Nerad se pripisuje predizbornoj kampanji, a iz EU upozoravaju da je nakon izbora posljednji rok da se naprave ključne promjene.
Ne samo da je u nekoliko navrata zbog nerada ili političkih kalkulacija u pitanje doveden bezvizni režim, nego je sada upitan i sam Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Prvo i osnovno na čemu je BiH pala na testu jeste neispunjenje obaveza iz presude Suda za ljudska prava u Strazburu. To je obaveza iz Sporazuma i od BiH se očekuje da ispuni ono što je potpisala, ukoliko ne želi da ga ugrozi, kaže šefica Odjela za BiH unutar Direkcije Evropske komisije za proširenje Paola Pampaloni.
„Evropska konvencija o ljudskim pravima je jedan dio ustava koji se mora promijeniti, i najvažniji je i najurgentiji. Biće i drugih poboljšanja ustava koji su neophodni i koje zahtijevaju integracijski procesi u EU. No, EU i SAD su prošle godine na sto pred sve političke stranke prijedlog kako bi se postigao kompromis i pokušali su da objasne šta je neophodno za EU, kao i zemlju kako bi ispunila obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te da učestvuju u procesu evropskih integracija i pomoći zemlji da pregovara kad se otvori ta faza. Na nesreću, to se nije desilo, ali nadamo se da će odmah nakon izbora biti formirana radna grupa za ustav koja bi se nosila s ovim problemom, koji je hitan i važan“, kaže Pampaloni.
Sumnja u istinsku namjeru za promjenu ustava i nakon izbora s pravom postoji jer je Venecijanska komisija još prije osam godina bh. vlastima stavila na znanje i u zadatak izmjenu diskriminatornih odredbi. Ovo je već treći krug izbora od tada, u međuvremenu stigla je sudska presuda – a rezultata nema.
Rad nakon izbora
Za lokalne političke strukture nije bilo dovoljno vremena da se implementira odluka Suda u Strazburu, te je ostavljena za nakon izbora. Ipak, nakon izbora mora se raditi, kaže predsjedavajući parlamentarne Komisije za evropske integracije Halid Genjac.
„Sve je to vezano jedno s drugim, i ustavne reforme za funkcionalnije insitucije. Ne mora biti više institucija, ali institucije moraju biti funkcionalne. I mora se znati šta je s evropskim integrisanjem i kako se to reflektira na ustav. Ugradnja presude Suda u Strazburu, to moramo nakon izbora rješavati. Trenutne najave da nećemo ovo ili nećemo ono, treba ipak smjestiti u predizborni kontekst, a nakon izbora imamo samo dva puta – reformisati ustav, praviti funkcionalne institucije, kretati se prema EU i NATO-u, ili ništa od toga ne zadovoljavati i stanje zatezati do opasne radikalizacije“, navodi Genjac.
Jačanje državnih institucija jedan je od osnovnih zadataka iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. No, i to je u nekoliko navrata dovedeno u pitanje odbijanjem daljeg prijenosa nadležnosti.
„Srbi, koji su bili devastirani kroz razna nametanja visokih predstavnika i otimanja nadležnosti koje su doživjeli u posljednje vrijeme, su shvatili da to moraju da zaustave, inače će igubiti autonomiju datu u Dejtonu. Moram vam reći da samo u tri slučaja postignut je neki sporazum o novim nadležnostima. Sve ostalo je oteto i ukradeno od RS“, tvrdi premijer RS Milorad Dodik.
Niko ne zna šta hoće od EU
Slično je i sa zakonom o državnoj pomoći, za čije usvajanje je tekao rok od samog potpisivanja Sporazuma, napominje Genjac uz opravdanje:
„Za ostale zemlje u regionu koje su bile na ovom putu rok za donošenje zakona i regulisanje državne pomoći nije bio tako ran kao što je kod BiH. Mislim da će se razumjeti da taj zakon treba sačekati neko vrijeme poslije izbora, neki drugi ambijent.“
BiH je zemlja u kojoj niko ne zna šta hoće od EU i od njenih integracija, kao ni to šta ona ustvari donosi građanima, kaže analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal.
„Niti je EU jasno iskomunicirala ljudima u BiH, kako običnim građanima, tako i političarima i ostalim, šta taj proces pristupanja EU znači i šta donosi, niti građani i političari u BiH imaju jasne vizije šta oni žele u okviru EU. Do sada to članstvo u EU je de fakto značilo bolji životni uslovi, što posebno u prvom periodu možda čak ne mora to da znači“, navodi Latal.
Dok građani ne pozovu političare na odgovornost napretka nema, što se najbolje pokazalo u slučaju vizne liberalizacije, smatra Latal.
„Kada građani jasno prepoznaju neku korist kroz proces integracije sa EU, onda i lokalni političari razumiju interes građana i samim tim su obavezni da taj interes ispune jer su svjesni da će se suočiti s ozbiljnim posljedicama“, upozorava Latal.
Ako je moglo sa viznom liberalizacijom, logika nalaže da može i s ustavom. Pitanje je samo hoće li nakon izbora građani preuzeti aktivniju ulogu i ponovo se ujediniti u tome šta je njihov interes. Ako ne budu, i dalje će nakon svakih izbora, svakog ponedjeljka čekati pravnu državu
Radio Slobodna Evropa