Da biste kreirali kvalitetne zakone potrebno je vrijeme. To
sigurno nije period od godinu. Za nekoliko mjeseci se mogu kreirati kvalitetni
zakoni i usvojiti. Ako još imate gotove zakone, koje je pripremio neko drugi,
onda posla i nemate. Trebate ih samo poslati u parlamentarnu proceduru i
usvojiti.
Odgovornost vlasti u Federaciji BiH nije ni tražena
Otprilike, ovo je sažetak priče o zakonima o sukobu interesa
i zaštiti prijavitelja korupcije u Federaciji BiH. Vlada ovog entiteta je
preuzimanjem mandata početkom maja prošle godine iz parlamentarne procedure
povukla sve zakone koji su do tada pripremljeni i dostavljeni Parlamentu FBiH.
Dva ključna zakona nikada Vlada na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem nije
vratila u parlamentarnu proceduru. Naime, zakoni o sukobu interesa i zaštiti
prijavitelja korupcije su zakoni koji bitni za evropski put Bosne i Hercegovine
i samim time su dio 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. No, ovi
zakoni nisu bitni samo za evropski put BiH, već i za građane.
Usvajanjem ovih zakona u javna preduzeća i javne institucije
bi se, barem donekle, uvelo reda, a podsjetimo, to su institucije koje se
finansiraju iz budžeta kojeg pune građani. Zbog toga je važno da građani imaju
depolitizirane institucije kako bi imali kvalitetnu uslugu, a ne kao što je
slučaj sada da javna preduzeća služe za zapošljavanje političkih kadrova. I
depolitizacija javnih preduzeća je jedan od prioriteta koje BiH mora ispuniti
na putu ka Evropskoj uniji, ali ako se osvrnemo na praksu federalnih vlasti iz
prethodne godine, od toga nema ništa.
Federalna vlast je funkcionisala svakako samo ne po principu
depolitizacije javnih preduzeća. Na rukovodeće pozicije u javna preduzeća su
nezakonito imenovani direktori. Od J.P. Autoceste FBiH, do BH Telecoma. U prvo
imenovana osoba koja je neposredno pred imenovanje bila dio izvršne vlasti, a u
drugo osoba koja je bila savjetnik ministra vanjskih poslova BiH. I jedna i
druga praksa su zabranjene važećim zakonom u Federaciji BiH. Problem je što
aktuelni Zakon o sukobu interesa u FBiH nema ko da provodi, jer posljednjih 11
godina nije imenovana komisija za odlučivanje o sukobu interesa, pa samim time
nema ko ni da konstatuje da se desilo kršenje zakona.
Upravo zbog toga je bilo važno da se odmah na početku rada
Vlade FBiH usvoje pomenuti zakoni, jer su usklađeni s evropskim standardima i
podrazumijevali su osnivanje komisije nadležene za odlučivanje o sukobu
interesa. Da je to urađeno, nezakonita imenovanja ne bi prolazila nekažnjeno.
Ivana Korajlić, direktorica Transparency International BiH,
kaže da je sve vrijeme u procesu ispunjavanja prioriteta Evropske komisije
fokus svih aktera bio na nivou Bosne i Hercegovine.
“Fokus je bio samo na onim zakonima koji se usvajaju na
nivou Bosne i Hercegovine, dok je Federacija BiH ostala u situaciji da nema
usvojene važne zakone poput zakona o zaštiti prijavitelja korupcije i zakona o
sukobu interesa. Odgovornost vlasti u Federaciji BiH u tom procesu nije ni
tražena, osim onoga što nevladin sektor uporno podsjeća da ovi zakoni
nedostaju. Transparency International je nekoliko inicijativa upućivao i Vladi
i Parlamentu, da se predmetni zakoni vrate u proceduru i da budu što prije usvojeni.
Međutim, ili smo ostajali bez adekvatnih odgovora, ili smo bili obaviješteni da
se tekstovi ovih zakona dorađuju, te da će biti upućeni ponovo u proceduru”,
govori za Buku Korajlić.
Sjedište mijenja gledište
Mirsad Zaimović, šef Kluba zastupnika SDA u Parlamentu FBiH,
kaže da je trojka (SDP, Naša stranka i NiP) koja je sada na vlasti, u prošlom
sazivu insistirala na poštivanju zakona. Sada su, primjećuje, odustali od onoga
za šta su se zalagali.
“Na zakonu o sukobu interesa je baš insistirao delegat SDP-a
Irfan Čengić, a mislim da je njegov supotpisnik bio i Elmedin Konaković, koji
je tada bio delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH. Ali, kada razgovaram s
njima, ovako u backstageu, pa ih pitam znate li šta ste govorili prošli
put, oni kažu da “sjedište mijenja gledište”. Mnogi od njih brišu statuse koje
su ranije objavljivali na društvenim mrežama, zbog toga što sada rade puno gore
stvari od onoga na što su skretali pažnju”, ističe za Buku Zaimović.
Napominje kako do sada aktivno nije radila ni izvršna ni
zakonodavna vlast u Federaciji BiH.
“Ovaj saziv parlamenta funkcioniše godinu i po. Mi smo imali
11 sjednica, a trebali smo imati 18 sjednica minimalno u skladu s poslovnikom.
Imali smo zahtjeve i za vanredne i tematske sjednice, razne bitne teme, ali
rukovodstvo Parlamenta se oglušilo o takve zahtjeve. Suština cijele priče je u
ovome što se desilo u utorak, a to je imenovanje Marina Vukoje za sudiju
Ustavnog suda BiH. Ja tvrdim da cijelu dinamiku rada i Vlade i Parlamenta
diktira HDZ BiH. Svjedoci ste da već u dva navrata insistiramo da se usvoji
zakon o južnoj interkonekciji, koji je usvojen u dva čitanja u Predstavničkom
domu i jednom čitanju u Domu naroda, uz amandmane HDZ-a, SDP-a. Opet se sada
vraća u proceduru isti zakon, zbog ultimatuma HDZ-a”, govori Zaimović.
On smatra da usvajanje zakona o sukobu interesa usklađenog s
evropskim standardima ne odgovara vladajućoj većini u FBiH, te navodi da su to
pokazala i imenovanja koja su se desila u javnim preduzećima.
“Suština je da zakon o sukobu interesa ne odgovara cijeloj
vladajućoj većini u Federaciji BiH. Ali, prije svega, razlog zbog čega mi nismo
imali nijedan ozbiljan zakon je taj da je HDZ diktirao tempo rada i Vlade i
Parlamenta. Sada je pitanje da li će nakon imenovanja Vukoje, trojka uspjeti da
zakon o sukobu interesa i zaštiti prijavitelja korupcije stavi na dnevni red,
jer to su evropski zakoni. Pitanje je da li ćemo imati još neki uslov HDZ-a, da
li je dovoljno imenovanje bivše HDZ-ove ministrice Jelke Milićević za zamjenicu
direktora Agencije za bankarstvo FBiH, da bi ove vrlo bitne tačke došle na
dnevni red. Evropska komisija ima 14 zahtjeva, pitanje je koliko ih ima HDZ, i
nakon ova dva, pitanje je koliko ih još čeka na red da bi došli do ozbiljnih tema”,
naglašava Zaimović.
Kvalitetni zakoni su u ladici, hoće li biti oslabljeni?
Korajlić konstatuje kako je izuzetno važno obratiti pažnju u
kakvoj formi će pomenuti zakoni biti upućeni u proceduru, ako i budu
upućeni.
“Zakoni koji su povučeni iz procedure ocijenjeni su
pozitivno od svih međunarodnih aktera i ispunjavali su relevantne standarde u
ovim oblastima, i bojazan je upravo zbog velikog broja funkcionera u Federaciji
koji se već sada nalaze u sukobu interesa.
Dakle, bojazan je da će napori ići u smjeru da se oslabe prvobitno
predložene odredbe, posebno kada govorimo o nespojivostima, kada govorimo o
sukobu interesa u odnosu na bliske srodnike i privatne kompanije koje posluju s
državom. Upravo zbog toga postoji bojazan da će se ići na slabljenje mehanizama
koji su bili prvobitno predloženi. Ono što će biti jako važno jeste koji će
nivo nezavisnosti biti osiguran za tijelo koje će da primjenjuje sam zakon.
Svakako da je simptomatično da ovoliko dugo traje ovaj proces i da mi više od
deset godina nemamo primjenu Zakona o sukobu interesa, a s druge strane svi
nivoi vlasti su usvojili zakon o zaštiti prijavitelja korupcije osim
Federacije, a da nemamo adekvatan pritisak na vlasti u Federaciji da se ove
reforme provedu”, jasna je Korajlić.