivom zadaćom dok se ne formira nacionalna vojska. Priznao je određeni stepen usklađenosti s prijelaznim političkim vodstvom.
Međutim, do marta 2025. godine, Hijri dramatično je promijenio ton. Osudio je prijelaznu vladu kao “ekstremističku i međunarodno traženu” te je u potpunosti odbacio privremenu ustavnu deklaraciju. Umjesto toga, pozvao je na participativni demokratski sistem.
U zapanjujućem odstupanju od svoje ranije retorike, Hijri je zahtijevao međunarodnu zaštitu za Sweidu, insistirao na tome da lokalne frakcije ostanu naoružane i rekao je za The Washington Post da “Izrael nije neprijatelj” – zapanjujuća izjava vjerske osobe koja je nekoć bila povezana s Osovinom otpora.
Posljednjih dana izbili su nasilni sukobi između naoružanih druskih grupa i beduinskih frakcija u Sweidi zbog recipročnih zapljena vozila, što je rezultiralo s više od 30 smrtnih slučajeva i 100 ozljeda, prema službenim izvješćima.
Usred previranja, u utorak ujutro objavljena je izjava u Hijrijevo ime u kojoj se pozdravlja intervencija sirijske vlade u Sweidi. No, do poslijepodneva, šeik se odrekao izjave, nazvavši je “ponižavajućom deklaracijom koja nam je nametnuta” i optužio vlasti za “kršenje obećanja” i “neselektivno granatiranje civila”.
Do srijede navečer, Hijri odlučno je odbacio vladin najavljeni sporazum o prekidu vatre, izjavivši da je borba protiv onoga što je opisao kao “naoružane bande” daleko od završetka. Tvrdio je da je odbrana zemlje moralna i nacionalna dužnost koja može neće se pregovarati.
Njegove su izjave bile u oštroj suprotnosti s paralelnom izjavom koju je izdao šeik Yousef Jarbou, još jedan visoki vođa Druza, koji je potvrdio postizanje sporazuma o prekidu vatre s Damaskom. Kontrastne poruke naglašavaju produbljivanje podjela unutar vodstva Druza, piše klix.ba.