Na listi za predsjednika/potpredsjednika Republike Srpske za predstojeće oktobarske izbore našao se 31 kandidat, što je drugi rekord kada su u pitanju izbori za ove funkcije. Prije četiri godine, broj kandidata je bio 37, a čak njih 21 su se tada predstavili kao nezavisni.
Ove godine, situacija je slična, pa uz dobro poznata imena na domaćoj političkoj sceni poput Milorada Dodik, predsjednika SNSD-a, i Jelene Trivić (PDP), još 12 imena dolazi iz stranaka poput DNS-a, SPS-a, Pokreta Država, dok se 17 kandidata izjasnilo kao nezavisno.
Više je različitih aspekata kojima možemo objasniti ovoliki broj kandidata za mjesto predsjednika Republike Srpske u posljednja dva izborna procesa, kaže za BUKU politički analitičar Mladen Bubonjić. Tu je prije svega društvena atmosfera koja je stvorena, a to je da bez politike nema života, da je ona neophodna kako bi se obezbijedila egzinstencija.
Pored dobro poznatih kandidata iz redova vlasti i opozicije, dodaje, tu je i poneki idealista, koji misli da može ponuditi neke nove ideje u političkom i društvenom životu, ali i tzv. ubačeni elementi, prije svega od strane vlasti, koji su naizgled bliži opoziciji, a zapravo im je jedini cilj da odvuku glasove nekim ozbiljnijim kandidatima iz redova opozicije.
“Naravno, nisu svi kandidati fiktivni, ali jesu fiktivni po uticaju u društveno-političkom životu, a služe na kraju samo za trgovinu biračkim odborima i sličnim aspektima kojima obiluje politički život kod nas”, pojašnjava Bubonjić.
Na pitanje očekuje li nas u oktobru neizvjesna trka za fotelju Željke Cvijanović ili je već sve jasno, naš sagovornik kaže da je mišljenja da opozicija nije kadra da motiviše ljude sa novim idejama, a da vlast upravo računa na demotivisanost i na svoje stalno glasačko tijelo, te da se samim tim izborni ishod neće puno razlikovati u odnosu na prethodne izbore.
“Problem može nastati kada je riječ o izbornim apstinentima, koje opozicija već godinama ne može da motiviše, ali ni njihova izlaznost uopšte nije garant da bi oni glasali za opoziciju. Ali ako uzmemo dosadašnji statistički prosjek, on ne odstupa puno kada je riječ o broju glasova, konkretno kada je u pitanju SNSD i vladajuća struktura. Možda se samo povećava, kako se povećava broj članstva koji imaju, s jedne strane, a s druge strane vladajući SNSD je, prije svih, stvorio takvu društvenu atmosferu da je ljudima omrznuo politiku, što je veliki adut u njihovim rukama. Dok god se stvara atmosfera apatije, besciljnosti, besperspektivnosti, a istovremeno obesmišljava, ne samo politički, što radi vladajuća struktura, oni mogu da računaju na pobjedu. A opozicija, koja je jalovija iz godine u godinu, koja zna šta neće, ali ne zna šta hoće, i kojima je postalo važno samo da Dodik nije na vlasti, ne može učiniti ništa. Sa tim se ne dobijaju izbori, sa tim se ne rukovodi ni mjesnom zajednicom, a posebno ne predsjedničkim izborima”, zaključuje Bubonjić.
Analiza dosadašnjih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj, koju je uradila Metrics, agencija za konsalting iz Banjaluke, pokazala je da su prvi predsjednički izbori u Republici Srpskoj bili ujedno i najmanje neizvjesni, barem kada se posmatra sa vremenske distance od 26 godina. Na njima, Biljana Plavšić je osvojila 59,2% glasova, naspram Živka Radišića, drugoplasiranog kandidata sa osvojenih 15,6% glasova. Najneizvjesniji izbori, kada je riječ o razlici između dva kandidata sa najvećim brojem glasova, održani su 2014. godine, kada je Milorad Dodik osvojio drugi predsjednički mandat protiv Ognjena Tadića sa razlikom od samo 1,1 procentni poen.
Na posljednjim izborima 2018. godine, Željka Cvijanović zabilježila je rezultat od 47,04% osvojenih glasova, pri čemu je bilo nešto ispod 700.000 važećih glasova.
Kada je riječ o izlaznosti, najveća je zabilježena na prvim izborima, po okončanju rata u BiH, kada je bilo čak 1.075.581 važećih glasova na izborima na kojima je pobijedila Biljana Plavšić. Najmanja izlaznost zabilježena je na prijevremenim izborima 2007. godine, održanim nakon iznenadne smrti tadašnjeg predsjednika dr Milana Jelića. Izbrojano je 411.023 važećih listića, a sa pobjedom Rajka Kuzmanovića, SNSD je zadržao mjesto predsjednika Republike Srpske.
