Doktor Ismet Gavrankapetanović četvrti je ortoped koji je nedavno
napustio Univerzitetski klinički centar u Sarajevu (UKCS) i posljednji u
nizu od oko 60 ljekara koji više ne rade u najvećoj zdravstvenoj
ustanovi u Bosni i Hercegovini, što bi moglo značiti da će sarajevska
bolnica ostati bez titule “univerzitetska”, pokazuje analiza Balkanske
istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
“U Sarajevu više nemate kome na operaciju odvesti dijete s malignim
oboljenjem kostiju…ili kompliciranim prelomom. Dijete nije mali čovjek,
ne može to raditi neko ko samo operiše odrasle. Sramota je da djeca s
posebnim potrebama nemaju uslugu u jedinom odjeljenju dječije ortopedije
u BiH, koje je sada uništeno”, izjavio je Gavrankapetanović po odlasku s
Koševa.
Prije Gavrankapetanovića – koji je za BIRN BiH potvrdio da na UKCS-u
više nema stručnjaka za djecu s malignim oboljenjima kostiju – Kliniku
za ortopediju napustili su doktori i specijalisti ortopedi Senad Maksić,
Semin Bećirbegović i Hasan Tanović.
Među desetinama ljekara što su napustili UKCS desetak je profesora,
koji su obavezan kadar da bi se neka zdravstvena ustanova nazivala
univerzitetskom.
Koji će klinički centar nositi status “univerzitetskog” uređeno je
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH, a detalji su propisani
Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati klinički centri za
dodjelu naziva “univerzitetski klinički centar”.
Najmanje dva profesora ili docenta
Opće odredbe Pravilnika predviđaju da “status ‘univerzitetska’ može
nositi samo ona zdravstvena ustanova koja provodi vrhunski stručni rad u
tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti, nastavna je baza fakulteta, te ima
naučne i stručne rezultate u zemlji i inostranstvu”.
Posebni uvjeti Pravilnika su konkretniji, pa se navodi da su “klinike
obavezne u općim aktima uvjetovati izbor šefa klinike nastavnim zvanjem
te specijalizacijom iz djelatnosti klinike”.
Pod nastavnim zvanjem podrazumijevaju se redovni i vanredni profesori
doktori, te docenti doktori. Prema podacima sa stranice UKCS-a, ovo
pravilo nije ispoštovano u osam slučajeva.
Šef Klinike za opštu i abdominalnu hirurgiju Jusuf Šabanović je
magistar, kao i šef Klinike za anesteziju i reanimaciju Amela
Katica-Mulalić te šef Klinike za ginekologiju Nedžad Nakaš.
Vršilac dužnosti šefa Klinike za infektivne bolesti je doktor Rusmir
Baljić, a magistri su i šef Klinike za porodiljstvo Mohamed Abou El
Ardat, šef Klinke za hemiju i biohemiju Suzana Tihić-Kapidžić, te šef
Klinike za radiologiju Fuad Zukić, dok je šef Klinike za
gastroenterohepatologiju primarijus Amra Puhalović.
Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji UKCS-a iz aprila 2016.
godine, interni dokument u koji je BIRN BiH imao uvid, propisuje da šef
klinike mora biti u nastavnom zvanju. Taj uslov nije ispoštovan ni u
slučaju Klinike za anesteziologiju, pokazuje analiza BIRN-a BiH.
Interni pravilnik UKCS-a pokazuje i kršenje pravilnika o dodjeli
statusa “univerzitetski” u dijelu u kom se navodi da klinika u kojoj se
izvodi nastava “mora imati uposlen visoko kvalificiran stručni kadar u
rangu specijalista, odnosno subspecijalista, od kojih najmanje dva
specijalista moraju imati nastavno zvanje redovnog profesora ili
vanrednog profesora ili docenta na fakultetu za koji se bolnici
dodjeljuje naziv ‘univerzitetska’”. Na Klinici za anesteziologiju se
izvode vježbe i predavanja u sklopu predmeta Hirurgija i izbornog
predmeta Menadžment bola.
Pravilnik o dodjeli statusa “univerzitetski“ predviđa da je klinički
centar “obavezan osigurati uvjete zdravstvenim radnicima za
specijalističko postdiplomsko usavršavanje, naučni i nastavni rad”, kao i
“organizirati specijalističko i subspecijalističko usavršavanje
zdravstvenih radnika”.
Kardiolog Denis Mačkić, doktor Opće bolnice u Sarajevu, trenutno je
na subspecijalizaciji iz kardiologije u Sveučilišnoj bolnici u Mostaru.
“Iz Federalnog ministarstva zdravstva je stigao u bolnicu dopis u kom
nas obavještavaju da u UKC-u Sarajevo ne postoji niko da ispunjava
uvjete za mentorstvo iz oblasti koju sam izabrao, te sam upućen u
Mostar”, pojašnjava Mačkić.
Njegov kolega, doktor Amir Ćehajić je iz istih razloga u Mostaru na subspecijalizaciji iz gastroenterologije.
Na upit BIRN-a BiH, iz Opće bolnice nam potvrđuju da se njihov
menadžment obratio Federalnom ministarstvu zdravstva sa zahtjevom za
izdavanje Rješenja za subspecijalizacije odabranim kandidatima.
“Federalno ministarstvo zdravstva nas je informisalo da Sveučilišna
klinička bolnica Mostar, odnosno UKC Tuzla imaju osobe koje mogu biti
glavni mentori za navedene subspecijalizacije”, stoji u odgovoru Opće
bolnice.
Prema pravilniku, univerzitetski može biti samo onaj klinički centar
koji “provodi vrhunski stručni rad u tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti”.
Iz izvještaja o radu UKCS-a za 2016. vidljivo je da je obim izvršenih
usluga smanjen u odnosu na prethodnu godinu. Prema izvještaju, usluge
kliničke dijagnostike, koja spada u tercijarni nivo zaštite i za što je
potreban najeduciraniji kadar, smanjene su za 21 posto. U izvještaju se
navodi da je manji broj pacijenata, manje operacija, manje dijagnostike,
noćenja, kao i edukacija.
Da bi neka zdravstvena ustanova nosila naziv “univerzitetska”, ona se
obavezuje na “redovno stručno usavršavanje zdravstvenih radnika”,
navodi se u Pravilniku. U izvještaju za 2016. godinu, UKCS navodi da su
troškovi edukacije zdravstvenih radnika sa 223.374 konvertibilnih maraka
(KM) smanjeni na oko 15.000 KM. Na edukaciju u 2015. izdvojeno je oko
110.000 KM, što je bio i približan plan za 2016., ali je, kako stoji u
izvještaju, potrošeno tek oko 5.000 KM.
Bez odgovora Kliničkog centra
Sarajevski univerzitet dodjeljuje naziv “univerzitetski” kliničkim
centrima na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, uz prethodno
pribavljeno mišljenje Medicinskog fakulteta.
U Univerzitetu u Sarajevu, koji je titulu “univerzitetski” dodijelio
sarajevskom kliničkom centru, za BIRN BiH kažu da nisu nadležni da
ocjenjuju da li ova institucija ispunjava uslove da nosi titulu
obrazovne ustanove.
“Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati bolnice za dodjelu
naziva ‘univerzitetska bolnica’ donio je federalni ministar zdravstva,
uz saglasnost federalnog ministra za obrazovanje i nauku, te tumačenje
istog možete dobiti isključivo od donosioca ovog akta”, stoji između
ostalog u odgovoru Univerziteta u Sarajevu.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva na isti upit odgovaraju da treba
imati u vidu da je “predmetnim Rješenjem Univerziteta u Sarajevu kojim
je KCUS-u dodijeljen status ‘univerzitetska bolnica’, ova bolnica
postala znanstveno-nastavna baza za fakultete zdravstvenog usmjerenja u
Kantonu Sarajevo”.
“Slijedom toga (…) najpozvaniji su da o eventualnim promjenama glede
statusa univerzitetska bolnica KCUS, svoj mjerodavni stav iznesu
fakulteti zdravstvenog usmjerenja, po čijem mišljenju je i izdato
predmetno rješenje KCUS od strane Univerziteta u Sarajevu, kao i sam
Univerzitet u Sarajevu”, stoji u odgovoru Federalnog ministarstva
zdravstva.
Sa Univerziteta dodaju da je rješenje o dodjeli izdato 2015. godine i
da važi pet godina. Pravilnik predviđa da je UKCS obavezan o svim
promjenama obavijestiti Univerzitet u Sarajevu.
“Univerzitet u Sarajevu nije primio informaciju od Univerzitetskog
kliničkog centra Sarajevo da su nastale promjene u vezi s ispunjavanjem
kriterija, na osnovu kojih je izdato rješenje o dodjeli naziva
‘univerzitetska bolnica’, kao ni od organizacionih jedinica Grupacije
medicinskih nauka kojima je Univerzitetski klinički centar Sarajevo
nastavna baza”, stoji u njihovom odgovoru.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti za ovo kršenje predviđa i kazne. Navodi
se da će novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 KM biti kažnjena
ona ustanova “koja nosi status univerzitetske a ne ispunjava uvjete za
to”.
Medicinski fakultet i Univerzitetski klinički centar u Sarajevu niti
nakon nekoliko upita BIRN-a BiH nisu odgovorili na pitanja o
ispunjavanju uslova za naziv “univerzitetski”. Naredna, redovna kontrola
da li Klinički centar ispunjava univerzitetske uslove bit će 2020.
godine.
Izvor: Detektor