Za 10 godina broj onih koju kupuju preko interneta povećao se za više od 40 procenata i po zvaničnoj statistici više od pola stanovništva upražnjava online trgovinu.
“Ukoliko posmatramo desetogodišnji period, udio populacije (16-74 godine) koji je kupovao preko interneta je u 2015. godini bio 11,8%, dok je u 2024. godini porastao na 53,1%”, objavio je Republički zavod za statistiku RS u autorskoj analizi.
Procjene govore da je 2017. godine onlajn trgovina činila tek jednu desetinu ukupne prodaje širom svijeta, dok se očekuje da će 2025. taj udio narasti na 27 odsto.
“U Republici Srpskoj, preko 90% stanovništva starosti 16-74 godine izjavilo je da pripada internet populaciji. Nešto više od polovine internet populacije, 53,1% su e-kupci roba i usluga”, navode statističari.
Ko je prosječan e-kupac?
Prosječan e-kupac u Republici Srpskoj u 2024. godini stanovnik je grada (58,6%), visokoobrazovan (68,2%), pripada starosnoj grupi 25-34 godine (75%) i član je domaćinstva koje ostvaruje neto mjesečni prihod preko 2.500 KM (68,2%).
Očekuvano u RS se pretežno naručuju i kupuju odjeća, obuća, torbe, nakit (66,8%), potom namještaj, oprema za kuću ili proizvodi za baštu (41,9%) i sportska oprema (22,9%). U 40% slučajeva kupuje se internet ili plaća pretplata na mobilnu telefoniju putem veb aplikacije ili stranice. Za rezervacije usluga smještaja u hotelima ili turističkim agencijama gotovo petina (18%) korisnika e-trgovine bira onlajn komunikaciju.
“Podaci o e-trgovini ukazuju na postepene promjene u navikama potrošača. Ukoliko posmatramo desetogodišnji period, udio populacije koji je kupovao preko interneta je u 2015. godini bio 11,8%, dok je u 2024. godini porastao na 53,1%. Osim toga, onlajn kupovina postaje u značajnijoj mjeri zastupljena kod nekih vrsta roba i usluga, kao što su odjeća, obuća, sportska oprema i slično, te kod određenih kategorija stanovništva, poput studenata i zaposlenih”, piše u analizi Zavoda za statistiku.
Interesantno je i možda neočekovano da skoro 30 odsto kupaca roba i usluga putem interneta pripada penzionerskoj populaciji.
“Posljednjih godina smo svjedoci velike ekspanzije onlajn trgovine koja je zahvatila svaki segment potrošačkog društva. Ljudi sve više kupuju, a onlajn trgovina je kupovanje učinila još jednostavnijim, pristupačnijim, ali i opasnijim, jer sve je više kupovanja stvari koje nam suštinski ne trebaju, pa u krajnjem slučaju i kompulsivne kupovine. Onlajn kupovina predstavlja olakšicu koju nam je omogućio tehnološki razvoj i štedi vrijeme i energiju, ali ako se ne koristi na pravi način vrlo lako može postati zamka za prekomjerno i impulsivno trošenje novca, a i tog istog vremena i energije kojih smo prvobitno željeli da uštedimo”, objašnjava Jelena Nezirović, diplomirani psiholog.
Veliku pažnju u posljednje vrijeme izaziva i kineska onlajn prodavnica „Temu“.
“Koliko god da smo se opirali da ovakve aplikacije instaliramo, one su toliko personalizovane da će u jednom trenutku sigurno da „ubodu” baš taj proizvod koji se toliko uklapa u našu sliku, koji je toliko povoljan ili, možda najviše, onaj proizvod za koji nas veže određena emocija”, zaključuje Nezirovićeva.