Tema NATO aktivnosti podrške Ukrajini NSATU već je nedjeljama jedna od glavnih tema hrvatskih medija i predmet rasprava Banskih dvora i Pantovčaka, nakon što je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović dao dozvolu za sve inostrane misije hrvatskih vojnika osim za tu.
Milanović tvrdi da se time Hrvatska direktno uvlači u sukob s Rusijom, iako Zagreb od početka sukoba izdašno pomaže Ukrajini na druge načine.
Premijer Andrej Plenković, pak, optužuje Milanovića da je proruski nastrojen, a opoziciju ne želi podržati NSATU iz “kaprica” jer je to vladin prijedlog.
Sukob se dodatno razmahao nakon što je potvrđeno da će zvaničnici za vezu NATO biti fizički u Ukrajini, iako među njima sigurno neće biti hrvatski.
Nakon Milanovićevog odbijanja, za sprovođenje aktivnosti u kojoj bi učestvovala dva hrvatska oficira potrebna je dvotrećinska podrška u Saboru. Vladajuća koalicija u to tijelo je pozvalo zamjenika glavnog sekretara NATO Borisa Rugea.
Ruge bi na odboru za spoljnu politiku trebao poslanicima da razjasni šta je NSATU tačno.
HDZ se nada da će Ruge uvjeriti opoziciju da glasa za hrvatsko učešće u NSATU, ali to se za sada čini malo vjerovatnim. SDP je već najavio da će bojkotovati sjednicu odbora, dok prema pisanju hrvatskih medija na nju stižu poslanici iz klubova Možemo, Most te nezavisna Marija Selak Raspudić, kandidat za predsjednika Hrvatske. Niko od njih, međutim, nije kazao da će Rugeovo svjedočenje uticati na njihovo mišljenje.
Ko je Ruge koji je stigao u Hrvatsku?
Ruge, Nijemac kojeg Plenković zove “drugim čovjekom NATO”, a Milanović “trgovačkim putnikom”, iskusan je diplomata bogate karijere koji je do dolaska na tu funkciju u septembru 2024. bio potpredsjednik Minhenske bezbjednosne konferencije, skupa na kojem se svake godine okupe najviši svjetski zvaničnici.
Na ovogodišnjem izdanju u februaru u bavarsku prijestonicu stigli su potpredsjednik SAD i predsjednički kandidat Kamala Haris, američki državni sekretar Еntoni Blinken, glavni sekretar UN Antonio Guteres, predsjednica Еvropske komisije Ursula vfon der Lejen, izraelski predsjednik Isak Hercog, palestinski premijer Mohamad Štaje, azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev i drugi.
Diplomirani istoričar, Ruge u njemačko ministarstvo spoljnih poslova ulazi 1991. te je zadužen za pitanje Jugoslavije. Nakon godinu dana odlazi u Ujedinjene nacije gdje je bio zadužen za rat u tada već bivšoj Jugoslaviji, posebno za Hrvatsku i BiH.
U svojoj karijeri bio je njemački ambasador u Saudijskoj Arabiji i zamjenik ambasadora u SAD. Tokom NATO agresije na SR Jugoslaviju radio je u sjedištu Alijanse u Briselu, a potom je bio politički savjetnik komandanta KFOR i šef političkog odjeljenja visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (bio u OHR) od 2006. do 2008. godine. Danas je oženjen Sarajkom s kojom ima dvoje djece.
Pobuna protiv Hitlera
Ruge ima zanimljivu porodičnu istoriju. Pradjed mu je bio pruski general u Prvom svjetskom ratu, a potom član nacističke stranke koji je umro taman pred izbijanje Drugog svjetskog rata.
Na sahranu mu je stigao Adolf Hitler kako bi se sastao s njegovim sinom, Fricom-Ditlofom fon der Šilenbergom.
I Rugeov djed bio je član nacističke stranke, do 1940. kad je isključen jer se smatrao nepouzdanim. Fon der Šilenberg postaje kritičan prema Hitleru zbog lošeg iskustva u invaziji na Sovjetski Savez, a 1944. bio je dio njemačkog pokreta otpora koji je proveo jusku urotu, neuspješan pokušaj atentata na njemačkog nacističkog vođu. Obješen je mjesec dana kasnije.
Otac današnjeg zamjenika glavnog sekretara NATO bio je pak slavni njemački novinar Gerd Ruge, osnivač njemačkog ogranka Amnesti Internešnala, prvi novinar koji je dobio vizu da radi u Jugoslaviji 1950. godine i prvi dopisnik nacionalne televizije ARD u Moskvi.
Ruge se u Rusiji sprijateljio sa slavnim spisateljem Borisom Pasternakom, autorom “Doktora Živaga”, po kojem je nazvao svog sina koji u srijedu gostuje u Hrvatskom saboru, prenosi Tportal.