Izgradnja dionice Koridora 5c Mostar Jug – Tunel Kvanj već godinama je primjer kako strateški projekti u Bosni i Hercegovini zapinju na političkim i institucionalnim preprekama. Najnoviji zastoj desio se na sjednici Predsjedništva BiH, gdje je oborena odluka kojom bi se odobrilo korištenje neperspektivne državne vojne imovine potrebne za trasu. Protiv je glasao Željko Komšić, dok je Denis Bećirović ostao suzdržan.
Time je ponovo zakočena realizacija dionice za koju su već odavno riješene procedure i potpisani ugovori, a izvođač Strabag čeka početak radova. Ministar odbrane Zukan Helez ranije je dao saglasnost, ali bez političkog zelenog svjetla iz Predsjedništva gradilište ne može biti otvoreno.
Lokalni zahtjevi ispunjeni, ali povjerenje ostaje poljuljano
Iz Autocesta Federacije BiH poručuju da je ispoštovana sva zakonska procedura i da su uvažene primjedbe lokalnih zajednica. Direktor Denis Lasić upozorava da građani očekuju radove, a ne nove blokade, i da Federacija rizikuje gubitak dragocjenog vremena i sredstava.
No, u pozadini političkih igara stoje i mnogo dublje brige. Naime, trasa južno od Mostara već je godinama predmet kritika nevladinih organizacija i međunarodnih institucija. Evropska banka za obnovu i razvoj, koja finansira dionicu, preko svog nezavisnog mehanizma potvrdila je 2024. godine da projekat nije u skladu sa sopstvenim standardima.
Povratnici i plodna zemlja žrtve trase
Još prije nekoliko godina koridor je preusmjeren preko obradivih površina u povratničkim zajednicama, što je izazvalo žalbe stanovništva EBRD-u. Najveća mreža za zaštitu okoliša u centralnoj i istočnoj Evropi – CEE Bankwatch Network – objavila je nalaze banke i naglasila da su potrebne dodatne revizije.
Fidanka Bacheva-McGrath, ekspertkinja Bankwatcha, u razgovoru za BUKU navela je da je procedura javnih konsultacija bila daleko ispod evropskih standarda. Ljudi su, kaže, bili informisani o već donesenim odlukama, a ne uključeni u proces. „To nije bilo savjetovanje, to je bilo obavještavanje. A pogođeni ljudi imaju pravo na informacije, na učešće i na pravdu, što garantuje i Aarhuska konvencija“, ističe ona.
Ekološki rizici i neizvjesna budućnost
Na terenu, situacija je daleko od idealne. Tokom posjete Mostaru ove godine, Bankwatch je zabilježio ozbiljne sigurnosne propuste: radove bez vidljivih upozorenja, nesigurne prilazne puteve, pa čak i sumnju da neka područja još nisu razminirana. Dodatno, strahuje se od posljedica po rijeke Bunu i Bunicu, te jedinstvenu bioraznolikost doline. „Urbanizacija i pritisak na ovaj prostor već su ogromni, a kumulativni uticaji autoceste mogli bi ga trajno promijeniti“, upozorava Bacheva-McGrath.
Posebno sporno je i to što su u Malom Polju početkom godine premještena tri stećka, od kojih je jedan oštećen. Mještani su podnijeli nove žalbe EBRD-u, navodeći da su izvlašteni bez dovoljno zaštite svojih prava.
Alternativa postoji, ali je politički zapostavljena
U stručnim krugovima godinama se spominje alternativna ruta preko Podveležja, koja bi smanjila pritisak na povratničke zajednice i kritična staništa. Ipak, JP Autoceste FBiH i međunarodni kreditori ostaju pri postojećem rješenju, iako je mehanizam EBRD-a preporučio ponovnu procjenu trase.
„Teret dokazivanja da je ovo najbolje rješenje nije na građanima, već na vlastima koje su ga izabrale“, poručuje Bacheva-McGrath, dodajući da će ignorisanje preporuka samo donijeti nova kašnjenja i moguće tužbe.
Dok se političke blokade prelamaju u Predsjedništvu, a međunarodni kreditori upozoravaju na kršenja sopstvenih pravila, Mostar i Hercegovina ostaju bez ključne veze prema Sarajevu i Evropi. Dionica koja je trebala biti simbol povezivanja postaje sve više simbol propuštenih prilika, netransparentnih odluka i dugih godina čekanja.