Ilustracija
Klub delegata Bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne
skupštine BiH proglasio je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o
izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, sa predlogom usvajanja po
hitnom postupku na sjednici Doma naroda održanoj 27. aprila, štetnim po
vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Kako se navodi u
obrazloženju, četiri delegata hrvatskog naroda u Domu naroda, dana 22.
aprila 2022. godine, uputili su na razmatranje i usvajanje u Domu naroda
Parlamentarne skupštine BiH Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
Izbornog zakona BiH, te na osnovu člana 124. Poslovnika o radu Doma
naroda zatražili da se ovaj prijedlog razmatra po hitnom zakonodavnom
postupku.
– Priedloženi Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona koji su
predložila četiri delegata hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne
skupštine BiH za razmatranje po hitnom postupku za nas je neprihvatljiv u
cijelosti iz sljedećih razloga: Ovaj prijedlog ignoriše činjenicu da,
unatoč dugotrajnim i obuhvatnim naporima domaćih i stranih aktera, nije
postignut politički dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva i Ustava
BiH. Radi se o jednostranom i pritivustanom prijedlogu, zatim Prijedlog
ignoriše ustaljenu praksu, a ona bi trebalo da bude naročito poštovana
kada se radi o vitalno važnom pitanju izbornog zakonodavsta, da se
zakoni prvo dostavljaju Predstavničkom domu PS BiH. Predstavnički dom
čine predstavnici direktno izabrani od naroda, njihov glas u ovakvim
pitanjima je od presudnog značaja i može biti samo potvrđen u Domu
naroda. Nadalje, Prijedlog je prije u upućivanja u proceduru trebao biti
dostavljen Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakonodavstva
BiH. Njegovo razmatranje po hitnom postupku onemogućava podnošenje
amandmana koji bi eventualno mogli uticati na popravljanje
diskriminirajućih rješenja, Prijedlog Zakona ne ispunjava obaveze BiH iz
ključnog prioriteta Evropske komisije 4. f) koji glasi: „Osigurati
jednakost i nediskriminaciju građana, posebno postupanje prema presudi
Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci“. Niti jedan
član ovog prijedloga ne osigurava uklanjanje postojeće diskriminacije.
Prijedlog Zakona ne osigurava provođenje preporuka OSCE/ODIHR-a, što je
obaveza sadržana u ključnom prioritetu 1. Evropske komisije: „Osigurati
da se izbori provode u skladu sa evropskim standardima tako što će se
provesti relevantne preporuke OSCE/ODIHR-a i Venecijanske komisije“,
koje se odnose na integritet izbornog procesa – stoji u obrazloženju.
Pored ovih opštih primjedaba na Prijedlog zakon o izmjenama i
dopunama Izbornog zakona BiH, a u kontekstu štetnosti po vitalni
interesa bošnjačkog naroda ističe se da se Članom 5. Prijedloga zakon o
izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u Poglavlju 8 (Predsjedništvo
BiH) član 8.1. mijenja i postaje još dikriminatorniji u odnosu na
trenutno važeće rješenje koje je prema odlukama Evropskog suda za
ljudska prava diskriminatorno i koja se mora mijenjati. Izmjena je
predviđena za izbor članova Predsjedništva BiH sa prostora Federacije
BiH tako da se bira jedan Bošnjak i jedan Hrvat, ali se izbor hrvatskog
člana Predsjedništva uslovljava većinskom podrškom u pet kantona
Hercegovačko-neretvanskom, Srednjebosanskom, Zapadnohercegovačkom,
Kantonu 10 i Posavskom. Ovakvim rješenjem kandidati za člana
Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka se stavljaju u nepovoljniji položaj,
a ravnopravnost bošnjačkog naroda sa drugim narodima, u ovom slučaju
hrvatskim, je svakako pitanje koje je od vitalnog nacionalnog interesa.
Naime, prema Prijedlogu, kandidati za člana Predsjedništva BiH iz
reda Bošnjaka moraju osvojiti najveći broj glasova među bošnjačkim
kandidatima u cijeloj Federaciji BiH, za razliku od kandidata za člana
Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda koji, u najekstremnijem
slučaju (član 8.1. stav (3) tačka c) Prijedloga) treba osvojiti većinu u
jednom od pet kantona što će mu biti dovoljno da bude izabran.
Ova odredba Prijedloga štetna je za vitalni interes bošnjačkog naroda
i zbog činjenice da je zadržala odredbu da se za člana Predsjedništva
BiH iz entiteta RS bira Srbin. Dakle, i pored jasnih stavova Evropskog
suda za ljudska prava (predmet Pilav protiv BiH) da se radi o
diskriminatornoj odredbi koju je potrebno mijenjati predlagači su je
zadržali.
– Mogućnost Bošnjaka da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH
iz entiteta RS je svakako pitanje koje mi smatramo vitalnim za povratak i
opstanak na tim prostorima, a time i jednim od mehanizama za
eliminaciju posljedica strašnih zločina uključujući i genocid koji je
nad našim narodom počinjen na tom prostoru, što ovakav Prijedlog čini
štetnim za naš vitalni nacionalni interes – ističu iz Kluba Bošnjaka.
Članom 6. Prijedloga zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona
BiH, u Poglavlju 9 (Parlamentarna skupština BiH) član 9.12e. mijenja se
tako da svaka politička partija ili poslanik u Narodnoj skupštini RS ima
pravo da predloži listu za izbor srpskih delegata u Domu naroda
Parlamentarne skupštine BiH. Primjedba u pogledu štetnosti po vitalni
nacionalni interes bošnjačkog naroda je ista kao i kod izbora člana
Predsjedništva BiH iz entiteta RS. Činjenica da bošnjački poslanici, a
kojih prema Ustavu RS u Narodnoj skupštini RS mora biti najmanje četiri,
moraju predlagati i birati srpske delegate, pored toga što je
diskriminatorna za bošnjački narod u entitetu RS, i štetna je po naše
vitalne interese u ovom entitetu. Ovakvim pristupom eliminira se
mogućnost da se u ime bošnjačkog naroda iz entiteta RS kandidira i bude
izabran delegat u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, te da u istom
zastupa interese bošnjačkog naroda koji živi u ovom entitetu.
Ograničenja za kandidovanje na izborima po osnovu etničke pripadnosti i
prebivališta je prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava
diskriminatorno i ODHIR je u svojim izvještajima od 2010., 2014. i 2018.
godine tražio da se te diskriminacije ukinu.
Prijedlog u članu 9. i 10. sadrži odredbe o izboru delegata u Dom
naroda Parlamenta Federacije BiH, suprotne odredbama Ustava Federacije
BiH prema kojima “U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan
Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog
poslanika u svom zakonodavnom tijelu“. Prijedlogom se šteti interesima
bošnjačkog naroda u cjelini a naročito u kantonima u kojima je njihov
broj ispod pet posto od ukupnog broja Bošnjaka u Federaciji BiH prema
rezultatima poslednjeg popisa. Tako se određuje da će Posavski,
Zapadnohercegovački i Kanton 10 birati jednog delegata u Dom naroda, što
Bošnjake u ovim kantonima stavlja u neravnopravan položaj.
– Za nas je problematičan i raspored delegata druga dva naroda u
Federaciji BiH. Ovakvim prijedlogom produbljuju se podjele u našem
društvu, diskriminiraju se Bošnjaci u sredinama gdje ih ima ispod pet
posto i nama je to neprihvatljivo. Obnova multietničkog društva na
cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine svakako je naš vitalni nacionalni
interes – stoji u obrazloženju.