KO JE KRIV: Cijene hrane svuda u svijetu u padu, ali ne i kod nas!

Cijene namirnica u svijetu posljednjih sedmica osjetno
padaju, ali ne i u BiH.

Pri tom mi smo uz nedavno objavljeni podatak Eurostata,
odmah nakon Albanije, druga najsiromašnija država Evrope, dok nam je i zvanično
godišnja inflacije nam je najveća u regionu.

Primjerice građani
Njemačke za 18 maraka u ovom trenutku mogu da kupe ono što mi plaćamo 28
maraka, iako njihova prosječna plata iznosi oko 3,5 hiljade eura, a kod nas malo
više od 500 eura.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Zbog čega je situacija u bosni I Hercegovini drugačija nego
u ostalim zemljama, odnnosno zašto i kod nas cijene ne idu ka dole, kada je
ovih dana zabilježena i najniža cijena nafte u zadnjih pola godine, pitali smo ekonomistu Admira Čavalića.

Kaže nam da izostanak tržišne reakcije i uopšteno poremećen
odnos ponude i potražnje uvijek upućuje na jedno – nedostatak konkurencije.
Upravo navedeno je problem Bosne i Hercegovine.

“Aktuelna kriza je razotkrila isti tj. da u komparaciji sa
zemljama regiona, u Bosni i Hercegovini nedostaje više konkurencije na tržištu.
U određenim oblastima, poput trgovine naftom i naftnim derivatima, je čak i
teško govoriti o “tržištu” jer uglavnom uslove poslovanja, i
posljedično cijene, diktira nekoliko krupnih igrača. Slično je i u drugim
oblastima poslovanja, a što objašnjava spore reakcije na pad cijena na
globalnom tržištu. Država je odgovorna što kroz vlastito djelovanje, kao i
nedostatak tržišnih reformi, čuva monopolističku konkurenciju”, istakao je
Čavalić, a na našu konstataciju da je po ko zna koji put država zakazala ne
učinivši ništa kako bi zaštitila svoje građane , kaže: “Da, država štiti
monopoliste na tržištu, što dovodi do ovog stanja”.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

RAST CIJENA 15,8 POSTO

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, na godišnjoj
razini zabilježen je prosječan rast cijena od 15,8 posto.

Prosječni rast cijena u julu zabilježen je u odjeljcima
hrane i bezalkoholnih napitaka za 23,4 posto, alkoholnih pića i
duhana za 2,1 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 14,1
posto
, namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće za 9,1
posto
 i zdravstva za 1,4 posto.

Prevoz je poskupio za 34,5 posto, komunikacije za 0,8 posto,
rekreacija i kultura za 8,1 posto, obrazovanje za 0,8 posto, restorani i hoteli
za 9,8 posto te ostala dobra i usluge za 5,6 posto.

Prosječni pad cijena zabilježen je jedino u odjeljku odjeće
i obuće za 5,9 posto.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije