Na listi za predsjednika/potpredsjednika Republike Srpske za
predstojeće oktobarske izbore našao se 31 kandidat, što je drugi rekord kada su
u pitanju izbori za ove funkcije. Prije četiri godine, broj kandidata je bio 37, a čak njih 21 su se tada predstavili kao nezavisni.
Ove godine, situacija je slična, pa uz dobro poznata imena
na domaćoj političkoj sceni poput Milorada Dodik, predsjednika SNSD-a, i Jelene
Trivić (PDP), još 12 imena dolazi iz stranaka poput DNS-a, SPS-a, Pokreta Država,
dok se 17 kandidata izjasnilo kao
nezavisno.
Više je različitih aspekata kojima možemo objasniti ovoliki broj kandidata za mjesto predsjednika
Republike Srpske u posljednja dva izborna procesa, kaže za BUKU politički
analitičar Mladen Bubonjić. Tu je prije svega društvena atmosfera koja je
stvorena, a to je da bez politike nema života, da je ona neophodna kako bi se
obezbijedila egzinstencija.
Pored dobro poznatih kandidata iz redova vlasti i opozicije,
dodaje, tu je i poneki idealista, koji misli da može ponuditi neke nove ideje u
političkom i društvenom životu, ali i tzv. ubačeni elementi, prije svega od
strane vlasti, koji su naizgled bliži
opoziciji, a zapravo im je jedini cilj da odvuku glasove nekim ozbiljnijim
kandidatima iz redova opozicije.
“Naravno, nisu svi kandidati fiktivni, ali jesu fiktivni po
uticaju u društveno-političkom životu, a služe na kraju samo za trgovinu
biračkim odborima i sličnim aspektima kojima obiluje politički život kod nas”,
pojašnjava Bubonjić.
Na pitanje očekuje li nas u oktobru neizvjesna trka za
fotelju Željke Cvijanović ili je već sve jasno, naš sagovornik kaže da je
mišljenja da opozicija nije kadra da motiviše ljude sa novim idejama, a da
vlast upravo računa na demotivisanost i na svoje stalno glasačko tijelo, te da
se samim tim izborni ishod neće puno razlikovati u odnosu na prethodne izbore.
“Problem može nastati kada je riječ o izbornim apstinentima, koje opozicija već
godinama ne može da motiviše, ali ni njihova izlaznost uopšte nije garant da bi
oni glasali za opoziciju. Ali ako uzmemo dosadašnji statistički prosjek, on ne
odstupa puno kada je riječ o broju glasova, konkretno kada je u pitanju SNSD i vladajuća
struktura. Možda se samo povećava, kako se povećava broj članstva koji imaju, s
jedne strane, a s druge strane vladajući SNSD je, prije svih, stvorio takvu
društvenu atmosferu da je ljudima omrznuo politiku, što je veliki adut u
njihovim rukama. Dok god se stvara atmosfera apatije, besciljnosti,
besperspektivnosti, a istovremeno obesmišljava, ne samo politički, što radi
vladajuća struktura, oni mogu da računaju na pobjedu. A opozicija, koja je
jalovija iz godine u godinu, koja zna šta neće, ali ne zna šta hoće, i kojima
je postalo važno samo da Dodik nije na vlasti, ne može učiniti ništa. Sa tim se
ne dobijaju izbori, sa tim se ne rukovodi ni mjesnom zajednicom, a posebno ne predsjedničkim
izborima”, zaključuje Bubonjić.
Analiza dosadašnjih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj,
koju je uradila Metrics, agencija za konsalting iz Banjaluke, pokazala je da su
prvi predsjednički izbori u Republici Srpskoj bili ujedno i najmanje
neizvjesni, barem kada se posmatra sa vremenske distance od 26 godina. Na
njima, Biljana Plavšić je osvojila 59,2% glasova, naspram Živka Radišića,
drugoplasiranog kandidata sa osvojenih 15,6% glasova. Najneizvjesniji izbori,
kada je riječ o razlici između dva kandidata sa najvećim brojem glasova, održani
su 2014. godine, kada je Milorad Dodik osvojio drugi predsjednički mandat protiv
Ognjena Tadića sa razlikom od samo 1,1 procentni poen.
Na posljednjim izborima
2018. godine, Željka Cvijanović zabilježila je rezultat od 47,04% osvojenih glasova,
pri čemu je bilo nešto ispod 700.000 važećih glasova.
Kada je riječ o izlaznosti, najveća je zabilježena na
prvim izborima, po okončanju rata u BiH, kada je bilo čak 1.075.581 važećih
glasova na izborima na kojima je pobijedila Biljana Plavšić. Najmanja izlaznost
zabilježena je na prijevremenim izborima 2007. godine, održanim nakon iznenadne
smrti tadašnjeg predsjednika dr Milana Jelića. Izbrojano je 411.023 važećih
listića, a sa pobjedom Rajka Kuzmanovića, SNSD je zadržao mjesto predsjednika
Republike Srpske.